Mi smo sve uradili, sada je na građanima – uporno ponavljaju nadležni prebacujući odgovornost. Jeste vrijeme da se podijeli teret, ali i vrijeme obaveze da se javnost informiše na valjan način. Načelni motivacioni govori nijesu ono što uliva povjerenje građanima
Sve je sada na nama, građanima, poručuju nadležni. I ističu da je država učinila sve što je u njenoj moći da suzbije širenje korona virusa. ,,Mi smo spremni, ali nam treba pomoć građana”, izjavio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.
Očito je – nadležni sve više prebaciju odgovornost na pleća građana: ,,Jedino što može da nas spasi jeste da budemo disciplinovani. Ako je to toliki problem nemojte imputirati krivicu i prebacivati je u dvorište zdravstvenih radnika, u dvorište Vlade hoće li nabaviti 350, 1.350 ili 2.000 respiratora, ne znam koliko će biti potrebno. Zavisi od vaše disciplinovanosti. Ako ne budete disciplinovani, ne postoji ta Vlada na svijetu koja vam to može omogućiti”, kazala je pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović.
Građani, zatvoreni u stanovim i kućama, pod tenzijama i strahom, očekuju od Vlade da im predoči valjane i pravovremene informacije o onome šta se zbiva. Optimizam opšte prakse direktora KCCG Jevta Erakovića, koji kao mantru ponavlja da je naš zdravstveni sistem spreman da se suoči sa virusom, ne pomaže.
Rukovodilac Kriznog medicinskog tima Ranko Lazović je prekinuo ovu praksu motivacionih priča, i na konferenciji za medije u srijedu upoznao javnost sa nekim relevantnim činjenicama. Crna Gora ima 506 kreveta određenih za korona pacijente. U Podgorici 180, Baru 100, Pljevljima 30, Beranama 84, Nikšiću 52, Brezoviku 60. U izradi je pet privremenih bolnica kapaciteta oko 600 postelja. Crnogorsko zdravstvo raspolaže trenutno sa 106 respiratora – 61 u KCCG i 45 u ostalim zdravstvenim ustanovama, uskoro stiže još pet, do kraja sedmice još 20.
Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti je odlučilo da se od 31. marta konferencije za medije organizuju dva puta dnevno. Ujutro, na pitanja novinara odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje, popodne, ljekari KCCG.
Odluka je donijeta nakon što je Vlada 30. marta na Tviteru objavila zabranu kretanja, radnim danima od 19:00 do 5:00 sati, a tokom vikenda kretanje je zabranjeno od subote u 13:00 do ponedeljka u 5:00.
Objavljivanje novih restriktivnih mjera putem Tvitera, bez obraćanja zvaničnika, kritikovali su aktivisti za ljudska prava, mediji koji nisu pod kontrolom vlasti i opozicione partije.
Iz Vlade su odgovorili da nije uvedeno vanredno stanje, da nema policijskog časa, a da je ograničenje slobode kretanja sprovedeno u skladu sa ustavom i zakonom.
Nacionalno koordinaciono tijelo je 26. marta proglasilo epidemiju zarazne bolesti COVID 19, čime su se stekli uslovi za proglašenje novih Vladinih mjera. U Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti piše da Ministarstvo zdravlja proglašava epidemiju na predlog Instituta za javno zdravlje. U propisu koji se bavi zaraznim bolestima piše da nadzor nad njegovim i sprovođenjem drugih propisa donijetih na osnovu zakona vrši Ministarstvo zdravlja, na čijem je čelu Kenan Hrapović.
Iz Akcije za ljudska prava i Instituta Alternativa su pozvali Ustavni sud da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti u državi, a ministra zdravlja da obezbijedi da njegove mjere budu preciznije i bolje obrazložene.
U regionu vanredno stanje proglašeno je u Srbiji, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, u BiH entitetu RS, dok je u federaciji BiH na snazi stanje nesreće. Hrvatska i Slovenija nijesu uvele vanredno stanje.
,,Od najveće je važnosti da vanredne mjere koje zemlje članice preduzimaju u borbi protiv pandemije koronavirusa budu u skladu s temeljnim načelima i vrijednostima Evropske unije’’ izjavila je 31. marta predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen. Izjava je uslijedila nakon što je mađarski parlament izglasao zakon koji premijeru Viktoru Orbanu daje pravo da vlada dekretima, neograničeno. Zakon predviđa kaznu zatvora do pet godina za širenje ,,lažnih vijesti” o virusu ili mjerama vlade, a za to se redovno optužuju nezavisni mediji. Zakon omogućuje vladi da zemljom upravlja uredbama, što opozicija napada i tvrdi da je riječ o suspenziji parlamenta.
Kako to izgleda u praksi, rječit je primjer i Srbija, gdje predsjednik Aleksandar Vučić građanima javno prijeti da će im uvesti cjelodnevni policijski čas. U Novom Sadu je novinarka Ana Lalić privedena i određena joj je mjera zadržavanja od 48 sati. Lalić je kao novinarka portala nova.rs pisala o problemima zaštitne opreme Kliničkog centra Vojvodine, i navela je da su medicinski radnici bez adekvatne zaštite za rad.
Profesor sa Univerziteta u Gracu Florijan Biber ocijenio da će vjerovatno određene vlade udvostručiti svoje autoritarne prakse i iskoristiti vanredno stanje za konsolidaciju vlasti.
Da i naši političari, pored sve prijetnje od virusa, ne zaboravljaju na politička nadmudrivanja pokazao je i slučaj – respiratori. Predsjednik NKT, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović je nakon silnih peripetija oko uvoza, odbio Vučićev poklon od pet respiratora. Sve je pratio neukusni politički marketing obje strane.
Vlada je od članica NATO-a i partnerskih zemalja zatražila pomoć od 5,6 miliona hiruških maski, pola miliona maski sa P2 i P3 filterima, 6,5 miliona pari rukavica, 250.000 naočara i vizira, više od 336.000 hirurških haljina, još 100.000 nepromočivih, kao i 50.000 nepromočivih kecelja, milion jednokratnih hiruških kapi i naglavaka. Takođe se traži 320 respiratora, 20 bronhoskopa, 40 laringoskopa, 20 apsiratora, 50 EKG aparata i dva defibrilatora.
Krajem protekle sedmice u Crnu Goru je stigao prvi kontigent od 3,5 tona zaštitne opreme, koja će, kako su kazali iz Vlade, značiti sigurnost za naše zdravstvene radnike, ali i za pripadnike svih službi koje su na prvoj liniji odbrane. Premijer Duško Marković se zahvalio strateškom partneru vlasti biznsmenu Petrosu Statisu.
Šef Kabineta predsjednika Vlade Dragoljub Bulatović kazao je da je oprema stigla u pravi čas, kada su resursi već bili na izmaku.
O tome koliko je oprema neophodna, početkom ove nedjelje, progovorio je doktor interne medicine u ulcinjskom Domu zdravlja Isat Jakupi: ,,Doktori i cijelo medicinsko osoblje Doma zdravlja nemaju uslova da kvaliteno odgovore izazovu sa kojim se bori država i cijeli svijet. Nemamo opremu, nešto je juče stiglo iz Kine, ali opet ništa. Sve ovo vrijeme bez maski, rukavica, mantila ili neke druge opreme, primamo pacijente za koje ne znamo da li imaju ili nemaju virus. Zar nam nije cijela jedna smjena Hitne u samoizolaciji”, kazao je Jakupi Vijestima. O lošoj opremljenosti za zaštitu od infekcije nezvanično govore i drugi medicinski radnici, naši sagovrnici.
Najmanje 50 zdravstvenih radnika iz Podgorice, Bara, Herceg Novog i Andrijevice su stavljeni u samoizolaciju zbog kontakta sa zaraženim osobama.
Iz Kriznog medicinskog štaba je objavljeno da su 82 zaposlena u barskoj bolnici u izolaciji, i to 24 ljekara, 52 sestre i šest radnika na higijeni. ,,Dva ljekara iz bolnice su pozitivna na COVID 19 i pozitivna je jedna sestra”, naveli su iz Kriznog štaba.
Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša je izjavio da 237 zdravstvenih radnika nije u izolaciji zbog neadekvatne zaštite, već da su riziku od infekcije bili izloženi van radnog mjesta. Od njih je gotovo 40 odsto izolovano jer su u prethodnom periodu boravili na usavršavanju u inostranstvu. Iz IJZ 31. marta su kazali da je u Crnoj Gori na korona virus pozitivno 10 zdravstvenih radnika – šest ljekara i četiri medicinske sestre.
