Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLAST, KRIMINAL I MEDIJI – KO JE KOME META: Kolege (i) lokatori

Objavljeno prije

na

Prošlo je skoro deset dana od kako je Zoran Ćoćo Bećirović, kontroverzni biznismen, ozbiljan dužnik i prijatelj uticajnog prijatelja, javno i bez zadrške optužio Monitor i naše novinarke Milenu Perović-Korać i Milku Tadić-Mijović da su tekstom U mreži (objavljen u martu 2011) ,,nacrtale metu njegovom bratu Draganu” (Dragan Bećirović je, pod do danas ne rasvijetljenim okolnostima, ubijen u Budvi u aprilu 2011. godine).

Reakcija nema.

Možda crnogorski intelektualci – ili makar onaj njihov dio koji je dovoljno pismen i bogat da sebi priušti čitanje novina – imaju preča posla? Možda ne žele da remete prazničnu idilu? Ili ih je na bespogovornu šutnju natjerao Milo Đukanović, predsjednik Vlade koji zna ko je ko na Bebinim i Informerovim porno snimcima, ali se pravi da ne zna kome je njegova vlast prvo garantovala, a potom našim novcem i otplatila višemilionski kredit uzet na račun jednog barskog preduzeća (dotični biznismen je u međuvremenu uhapšen pod optužbom da je akter višemilionske računarske prevare)?

Kako god, samo da neko ne kaže sjutra da nije znao.

Evo medijske optužnice: ,,Taj tekst je napisan i naručen da bi se mom pokojnom bratu Draganu Bećiroviću nacrtala meta na čelo dvadeset dana prije njegovog ubistva, što ja godinama tvrdim”, izjavio je Bećirović Dnevnim novinama, ,,Sada bi bilo normalno da se u okviru sudskog procesa utvrdi ko je naručio ovaj lažni tekst od Monitora…”(!?). Slične ili identične izjave prenijeli su, prošle nedjelje, Pobjeda i Portal analitika. Novinari, urednici i vlasnici tri pomenuta medija nijesu našli za shodno da izrečene optužbe provjere ili potkrijepe bilo čime. A nije da nije bilo razloga za tako što.

Možemo da krenemo od elementarnog – Zoran Bećirović je, u najmanju ruku, sagovornik kome je teško vjerovati na riječ. U redakcijama Dnevnih novina i Portala analitike to dobro znaju. I danas je među njima popriličan broj ljudi koji su nekada radili u Republici. I kojima je Bećirović uskratio desetak plata, makar dvije godine penzionog i zdravstvenog osiguranja i, za neke najvažnije, profesionalni ponos. Pa kad bivši gazda diktira pripovijesti o ,,naručenim tekstovima” oni bespogovorno hvataju bilješke. Znaju se.

Da li su bivši republikanci (novinari Republike) zaboravili vlastito pismo koje je 5. maja 2009. objavila Pobjeda, a u kome stoji ,,da je utvrđeno da stari vlasnik Vuk Rajković i novi vlasnik Zoran Ćoćo Bećirović Republici duguju oko 850 hiljada eura. I pored obećanja gospodina Bećirovića da će dug biti izmiren kako bi Republika nastavila s nesmetanim izlaženjem, do sada ništa nije urađeno. I stari i novi vlasnici grubo su nas prevarili i definitivno pobjegli od odgovornosti i obaveza ne samo prema zaposlenima već i prema državi Crnoj Gori.”

Šta se desilo pa je Bećirović od čovjeka koji ih je ,,grubo prevario” avanzovao u izvor prvog reda, kome se vjeruje na riječ? Stečeno iskustvo? Još jedno podsjećanje na njihovo pismo od prije šest godina: ,,Budući da smo i sami poslenici javne riječi zatečeni smo saznanjem da se u državi Crnoj Gori mogu slobodno kršiti sva prava njenih građana i državljana, a da istovremeno država Crna Gora na to ne reaguje i ne štiti svoje građane od samovolje svjetskih biznismena poput Zorana Ćoća Bećirovića…”

Da se vratimo otkrićima do kojih su Pobjeda, Portal analitika i Dnevne novine došle iz pomoć detektiva Bećirovića.

Zanimljivo je da nijedan od tri pomenuta medija nije pokušao da ,,čuje i drugu stranu”. Kao što se nije pozabavio ni detaljima inkriminisanog teksta U mreži, zbog koga se već četiri godine tuže Monitor i Stanko Subotić zvani Cane i Žabac (Osnovni i Viši sud u Podgorici do sada su po ovom predmetu donijeli tri različite presude, a biće ih još).

Tada bi i njihovi čitaoci vidjeli da se pokojni Dragan Bećirović u tom tekstu pominje, slovom i brojem, dva puta. Prvi citat glasi: ,,Beppler&Jacobson zvanično predstavlja Dragan Bećirović.Više je izvora, međutim, tvrdilo da je Bećirović istureni igrač, a da su unutra i familija Đukanović i Stanko Subotić Cane”. Drugi je kraći: ,,Formalno prvi čovjek Bepplera Dragan Bećirović, u više je različitih kombinacija i u nekim drugim firmama”. Gdje je tu meta, zaključite sami.

A dok pokušate da povežete konce: nije ovo prvi put da Zoran Bećirović u medijima pronalazi ubice svog brata Dragana. Na sličan potez odlučio se i u avgustu 2012. godine, nekih godinu i po nakon bratovog ubistva. Tada je u Pobjedi, uz pomoć Srđana Kusovca, sadašnjeg šefa Vladinog biroa za informisanje, optužio Vijesti i njihovog direktora da su ,,prvo pripremili, a potom i zataškali ubistvo njegovog brata”.

Pobjeda opširno bilježi Bećirovićevo obraćanje Vijestima, kao odgovor na seriju tekstova u kojima se taj dnevnik bavio njegovim poslovnim nestašlucima. ,,Prvo ste mjesecima taj zločin medijski pripremali, tako što ste mu danima crtali metu na čelu, pripremajući javnost Crne Gore da je pitanje dana kada će takva osoba završiti na asfaltu. Isti dan kada je Dragan ubijen, krenuli ste da opstruišete istragu, a sve u pokušaju da se ubistvo ne riješi. Otkrivanjem važnih detalja iz istrage, uz pomoć i podršku pojedinaca ili frakcija iz policije, službi bezbjednosti, pravosuđa ili državne administracije, od kojih su neki i na visokim položajima, sve vrijeme ste istragu skretali u pogrešnom pravcu, a time direktno pomagali neposrednim izvršiocima i njihovim nalogodavcima…”. Reakcije su, baš kao i sada, izostale. Ili niko od nadležnih iz crnogorske policije i tužilaštva nije čitao Pobjedu, ili im je neko sugerisao da ne uzimaju za ozbiljno čovjeka kome je bol zbog izgubljenog brata smanjio moć rasuđivanja. Ili je, a toga se najviše treba plašiti, Bećirovićev istup shvaćen i prihvaćen kao dio brutalne kampanje protiv nezavisnih medija koju je nešto ranije započeo Milo Đukanović. Ono kada nam je, u proljeće ’12., predočio kako su Vijesti ,,monstrum” a njihovi osnivači ljudi sa “galopirajućom upalom mozga”. Sličnu retoriku premijer koristi i ovih dana. Samo se krug prozvanih proširio.

Nije loše podsjetiti da je i ekonomski kontekst koji je prethodio javnim obraćanjima Zorana Bećirovića bio donekle sličan.

U ljeto 2012. Bećirović se suočavao sa gubitkom hotela Lipka koga je zbog duga od četiri miliona prisvojila Prva banka. Grupa ruskih investitora ga je optuživala za prevaru pošto im je, navodno, preko firme Operantio Trading Montenegro, za milionske iznose prodavao nepostojeće apartmane iznad Jaza u Budvi. Opet, na morskoj obali, sporan je bio posao sa Opštinom Budva. Vlasnici zemlje koju je Opština, kao svoju, prodala kiparskoj firmi Danebrook limited vjerovali su da iza te firme stoji Bećirović. On je, ipak, tvrdio da je to što Danebrook zastupa njegov advokat, što joj je direktor njegov saradnik iz Kolašina, a adresa joj je u njegovom hotelu, samo niz slučajnosti.

A prije par mjeseci – nove nevolje. Opština Budva blokirala je račun kompanije koja gazduje hotelom Avala zbog neizmirenih komunalija u iznosu nešto manjem od četiri miliona eura. Istovremeno je objavljeno da hotel nema upotrebnu dozvolu iako redovno, godinama unazad, prima goste – među kojima je, kažu, crnogorski premijer jedan od najredovnijih.

Može li to biti dovoljan razlog da se Bećiroviću mjesto novinarki priviđaju ubice? Pa ih javno locira (obilježava), uz pomoć kooperativnih medija. Ili je i to samo još jedan posao. Koji, sve po redu i protokolu, ima inicijatora, investitore, izvođače, podizvođače, kontrolore kvaliteta i revizore. U lancu interesa u kome svako svakome nešto duguje. I nešto potražuje. Ubicu za hapšenje ili novinara za odstrijel, manje-više je svejedno. Samo dok njih zaobilaze.

Mreža i veza

Mada je Subotićev spor sa Monitorom poslužio kao povod za prozivku i prijetnju, Bećirović ne voli da se priča o njihovom druženju. Zato potvrdu njihovog poznanstva, partnerstva i(li) prijateljstva dobijemo rijetko, tek uz pomoć poneke fotografije ili priče iz „prve ruke”. Kao ono kad se Subotić požalio na srpske vlasti (reketiraju ga), a pohvalio Bećirovića „poslovnog čovjeka iz Moskve” i svog prijatelja. „Vraćam se u Švajcarsku, obaveštavam advokate i odlučujem da sa Mihajlovićem (Dušan, bivši ministar policije Srbije) prekinem kontakt. Povlačim i Zorana Bećirovića iz projekta C-market”, piše Subotić o tim vremenima. Bećirović je, zapravo, poslovično tajnovit. Tako su nam trebale godine da saznamo otkud bivšem vozaču kombija u Budvi novac da postane suvlasnik najstarijeg hotela iz turističke prijestonice. Tu tajnu nam je otkrio Rus Igor Lazurenko, sa kojim se Bećirović par godina unazad sporio oko vlasništva u Avali. „Shvatio sam da je Bećirović poznat i dobro povezan u Crnoj Gori, koja je mala zemlja sa malim krugom moći. U stvari, on je bio veoma blizak sa Milom Đukanovićem. Crna Gora je takođe veoma siromašna zemlja i nisam stekao utisak da je Bećirović bogat…”, rekao je Lazurenko na sudu u Londonu, 2013. Prema njegovim tvrdnjama, zbog veza sa Đukanovićem Bećirović je i dobio prvih 20 odsto akcija u kompaniji u koju nije uložio ni centa. Dodatnih pet posto je dobio kasnije, a posljednju, zlatnu akciju koja mu je donijela mogućnost da odlučuje, Bećirović je, prema tvrdnjama Lazurenka, osvojio nakon presude koju je u korist njihove kompanije donijela Đukanovićeva sestra Ana Kolarević.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo