Zakonodavni odbor Skupštine se početkom ove nedjelje pozitivno izjasnio o Vladinom Prijedlogu zakona o Ustavnom sudu, što znači da je dobio zeleno svjetlo da se o njemu glasa u parlamentu. Previđeno je da to bude na sjednici zakazanoj za 26. januar.
Ako se taj zakon usvoji, upozoravaju u Akciji za ljudska prava (HRA), građanima Crne Gore bi bilo otežano da stignu do Strazbura i tamošnjeg Evropskog suda za ljudska prava.
HRA je krajem prošle nedjelje zato uputila amandman poslanicima u kom se protivi prijedlogu Vlade da skrati rok za podnošenje ustavne žalbe sa 60 na 30 dana, kao i da se iz zakona potpuno izbaci rok za odlučivanje Ustavnog suda, koji je bio propisan na 18 mjeseci.
U HRA smatraju da bi usvajanje predloga da se rok za ustavnu žalbu skrati na 30 dana dovelo do većeg broja slučajeva u kojima bi građanima Crne Gore bilo onemogućeno da ostvare svoja prava pred Evropskim sudom za ljudska prava. Jer, podsjećaju, u slučaju da se zakasni sa podnošenjem ustavne žalbe, gubi se pravo na zaštitu pred međunarodnim sudovima koji zahtijevaju da se prethodno iscrpe svi pravni ljekovi u zemlji, kako bi se oni bavili tim slučajem. Isto bi se desilo i u slučaju potpunog ukidanja roka u kom bi Ustavni sud trebalo da rješava žalbe, pošto je to jedan od zadnjih domaćih pravnih ljekova koji se mogu preduzeti prije predstavke međunarodnom sudu.
,,Imali smo prilike da vidimo slučajeve u kojima su ljudi ostali bez zaštite samo zato što nisu bili svjesni roka od 60 dana za podnošenje ustavne žalbe, bilo zato što ih advokat nije obavijestio o toj mogućnosti, ili zato što i nisu imali advokata da ih posavjetuje. Predlagali smo ranije da se i taj rok produži, ali se sada umjesto toga, predlaže da se i on prepolovi, valjda samo zato da bi se olakšalo Ustavnom sudu, da bi mu se smanjio obim posla”, kaže za Monitor Mirjana Radović iz HRA.
Ona podsjeća da je rok od 18 mjeseci u kom Ustavni sud mora da odluči o predmetu 2013. uveden u zakon. ,,Mi smo tada predlagali da taj rok za odlučivanje bude godinu dana, smatrajući da je to sasvim optimalno vrijeme, ali sada se odustaje i od tog s mukom usvojenog roka od godinu i po dana. Izostavljanje roka nije dobro rješenje imajući u vidu koliko je do sada bio neažuran Ustavni sud”, kaže Radović.
Iz HRA podsjećaju da je Ustavnom sudu trebalo tri ili čak pet godina da odluči o pojedinim ustavnim žalbama.
Evo nekoliko primjera: O ustavnoj žalbi (zbog povrede prava na pravično suđenje) Damira Mandića, sud je odlučio tek poslije više od tri i po godine (žalba je podnijeta u novembru 2010, a odlučeno je u julu 2014). HRA više od tri godine čeka na odluku po inicijativi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Glavnog grada prema kojoj pravo na obroke u narodnoj kuhinji za socijalno ugrožene imaju samo crnogorski državljani. Prošle godine je Ustavni sud poslije više od tri godine odlučio da nijesu ustavne odredbe Zakona o javnom okupljanju, postupajući po inicijativi Građanske alijanse.
Ustavnom sudu trebalo je čak više od šest godina da odluči da član ZKP-a kojim se policiji omogućavao nesmetani pristup telefonskim listinzima i bez naredbe suda nije u skladu s Ustavom, na inicijativu MANS-a, koja je podnijeta u julu 2008, a Ustavni sud je odlučio u novembru 2014.
U HRA kao posebno skandalozno ocjenjuju to što Ustavni sud do danas nije odlučio o predlogu za ocjenu ustavnosti izbora sopstvenih sudija, koju je Ombudsman podnio još 15. novembra 2013. On je tvrdio da su na osnovu odredaba Ustavnog zakona za spro-vođenje amandmana na Ustav CG i Zakona o Ustavnom sudu sudijama tog suda protivustavno prekinuti mandati, jer je razlog za prestanak njihove funkcije mimo uslova određenih Ustavom propisan aktom niže pravne snage. Po logici stvari, to je svakako bio prvi i osnovni predlog za ocjenu ustavnosti o kome je taj sud morao odlučiti – jer ako je predlog osnovan, sadašnji sastav tog suda morao bi sam sebe da ukine i svoj izbor proglasi pravno nevažećim, što naravno dovodi u pitanje i sudbinu svih njihovih odluka.
,,Ovakvo postupanje urušava autoritet Ustavnog suda i čini ga nedjelotvornim tijelom za zaštitu ljudskih prava. Pokušavajući to da promijenimo, zalažemo se za obavezno propisivanje roka u kome taj sud mora da donese odluku”, navodi Mirjana Radović.
U budućnosti trebalo bi da se ostvari cilj da dominantna zaštita građana mora biti pred nacionalnim organima, pa bi tada Ustavni sud trebalo da ima ulogu Evropskog suda za ljudska prava na nacionalnom nivou. No da smo još daleko od toga, potvrdila je i kritika upućena Ustavnom sudu od strane zastupnika Crne Gore pred sudom u Strazburu Zorana Pažina. On je krajem prošlog mjeseca pred članovima skupštinskog Odbora za ljudska prava kazao da bi Ustavni sud trebalo da daje bolja i bogatija obrazloženja prilikom ukidanja presuda Vrhovnog suda.
,,Ukinuti odluku Vrhovnog suda, na kojoj je radilo devet sudija (jedan Osnovnog, troje Vi-šeg, pet Vrhovnog) – za to treba „dobro doručkovati”, pa dobro obrazložiti. Takva odlu-ka treba da bude mini-naučno djelo”, kazao je Pažin. On je istakao da bi obrazloženja Ustavnog suda morala da budu mnogo bogatija, te da nije dovoljno prosto pozivanje na predmete Suda u Strazburu, bez dovođenja tih presuda i prakse u činjenični i pravni kontekst predmeta koji se razmatra pred Ustavnim sudom. ,,Razumijem zabrinutost su-dija Vrhovnog suda nakon postupka u tri instance. Nekada se sa nepodnošljivom lako-ćom te presude ukidaju, bez dostatnog obrazloženja”, zaključio je Pažin.
Crna Gora se nalazi među državama sa visokim indeksom predstavki Evropskom sudu (4,70), dok je u zemljama članicama Savjeta Evrope taj pokazatelj znatno niži (0,79). Statistika Evropskog suda za ljudska prava za 2014. godinu je trenutno u izradi i još uvijek je nedostupna. Pažin je kazao da je pred kraj 2013. godine bilo 1062 predstavke protiv države Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, a sada ih je oko 800.
Na ovonedjeljnoj sjednici Zakonodavnog odbora, poslanik SNP-a Neven Gošović kazao je da mora postojati rok u kom bi trebalo da bude završena procedura kako bi se osigurao djelotvoran rad Ustavnog suda, a sa njim su se saglasili i ostali predstavnici opozicionih partija u Odboru. Opozicija je izrazila zabrinutost da se ukidanjem roka za završetak postupka daje još veći prostor zloupotrebe Ustavnog suda od strane vlasti, te da se time podupire njegova neažurnost i neefikasnost.
Branka Lakočević, pomoćnica ministra pravde, je kazala da takva odredba ne postoji ni u uporednoj praksi i stoga se nije našla ni u Prijedlogu. Objasnila je da je rok izostavljen iz Prijedloga zato što je u važećem zakonu postojao samo kao ,,instrukcioni”, što, kako je kazala, znači da nije obavezivao i za njegovo kršenje nije mogla biti predviđena sankcija.
Da je tako potvrđuju i primjeri u kojima se suđenje, umjesto predviđenih 18, oteglo na preko 70 mjeseci.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET3 sedmice