Protekle sedmice u Bijelom Polju 20 ljekara prekinulo je specijalizaciju i stavilo se na raspolaganje zdravstvenim ustanovama u tom gradu. S druge strane, ljekari koje je Monitor kontaktirao navode da pojedine kolege, malobrojne, sve čine da ne bi došle na posao – bolovanjima i na druge načine.
Fokusiranje zdravstva na suzbijanje epidemije osjećaju mnogi pacijenti sa hroničnim bolestima koji teže dolaze do uputa i ljekova koji su im neophodni. U KCCG su od 11. marta obustavljene sve planirane operacije, a ove nedjelje je saopšteno da su obustavljeni operativni zahvati na pacijentima sa malignim bolestima koji nisu hitni.
Prošlog četvrtka, kada je do 14,00 sati broj zaraženih virusom bio 67, do zaključenja ovog broja Monitora, četvrtak 14,00 sati, potvrđeno je 140 slučaja oboljelih od korona virusa.
U nedjelju je u KCCG preminula je još jedna osoba koja je bila pozitivna na virus, što je drugi smrtni slučaj u Crnoj Gori od početka epidemije. Kako je saopšteno iz Kliničkog centra, riječ je o 79-godišnjem pacijentu, koji je bio teški srčani bolesnik –
,,dominantni osnov njegovog umiranja je pogoršanje srčanog oboljenja”. ,,Bez obzira što je bila u teškom stanju, kada se otkrije da je osoba bila inficirana virusom, smatra se da je umrla od posljedica korona virusa”, objasnio je Mugoša.
Korona virus registrovan je i kod dvoje djece starosti do devet godina, podatak je objavljen na zvaničnom sajtu Vlade i NKT-a – coronainfocg.me. Mugoša je naveo da je 14 osoba mlađih od 18 godina u Crnoj Gori zaraženo. Najviše oboljelih je starosne dobi od 40 do 59 godina.
Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić, na konferenciji u četvrtak, naglasio je da je broj kontakata bio veći od predviđanja: ,,Nismo očekivali da ćemo imati ovoliko kontakata. Nismo očekivali da se virus širi između opština, što se dešava i pored donesenih mjera. Sada je stigla naplata svega onoga što se dešavalo prije 14 dana’’.
Iz Instituta za javno zdravlje upozoravaju: sljedeće dvije do tri sedmice su od ključne važnosti u pokušaju da se epidemija ograniči.
Projekcije
,,Preduzimamo sve mjere kako bi izbjegli pik i opterećenje. Cilj nam je da ne napunimo 600 postelja, koliko imamo. Za sada u tome uspijevamo”, izjavio je direktor IJZ Boban Mugoša.
Rukovodilac Kriznog medicinskog tima Ranko Lazović izjavio je da je najoptimističnija prognoza da u Crnoj Gori bude do 630 oboljelih.
On je istakao da je ukupna stopa mortaliteta 3,4 odsto, a od sezonskog gripa je dva odsto.
Tokom sezone 2018 – 2019. od sezonskog gripa umrla je 31 osoba. Od sezonskog gripa je u Crnoj Gori do 12. marta ove godine umrlo šest osoba.
Primjer Njemačke
Njemačka ima 77.981 zaraženih i 931 smrtni slučaj (podaci od četvrtka 2. aprila). To je znatno manji broj umrlih u poređenju sa drugim zemljama – Francuska 56.989 oboljelih, 4.032 umrlih; Kina 81.554 oboljelih, 3.312 umrlih…
Dojče vele je prije par mjeseci pisao o tome da su njemačke klinike spremne da plate 15.000 eura kako bi dovele jednog medicinskog radnika sa Balkana. A dovode ih hiljade. Prema podacima njemačke Savezne službe za zapošljavanje, u martu 2019. ukupan broj medicinara sa Zapadnog Balkana koji je radio u Njemačkoj bio je 50.726, iz Crne Gore 993.
DRUŠTVO3 sedmice
IN ENGLISH1 sedmica
IN ENGLISH1 sedmica
DRUŠTVO2 sedmice
FOKUS2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU2 sedmice