Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlast ignoriše mještane

Objavljeno prije

na

Društvo okupljeno oko „narodnog tribuna” Jovana Lončara, u jednom beranskom kafiću, slatko se smijalo kada je njegov prijatelj i zemljak, takođe američki državljanin Radovan Dobrašinović, koji je stigao da podrži protest protiv izgradnje regionalne deponije na Vasovim vodama, zapitao da li postoji mogućnost da se preko interneta uđe u budžet i provjeri kako lokalna uprava troši sredstva poreskih obveznika.

Dobrašinović je, međutim, bio vrlo ozbiljan. On je, kao i Jovan, već dvije decenije u SAD, i tamo je, kaže, to normalna stvar. Građani imaju pravo da ostvare uvid u trošenje novca i lokalnih i državnih vlasti.

U PARE NE DIRAJ: „Ja bih volio da znam kako je potrošeno sedamsto hiljada eura na pripreme za izgradnju regionalne deponije. Koliko će onda da košta izgradnja, ako je to samo za pripreme”, kaže Dobrašinović.

Lokalni momci pokušavaju da mu objasne da stvari u Crnoj Gori nijesu onakve kakvima se zvanično prikazuju. Budžeti su, kažu, slaba tačka ovog režima.

„Sve pitaj, samo u pare ne diraj”, dočarava mu ovdašnju atmosferu jedan aktivista nevladinog sektora.

Stvari vezane za regionalnu deponiju i planove za njenu izgradnju u Beranama otišle su suviše daleko, da bi odjednom počele da izmiču kontroli. Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Leopold Maurer upozorio je nedavno na nedostatak odgovarajuće infrastrukture za pravilno odlaganje otpada, uključujući i opasni otpad. On je zatražio da se u toj oblasti ubrza usaglašavanje sa standardima EU.

„Postoji potreba da se ubrza proces regionalnog upravljanja čvrstim otpadom kroz uspostavljanje regionalnih kompanija. Za izgradnju regionalne sanitarne deponije u Beranama, koja će opsluživati sedam opština, EK je odobrila 4,5 miliona eura. U ovom slučaju nije jasno da li se svih sedam opština opredijelilo za izgradnju deponije u Beranama”, rekao je Maurer.

Nekako u isto vrijeme istekao je rok od devedeset dana, koji su stanovnici beranskog prigradskog naselja Beranselo ljetos postavili lokalnoj upravi sa zahtjevom da izmjesti smetlište s lokacije Vasova voda nedaleko od njihovih kuća i iznađe drugu lokaciju za izgradnju regionalne deponije. Oni su prošle sedmice započeli blokadu i zabranili dalje odlaganje smeća na Vasovim vodama. Podršku su dobili i iz drugih crnogorskih gradova, ali i iz gradova na Limu u Srbiji.

Lokalna uprava do sada je ignorisala upozorenja stanovnika Beransela, saopštavajući da ne odustaje od izgradnje deponije i reciklažnog centra za četiri opštine na Vasovim vodama. Već su isplanirali i kako da troše obećane milione.

„Osamsto hiljada za edukaciju građana”, čulo se na sjednici lokalnog parlamenta. Smijali su se čak i odbornici DPS-a.

Na najave iz resornog ministarstva da će se deponijom koristiti sedam opština, najprije su reagovali odbijanjem. Prema saznanjima Monitora, takvu odluku su i saopštili ministru Gvozdenoviću.

„Gvozdenović je rekao ili sedam opština ili nema novca. Delegacija je bila jednoglasna da po cijenu odustajanja od novca ne žele deponiju za sedam gradova i građanske proteste”, otkriva detalje s toga sastanka više pouzdanih izvora.

Nema odgovora na pitanje šta se desilo u međuvremenu pa im sada nije mrska priča o deponiji za sedam gradova u Beranama i na Vasovim vodama, i po cijenu građanskih protesta. Nije lako odoljeti parama? Više nije važno ni to što se sav dosadašnji posao, proračuni i studije, odnosio na četiri opštine i dvostruko manje smeća.

IZVRTANJE PODATAKA: „Meni je jasno da njima nije problem dokumentacija. Ako su mogli da za četiri opštine falsifikuju činjenice, zašto bi im bio problem da studiju na brzinu preurede za sedam”, kaže za Monitor Jovan Lončar.

Ovaj čovjek porijeklom iz Berana, koji živi u SAD i državljanin je te zemlje, preletio je hiljade kilometara da stane na barikade ispred mještana Beransela. Nepotkupljenih i nezaplašenih nije bilo previše. Ipak dovoljno da zatalasaju javnost.

I dok iz lokalne uprave govore kako je proces odabira lokacije za regionalnu deponiju tekao transparentno, Lončar tvrdi da je došao do frapantnih saznanja o izvrtanju i lažnom prikazivanju podataka.

„Pogrešno je prikazano šest eliminatornih faktora o udaljenosti smetlišta od magistralnog puta, sakralnih objekata, kuća, naselja, aerodroma, rijeke. Ako je greška u pitanju, neka se ispravi. Ali ako se radi o namjeri da se po svaku cijenu ova lokacija prikaže najboljom zato što je to unaprijed fiksirano, onda je to nešto što se zove krivotvorenje činjenica i falsifikat, a za to se odgovara”, kaže Lončar.

Njemu je jasno da deponija mora negdje da se gradi, ali smatra da lokacija Vasova voda po mnogo čemu ne odgovara ni za jednu, a ne za sedam opština.

„Mi iz Berasnela spremni smo da platimo i sačekamo reviziju Studije o odabiru lokacija, samo da to urade nezavisni sturčnjaci. Ako se pokaže da je ovo najbolja lokacija u beranskoj opštini, neka je sa srećom, ali smo ubijeđeni da neće biti tako. Onda ćemo da podnesemo krivične prijave i protiv onih koji su radili studiju”, kaže Lončar.

On podsjeća da je Mjesna zajednica Beranselo podnijela prijavu protiv bivše lokalne vlasti (SNP), koja je tu napravila privremenu deponiju, i protiv sadašnje (DPS), koja je bez saglasnosti mještana odlučila da privremeno postane stalno i regionalno. Tužilaštvo i sudovi ćute. Odugovlače i s tužbom koju je Lončar posredstvom advokata podnio protiv lokalnog rukovodstva zbog toga što su mu ljetos pocijepali uredno zakupljeni bilbord s fotografijom smetlišta Vasova voda i pitanjem „dokle”.

Poslije toga otvorena je diskusija na forumu Made in Montenegro i ko ima vremena da čita, tu će sve naći. I nevjerovatne fotografije svježe krvi u odloženom medicinskom otpadu, koje su internetom obišle svijet uz pitanje ko je za to odgovoran. Ispisano je preko šezdeset stranica, s preciznim podacima, premjeravanjima i upoređivanjima mjesta lokacije i zakonom dozvoljenih parametara. Nevolja je što se kod nas obično kaže – „tim gore po činjenice”.

ČUVAR SMETLIŠTA: Tom maksimom, izgleda, rukovodi se i Osnovni sud u ovom gradu. Dok s Jovanovom tužbom i krivičnom prijavom mještana Beransela ne žuri, po hitnom postupku usvaja prijedlog za uvođenje privremenih mjera i zabranu blokade deponije narednih trideset dana, koji je Opština podnijela i prije nego je započela razgovor sa štrajkačima. Ovakav potez teško bi smislila i gebelsova mašinerija. Jovan od Deponije pozvao je mještane da prekinu blokadu i „kao demokrate ispoštuju slovo zakona ma kakvo bilo”, a protest nastave mirno pored puta. Pritisci i prijetnje počele su i prije toga. Na barikadama su, primijećeno je, bili samo oni koji nemaju šta da izgube. Nezaposlena sirotinja, podržana sveštenstvom eparhije budimljansko-nikšićke. Eparhija i episkop Joanikije jasno su se opredijelili protiv deponije na ovom mjestu.

Mještani Beransela pitaju se koja vlast ima mandat da odluku o izgradnji deponije za četiri ili sedam gradova, nebitno, s mogućim dalekosežnim posljedicama, donese bez najšire konsultacije građana, pa i referenduma ako je potrebno.

„Ako nam sve izmiče iz ruku i odlazi u druge sredine koje se bore da postanu finansijski, trgovački i poslovni centri, zašto Berane mora da bude smećarski centar”, bio je jasan i poslanik iz ovog grada Dragoslav Šćekić (SNP), stanovnik Beransela, koji je apelovao da se ne žuri s tom odlukom.

Vlastima se žuri. Pare im izmiču. Požuruje ih i Maurer. Samo što taj uvaženi gospodin neće živjeti u Beranselu.

„Zatražili smo prijem kod Maurera. Poklonićemo mu plac za vikendicu na Vasovim vodama. Možda je šef delegacije EU pogrešno obaviješten”, kaže Jovan.

Srećan zbog najavljene izgradnje regionalne deponije i reciklažnog centra, jedan je od čuvara na sadašnjem smetlištu. Tu će, nada se, i njegov sin da radi. Samo što mu sin sada ima tek dvije godine. On, kao i crnogorska vlast, vrijeme mjeri decenijama. Očas će dijete da stasa, za dvadeset godina, i DPS će da ga zaposli.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo