Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLAST I DRŽAVNE FINANSIJE – GODINU POSLIJE: Skuplji hljeb i jeftine igre

Objavljeno prije

na

Vladino druženje sa medijima preklopilo sa skupštinskim zasjedanjem na kome su predstavnici budžetskih korisnika iznosili stavove o sredstvima koja su im, predloženim budžetom opredijeljena za narednu godinu. Tu priču Krivokapić i njegovi ministri nijesu željeli da čuju

 

Turistička privreda ostvarila je prihod od 700 miliona eura za devet mjeseci ove godine. To je slika naše ekonomije, pohvalio se premijer Zdravko Krivokapić na druženju sa saradnicima i novinarima povodom godišnjice formiranja njegovog kabineta. „Tvrdim da će ova Vlada ostati kao jedna od najuspješnijih u istoriji Crne Gore”, zaključio je premijer. Skromno.

Vlasnici Novog duvanskog kombinata prethodno su najavili obustavu proizvodnje u Crnoj Gori. Pridružio im se, koji dan kasnije, i Veselin Pejović najavljujući da će njegov Uniprom obustaviti proizvodnju aluminijuma u Dajbabama, nezadovoljan cijenom koju mu je Elektroprivreda ponudila za neophodnu struju („aluminijum je struja u čevrstom agregatnom stanju“, definisao je, precizno, jedan od direktora KAP-a, iz vremena dok je to zaista bio kombinat, a ne fabrika elektrolize).

Novinari su, potom, od ministra finansija Milojka Spajića zatražili da prokomentariše primjedbe esnafskog sindikata koji tvrdi kako će, zaživi li Vladin projekat Evropa sad, učitelji i nastavnici imati platu jedva nešto veću od higijeničarki (čistačica) u njihovim školama. Ministar je izbjegao odgovor izgovarajući se frazom da svako zaslužuju pristojnu platu. Šteta što nije iskoristio priliku da mladima –  koje ovih dana revnosno pominje, objašnjavajući da je njegov kompletan angažman vođen željom da ih zadrži u Crnoj Gori – objasni da li je za njih bolje, u zemlji njegovih vizija, držati se knjige ili metle.

Sve su to žive slike crnogorske ekonomije. Samo je  naš premijer riješio da se drži popularnih stihova „lažu fotografije, ja se ovih slika drugačije sjećam“ (Zlatan Stipešić Džiboni). Zato se druženje pemijera Krivokapića i njegovih saradnika  sa medijima preklopilo sa skupštinskim zasjedanjem na kome su predstavnici državnih institucija, budžetskih korisnika, iznosili stavove o sredstvima koja su im, predloženim budžetom, opredijeljena za narednu, 2022. godinu. Iz Vlade su  imali ideju da mediji njihov performans, začinjen pažljivo biranim podacima, probranim video materijalom i snimljenim izjavama, prođe bez novinarskih pitanja. Tek  pod pritiskom medijske zajednice,  su se predomislil, pa su svoju prvobitnu odluku opravdali „ranije preuzetim obavezama“. Kao da je neko drugi u njihovo ime birao termin za prezentaciju jednogodišnjeg učinka Vlade.

Da su bili u parlamentu, kao što nijesu, članovi Vlade mogli su čuti predstavnika četiri željeznička preduzeća (Prevoz, Montekargo, Infrastruktura i Održavanje) koji kaže da bi, zbog nedostatka novca iz državne kase, mogla biti ugrožena bezbjednost saobraćaja na crnogorskim prugama. Rane nesreće na Bioču dovoljno su svježe da takav stav ne može proći bez odjeka. I zvaničnog komenatara.

Zanimljiv je bio i podatak da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji planirani budžet, sa ovogodišnja tri miliona, smanjen na 900 hiljada. Onaj ko je u živom prenosu čuo taj podatak, nije bio u prilici da sazna kako, na drugom kanalu, zvaničnici Vlade najavljuju da će naredne godine turisti u Crnu Goru dolazit sa novih destinacija, uz očekivani prihod od milijardu eura. Ko će otvoriti ta tržišta nijesu rekli. Očito je, samo, da Nacionalna turistička organizacija za taj posao neće imati novca.

Nije tu kraj nelogičnostima. Dok su premijer i  saradnici iz sektora bezbjednosti predstavljali aktuelnu Vladu kao nepokolebljivog borca protiv kriminala i korupcije, Mersad Mujević je u parlamentu, kao predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova, obznanio kako je planirani budžet tog ministarstva za skoro četvrtinu manji od onoga što su tražili (123 miliona eura). Manje para za više muzike?

Ili je u pitanju nastavak obračuna premijera i njegovih, sve malobrojnijih, sljedbenika sa ministrom MUP-a Sergejom Sekulovićem i  direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom. Zvanično, zbog navodne nelojalnosti iskazane tokom septembarskih događaja na Cetinju, u vrijeme ustoličenja mitropolita SPC-a Joanikija. Nezvanično, zbog toga što su neke policijske akcije, koje služe na ponos Crne Gore i kojima se Vlada na sav glas hvali, sproveli ne obavještavajući vrh izvršne vlasti. Što nijesu ni morali da urade. Ali je neko, izgleda, bio zatečen. I ljut. Pa, ako nema servilnosti neće biti ni para.

Nijesu se svi žalili na predloženi budžet.

Iz Ministarstva zdravlja pozdravljaju najavu povećanja zarada i ističu kako je projektovani kapitalni budžet namijenjen zdravstvu deset puta veći od ovogodišnjeg. Zadovoljni su i u Ministarstvu odbrane. „Ta  (planirana) sredstva obezbjeđuju funkcionisanje resora i prijem novih vojnika po ugovoru i nastavak modernizacije Vojske Crne Gore (VCG)“, kazao je Veljko Mališić uz obavještenje da je u narednoj godini planiran prijem 100 novih vojnika po ugovoru. O kriterijumima za njihov prijem – naknadno.

Ni iz tužilaštva ili, kako ih premijer zove, „četvrte grane vlasti“ nijesu imali primjedbi na predloženi budžet. Ali ne zato što su zadovoljni, već zbog toga što u njihovo ime nema ko da progovori. Procedure nalažu da Vladi, u ime tužilaštva, budžet za narednu godinu predloži Tužilački savjet. Onda ga izvršna vlast, uz podrazumijevajući dijalog, pripodobi finansijskim mogućnostima. Ove godine tog prijedloga nije bilo, pošto Tužilački savjet nema kvorum za održavanje sjednice. Zato što parlamentarna većina nije u stanju da se dogovori o članovima Savjeta koje bira Skupština pod firmom „uglednih pravnika“. Tako su ostali uskraćeni za informaciju ko je napravio budžet tužilaštva. I šta tužioci misle o iznosu opredijeljenog novca.

Premijer se može izgovoriti činjenicom da nema ministra pravde. A nema ga zato što bježi iz parlamenta koji neće da glasa za Vladine prijedloge i inicijative. Osim u slučaju kada je to u njihovom ličnom interesu (osvajanje terena po dubini).

Druženja u Vladi i parlamentu ponudila su nam još pregršt zanimljivih detalja. Ministar finansija, recimo, i dalje u javni dug koji je zatekla ova Vlada računa i iznos obveznica (750 miliona) u čiju su emisiju on i njegov kolega Jakov Milatović uložili, kako reče, „nadljudske napore“. Zato ne pominje proces fiskalizacije, mada bi se svaka vlada pohvalila njegovom uspješnom implementacijom.

Da li je riječ o staljinističkom metodu brisanja sa zajedničkih fotografija  saradnika koji su u međuvremenu postali nepodobni. Ili je problem u nastavku tog procesa koji podrazumijeva javne nabavke velike vrijednosti (laički: softver za praćenje i arhiviranje poslovnih aktivnosti poreskih obveznika). Gdje su se, tvrde obaviješteni, pojavila ozbiljna trvenja između finansijera i protagonista tog postupka.

Još jedna znakovita tišina. Na promociji Vladinih rezultata nije pomenuto osnivanje d.o.o Montenegro works, preduzeća koje, prema statutu koji je ljetos usvojila Vlada, treba da savjetuje i nadzire kompanije u većinskom vlasništvu države. Prema tom opisu, novoformirano preduzeće je prava adresa za aktuelni spor između Uniproma i EPCG. Da izvagaju, preračunaju i predlože (nalože) Elektroprivredi cijenu struje koju može ponuditi vlasnicima KAP-a. Kad ono – ništa.

Izostala je i informacija o tome kada će Vlada parlamentu vratiti zakone iz svog reformskog paketa, koje je u međuvremenu povukla iz procedure. Nakon što se ispostavilo da su oni na koje se planirane zakonske izmjene odnose, za taj novitet saznali iz medija. Ministar Spajić je, u prvom momentu, insisitirao da taj paket mora biti razmatran po principu sve ili ništa. Onda je njegov dio povučen iz procedure. Znači li da je u Skupštini ostalo ništa?

Početkom sljedeće nedjelje u parlamentu počinje rasprava o nepovjerenju Vladi. Preživi li Krivokapićev kabinet, slijedi jednako neizvjesna rasprava o budžetu. Dio vladajuće većine najavljuje da neće podržati Vladin prijedlog. Odnosno, u najboljem slučaju, da će insistirati na tome da on bude suštinski izmijenjen.

U međuvremenu, pekari traže poskupljenje hljeba. Brašno je, kažu, postalo skuplje od njihovih proizvoda. Toliko o hljebu. Igara neće faliti.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo