Vladino druženje sa medijima preklopilo sa skupštinskim zasjedanjem na kome su predstavnici budžetskih korisnika iznosili stavove o sredstvima koja su im, predloženim budžetom opredijeljena za narednu godinu. Tu priču Krivokapić i njegovi ministri nijesu željeli da čuju
Turistička privreda ostvarila je prihod od 700 miliona eura za devet mjeseci ove godine. To je slika naše ekonomije, pohvalio se premijer Zdravko Krivokapić na druženju sa saradnicima i novinarima povodom godišnjice formiranja njegovog kabineta. „Tvrdim da će ova Vlada ostati kao jedna od najuspješnijih u istoriji Crne Gore”, zaključio je premijer. Skromno.
Vlasnici Novog duvanskog kombinata prethodno su najavili obustavu proizvodnje u Crnoj Gori. Pridružio im se, koji dan kasnije, i Veselin Pejović najavljujući da će njegov Uniprom obustaviti proizvodnju aluminijuma u Dajbabama, nezadovoljan cijenom koju mu je Elektroprivreda ponudila za neophodnu struju („aluminijum je struja u čevrstom agregatnom stanju“, definisao je, precizno, jedan od direktora KAP-a, iz vremena dok je to zaista bio kombinat, a ne fabrika elektrolize).
Novinari su, potom, od ministra finansija Milojka Spajića zatražili da prokomentariše primjedbe esnafskog sindikata koji tvrdi kako će, zaživi li Vladin projekat Evropa sad, učitelji i nastavnici imati platu jedva nešto veću od higijeničarki (čistačica) u njihovim školama. Ministar je izbjegao odgovor izgovarajući se frazom da svako zaslužuju pristojnu platu. Šteta što nije iskoristio priliku da mladima – koje ovih dana revnosno pominje, objašnjavajući da je njegov kompletan angažman vođen željom da ih zadrži u Crnoj Gori – objasni da li je za njih bolje, u zemlji njegovih vizija, držati se knjige ili metle.
Sve su to žive slike crnogorske ekonomije. Samo je naš premijer riješio da se drži popularnih stihova „lažu fotografije, ja se ovih slika drugačije sjećam“ (Zlatan Stipešić Džiboni). Zato se druženje pemijera Krivokapića i njegovih saradnika sa medijima preklopilo sa skupštinskim zasjedanjem na kome su predstavnici državnih institucija, budžetskih korisnika, iznosili stavove o sredstvima koja su im, predloženim budžetom, opredijeljena za narednu, 2022. godinu. Iz Vlade su imali ideju da mediji njihov performans, začinjen pažljivo biranim podacima, probranim video materijalom i snimljenim izjavama, prođe bez novinarskih pitanja. Tek pod pritiskom medijske zajednice, su se predomislil, pa su svoju prvobitnu odluku opravdali „ranije preuzetim obavezama“. Kao da je neko drugi u njihovo ime birao termin za prezentaciju jednogodišnjeg učinka Vlade.
Da su bili u parlamentu, kao što nijesu, članovi Vlade mogli su čuti predstavnika četiri željeznička preduzeća (Prevoz, Montekargo, Infrastruktura i Održavanje) koji kaže da bi, zbog nedostatka novca iz državne kase, mogla biti ugrožena bezbjednost saobraćaja na crnogorskim prugama. Rane nesreće na Bioču dovoljno su svježe da takav stav ne može proći bez odjeka. I zvaničnog komenatara.
Zanimljiv je bio i podatak da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji planirani budžet, sa ovogodišnja tri miliona, smanjen na 900 hiljada. Onaj ko je u živom prenosu čuo taj podatak, nije bio u prilici da sazna kako, na drugom kanalu, zvaničnici Vlade najavljuju da će naredne godine turisti u Crnu Goru dolazit sa novih destinacija, uz očekivani prihod od milijardu eura. Ko će otvoriti ta tržišta nijesu rekli. Očito je, samo, da Nacionalna turistička organizacija za taj posao neće imati novca.
Nije tu kraj nelogičnostima. Dok su premijer i saradnici iz sektora bezbjednosti predstavljali aktuelnu Vladu kao nepokolebljivog borca protiv kriminala i korupcije, Mersad Mujević je u parlamentu, kao predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova, obznanio kako je planirani budžet tog ministarstva za skoro četvrtinu manji od onoga što su tražili (123 miliona eura). Manje para za više muzike?
Ili je u pitanju nastavak obračuna premijera i njegovih, sve malobrojnijih, sljedbenika sa ministrom MUP-a Sergejom Sekulovićem i direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom. Zvanično, zbog navodne nelojalnosti iskazane tokom septembarskih događaja na Cetinju, u vrijeme ustoličenja mitropolita SPC-a Joanikija. Nezvanično, zbog toga što su neke policijske akcije, koje služe na ponos Crne Gore i kojima se Vlada na sav glas hvali, sproveli ne obavještavajući vrh izvršne vlasti. Što nijesu ni morali da urade. Ali je neko, izgleda, bio zatečen. I ljut. Pa, ako nema servilnosti neće biti ni para.
Nijesu se svi žalili na predloženi budžet.
Iz Ministarstva zdravlja pozdravljaju najavu povećanja zarada i ističu kako je projektovani kapitalni budžet namijenjen zdravstvu deset puta veći od ovogodišnjeg. Zadovoljni su i u Ministarstvu odbrane. „Ta (planirana) sredstva obezbjeđuju funkcionisanje resora i prijem novih vojnika po ugovoru i nastavak modernizacije Vojske Crne Gore (VCG)“, kazao je Veljko Mališić uz obavještenje da je u narednoj godini planiran prijem 100 novih vojnika po ugovoru. O kriterijumima za njihov prijem – naknadno.
Ni iz tužilaštva ili, kako ih premijer zove, „četvrte grane vlasti“ nijesu imali primjedbi na predloženi budžet. Ali ne zato što su zadovoljni, već zbog toga što u njihovo ime nema ko da progovori. Procedure nalažu da Vladi, u ime tužilaštva, budžet za narednu godinu predloži Tužilački savjet. Onda ga izvršna vlast, uz podrazumijevajući dijalog, pripodobi finansijskim mogućnostima. Ove godine tog prijedloga nije bilo, pošto Tužilački savjet nema kvorum za održavanje sjednice. Zato što parlamentarna većina nije u stanju da se dogovori o članovima Savjeta koje bira Skupština pod firmom „uglednih pravnika“. Tako su ostali uskraćeni za informaciju ko je napravio budžet tužilaštva. I šta tužioci misle o iznosu opredijeljenog novca.
Premijer se može izgovoriti činjenicom da nema ministra pravde. A nema ga zato što bježi iz parlamenta koji neće da glasa za Vladine prijedloge i inicijative. Osim u slučaju kada je to u njihovom ličnom interesu (osvajanje terena po dubini).
Druženja u Vladi i parlamentu ponudila su nam još pregršt zanimljivih detalja. Ministar finansija, recimo, i dalje u javni dug koji je zatekla ova Vlada računa i iznos obveznica (750 miliona) u čiju su emisiju on i njegov kolega Jakov Milatović uložili, kako reče, „nadljudske napore“. Zato ne pominje proces fiskalizacije, mada bi se svaka vlada pohvalila njegovom uspješnom implementacijom.
Da li je riječ o staljinističkom metodu brisanja sa zajedničkih fotografija saradnika koji su u međuvremenu postali nepodobni. Ili je problem u nastavku tog procesa koji podrazumijeva javne nabavke velike vrijednosti (laički: softver za praćenje i arhiviranje poslovnih aktivnosti poreskih obveznika). Gdje su se, tvrde obaviješteni, pojavila ozbiljna trvenja između finansijera i protagonista tog postupka.
Još jedna znakovita tišina. Na promociji Vladinih rezultata nije pomenuto osnivanje d.o.o Montenegro works, preduzeća koje, prema statutu koji je ljetos usvojila Vlada, treba da savjetuje i nadzire kompanije u većinskom vlasništvu države. Prema tom opisu, novoformirano preduzeće je prava adresa za aktuelni spor između Uniproma i EPCG. Da izvagaju, preračunaju i predlože (nalože) Elektroprivredi cijenu struje koju može ponuditi vlasnicima KAP-a. Kad ono – ništa.
Izostala je i informacija o tome kada će Vlada parlamentu vratiti zakone iz svog reformskog paketa, koje je u međuvremenu povukla iz procedure. Nakon što se ispostavilo da su oni na koje se planirane zakonske izmjene odnose, za taj novitet saznali iz medija. Ministar Spajić je, u prvom momentu, insisitirao da taj paket mora biti razmatran po principu sve ili ništa. Onda je njegov dio povučen iz procedure. Znači li da je u Skupštini ostalo ništa?
Početkom sljedeće nedjelje u parlamentu počinje rasprava o nepovjerenju Vladi. Preživi li Krivokapićev kabinet, slijedi jednako neizvjesna rasprava o budžetu. Dio vladajuće većine najavljuje da neće podržati Vladin prijedlog. Odnosno, u najboljem slučaju, da će insistirati na tome da on bude suštinski izmijenjen.
U međuvremenu, pekari traže poskupljenje hljeba. Brašno je, kažu, postalo skuplje od njihovih proizvoda. Toliko o hljebu. Igara neće faliti.
Zoran RADULOVIĆ