Povežite se sa nama

MONITORING

VLADA ZA I PROTIV REBALANSA BUDŽETA: Bezakonje se nastavlja

Objavljeno prije

8 godina

na

ivan-brajovic

U državnoj kasi para nema ali, bude li po volji DPS-a i njihovih satelita (DS i Pozitivna), neće biti ni rebalansa budžeta. Važnija je Šefova od Zakona.

Aktuelni ministar finansija Raško Konjević , praktično od svog imenovanja u maju, govori o potrebi da se Zakon o budžetu za 2016. godinu uskladi sa stvarnošću. Tako je, još početkom jula, iz Ministarstva finansija (MF) ka Vladi krenuo prijedlog o rebalansu budžeta za nekih 60 miliona eura, „kako bi se obezbijedila dalja redovna isplata plata, penzija i drugih obaveza iz budžeta”. Uz upozorenje da bi neusvajanje predloženog rebalansa, teškog oko 60 miliona eura, moglo da ugrozi finansiranje tekućih obaveza.

Po svoj prilici, iako o tome do danas nijesmo zvanično obaviješteni, Vladina Komisija za ekonomsku politiku (KEP) ovaj zahtjev je odbacila još prije odlaska na ljetnji raspust.

Na ponovljenu priču o neophodnom rebalansu, koju su Konjević i njegovi saradnici započeli prije desetak dana, odgovorio je Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade i doskorašnji partijski drug ministra finansija.

Uz opasku da ministar Konjević mjesecima zna da je njegov zahtijev odbijen, odnosno da nema rebalansa prije izbora, Lazović je Konjeviću spočitao da „rebalansu pristupa kao instrumentu za političku promociju”.

Lazoviću je, izgleda, najviše zasmetala Konjevićeva kritika na račun nenaplaćenih poreza: „Svi rashodi bi mogli biti finansirani da je država ubirala poreze na efikasan način, bez akumuliranja iznosa poreskog duga od više stotina miliona eura. Poreski dug, u iznosu od približno 600 miliona eura, pokazuje da, u prethodnom periodu, nije na kvalitetan način obavljana jedna od osnovnih funkcija države – prikupljanje poreza”.

Zato je potpredsjednik predložio ministru finansija da – umjesto što se žali na nedostatak novca u državnoj kasi i podsjeća na nenaplaćene poreze naplati zaostali porez u iznosu od nekih 200 miliona i tako riješi probleme.

U svakom slučaju, tvrdi Lazović, nema potrebe da se mijenja Zakon o budžetu za ovu godinu. I otkriva spasonosno rješenje iz DPS-SD kuhinje: 100 miliona eura iz kapitalnog bužeta koji neće biti iskorišćeni ove godine zbog kašnjenja planiranih radova na izgradnji auto-puta Mrke-Mateševo treba prebaciti u tekući budžet i pokrpiti zjapeće rupe.

„Dok sam u Vladi zalagaću se da ne mijenjamo plan trošenja državnog novca dokle god možemo biti likvidni i realizovati obaveze prema penzionerima, zaposlenima, povjeriocima”, poručio je Lazović. Slavodobitno. Na mareći za to da je plan državnih prihoda i rashoda usvojen u formi Zakona. I da bi se on morao poštovati.

Otuda je, recimo, u startu sporna ideja da rebalans budžeta ne bi bio potreban kada bi MF naplatilo 200 miliona zaostalih poreza. Na stranu to što bi to značilo da ministar finansija, pored ostalog, dugove mora utjerivati i od predsjednika Vlade. Pošto je Crna Gora jedna od zaista rijetkih država takozvane zapadne demokratije u kojoj na čelu izvršne vlasti imamo dokazanog poreskog dužnika. U višegodišnjem kašnjenju. A istovremeno – milionera. Pošto taj porez svakako neće biti naplaćen u doglednom roku, u ovom trenutku je bitnija potpredsjednikova tvrdnja da neplanirani prihod od 200 miliona (skoro deset odsto ovogodišnjeg budžeta) ne bi bio razlog za njegov rebalans.

Jednako je sporna i ideja o seobi novca iz kapitalnog u tekući budžet. Konjević tvrdi da je to nezakonito. Što ne znači da neće biti urađeno. Prije ili poslije izbora.

No, da ne ulazimo u bilo šta što bi moglo biti protumačeno kao političke kalkulacije i navijanje za jednu ili drugu stranu. Hajde da jednostavno sagledamo Lazovićevu ideju „pozajmice” na račun budućeg auto-puta.

Prema Zakonu o budžetu za 2016. godinu, za ovogodišnje troškove izgradnje auto-puta planirano je 255 miliona. Ako će makar 100 miliona preteći zbog toga što radovi kasne, to znači da je docnja „teška” makar dvije petine (40 odsto) planiranih radova. Ili nešto manje od pet mjeseci, pod uslovom da su građevinski radovi u kanjonu Morače mogući 365 dana u godini.

Prvo je pitanje – otkuda kašnjenje, kada su nas baš Lazović i Ivan Brajović cijelo proljeće ubjeđivali da se radovi odvijaju prema planiranoj dinamici. Odnosno, da – i ako nema plana – moguću cijenu kašnjenja mogu platiti samo izvođači radova – Kinezi i njihovi podizvođači.

Možemo prihvatiti činjenicu da pola godine ili godinu kašnjenja na dionici Mrke-Mateševo ne proizvodi veliku štetu pošto taj put – iz ničega u niđe – suštinski nema nikavu upotrebnu vrijednost. Đe da idete iz Mateševa?

Međutim, finansijski aspekt Lazovićeve ideje mnogo je ozbiljniji. Nema sumnje da će izvršna vlast, u slučaju potrebe, posegnuti za novcem koji smo pozajmili za gradnju auto-puta i njime isplatiti plate, penzije i socijalna davanja. Izbori će. A važnije je sačuvati premijerov „finansijski moral, finansijski obraz i finansijski karakter” (autor kovanice je nekadašnji poslanik DPS Zarija Franović), od Zakona, 100 miliona, i tričavih 4-5 kilometara auto-puta.

Dileme se javljaju tek kad se zapitamo kako će taj novac biti vraćen svojoj namjeni? Nije valjda da su Lazović i njegove kolege zamislile kako bi pozajmljeno vratio Fond PIO? Prije će ovaj auto-put stići do Budimpešte. Rješenje, znači, treba tražiti negdje drugo.

Jedna mogućnost je da auto-put zapravo nije skup onoliko koliko je to nama predstavljeno (više od 900 miliona eura, po današnjem kursu) pa se planirani radovi mogu završiti i bez pomenutih 100 miliona. Moguće implikacije ovakvog raspleta ne treba posebno elaborirati. Mada bi bilo interesantno vidjeti kako neko (pogodite ko) ubjeđuje neke (znate ljude) da se odreknu planiranog „ekstraprofita”.

Najrealnije je, ipak, pretpostaviti da bi ovogodišnja „pozajmica” na naplatu došla već sljedeće godine. Tako što bi budući trokovi gradnje puta prosto bili uvećani za 100 miliona. Pa bi on, što bi rekli – ničim izazvano, postao skuplji skoro za 10 odsto. Pogodite ko bi to platio?

Očekivani manjak

U obrazloženju zahtjeva za rebalansom budžeta, iz Ministarstva finansija (MF) objasnili su kako je (ne)planirani manjak u državnoj kasi proizvod primjene novog Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti, zbog koga je, navodno, rashodna strana budžeta uvećana za nekih 60 miliona eura. Doduše, ta računica nikada nije predočena javnosti, kao što se uporno krije i očigledna ušteda koju je taj Zakon donio na nekim drugim budžetskim pozicijama (nezvanične procjene kažu da bi taj iznos mogao ići od 25 do 40 miliona, što bitno mijenja prihodno-rashodnu dimenziju tzv. zakona o majkama). Državne troškove, jednako neplanirano, uvećao je i Zakon o zaradama u javnom sektoru, koji je – računaju u MF, napravio minus u iznosu od 50 miliona. Kao dodatni trošak navode se i neizmirene obaveze Fonda za zdravstvo za prošlu godinu. O tom dugu, vrijednom 40 miliona eura, u Vladi su, kako tvrde, obaviješteni tek u aprilu. „Uz to, predvidjeli smo i korekcije u dijelu plaćanja rata za kredite za pojedine privredne subjekte koji nijesu u mogućnosti da ih plate kako se ne bi aktivirale garancije. Te firme su dominantno iz resora saobraćaja”, navodi ministar Konjević. Što su mnogi pročitali kao jedva prikrivenu kritiku na račun ministra saobraćaja i predsjednika SD Ivana Brajovića. Podsjećanje na ono o čemu resorno ministarstvo radije ćuti – Vlada koalicije DPS-SDP –SD pripremila je ovogodišnji budžet računajući, na prihodnoj strani, sa novom većom akcizom na sve vrste goriva. Pošto predloženi amandman na Zakon o akcizama nije usvojen, budžet za ovu godinu je u startu bio kratak za makar 20 miliona eura. Najvažnije: i oni koji su predložili, i oni koji su glasali za ovogodišnji budžet znali su da je Vlada Mila Đukanovića Zakon o budžetu za 2016. godinu predložila sa jasno iskazanom namjerom da ga ne poštuje – ukoliko im to bude finansijski ili politički profitabilno. Ko u to ne vjeruje neka pogleda nalaz Državne revizorske institucije koji se odnosi na izvršenje Zakona o budžetu za 2014. godinu. Revizori DRI utvrdili su da se (i tada) državni novac trošio mimo zakona. Od mnoštva navedenih dokaza pomenimo samo jedan: Vlada je 2014. potrošila 60 miliona više nego što joj je to Zakon dozvoljavao. I? I da ne pitamo – odakle.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo