Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLADA VS UNIVERZITET CRNE GORE: Sukob u familiji

Objavljeno prije

na

Idila između Vlade i Univerziteta Crne Gore dugo je trajala. Decenijama. Ušla je u zen fazu dolaskom Radmile Vojvodić na čelo rektora. Sve je toliko dobro išlo da je Vlada ovogodišnji budžet UCG povećala za pola miliona eura, a prije tri mjeseca svih pet predstavnika Vlade u Upravnom odboru UCG podržali su reizbor Vojvodićeve na mjesto rektorke.

I onda kao u klasičnom dramskom zapletu – kada se to najmanje očekivalo, Vojvodić se sjetila autonomije i ušla u otvoreni sukob sa Vladom. Razlog je Visoka medicinska škola u Beranama. Za razliku od njenih prethodnika kojima nije smetalo kada je Vlada iz čisto političkih, uglavnom predizbornih, razloga naređivala Univerzitetu da otvara nove fakultete od sjevera do juga države, Vojvodić je rekla da Medicinska škola mora da se seli iz Berana.

Sa UCG su valjano argumentovali svoju odluku da se viša škola iz Berana premjesti u Podgoricu. Međutim iz Vlade ponavljaju da ona mora ostati u tom gradu. Kao primjer da i tamo nešto radi, nakon decenija njihove politike koja je opustošila ovaj dio države.

Sukob koji je otpočeo prije dva mjeseca pokazao je koliko UCG zaista ima autonomije, a i način na koji Vlada funkcioniše.

Krajem maja studenti u Beranama su se pobunili zbog najave da se Visoka medicinska škola iz tog grada seli u Podgoricu. Sa UCG su objasnili da nema uslova da ona ostane u Beranama, te da je prirodno da ta škola bude uz Klinički centar Crne Gore koji jedini ima uslove za kvalitetnu praksu budućeg medicinskog osoblja. Napomenuli su i da bez adekvatne prakse svršenim studentima iz Berana neće biti omogućeno zapošljavanje.

Na sjednici 1. juna Vlada odbija predlog UCG o premještanju škole i odlučuje da ona ostane u Beranama. Sa Univerziteta predlažu da se ove godine ne upisuje nova generacija, ali Vlada to odbija. Nakon što UCG ne raspisuje konkurs za upis studenata u Beranama, Ministarstvo prosvjete šalje inspekciju na Univerzitet. Inspekcija naređuje da se raspiše konkurs za upis 70 studenata u Beranama, UCG tu naredbu ne ispunjava.

Ove nedjelje prosvjetna inspekcija kaznila je Univerzitet sa 500, a rektorku Radmilu Vojvodić kao odgovorno lice sa 50 eura jer nijesu izvršili naredbu i raspisali konkurs. Podnijet je zahtjev i za pokretanje prekršajnog postupka. S druge strane rektorka je podnijela tužbu Upravnom sudu i žalbu Upravi za inspekcijske poslove na rješenje Prosvjetne inspekcije.

Vlada sada nastoji da preko Upravnog odbora izdejstvuje sprovođenje svoje volje. UO UCG ima 15 članova, od kojih petoricu bira Vlada. Do sada je rektorka tijesnom većinom uspijevala da odbrani svoju odluku i u UO. Vlada je u međuvremenu povukla dio članova i imenovala nove – podobnije.

Navodno zbog toga što nije usvojeno njegovo ,,kompromisno rješenje” – da se brucoši upišu u na VMŠ u Beranama, a da nastavu pohađaju u Podgorici, a u suštini zbog toga što UCG ne ispunjava volju Vlade, predsjednik UO Duško Bjelica na pretposljednjoj sjednici UO podnio je ,,neopozivu ostavku”. Ostavka, iako neopoziva, je trajala do ove nedjelje kada je 12 članova UO glasalo da se ona ne prihvati, uz samo tri protiv iz redova akademske zajednice.

,,Krivotvorenje licence, manipulisanje nalazom Prosvjetne inspekcije i najava sankcija, kao i mjera smjenjivanja članova Upravnog odbora UCG, uz dodatno i ciljano izlaganje medijskoj harangi ponavljamo sa ovog vanrednog saziva Senata svojevrsno je represivno postupanje. Univerzitet Crne Gore je podnio ustavnu žalbu Ustavnom sudu za povredu autonomije”, saopštio je Senat UCG. Iz Vlade odgovaraju da oni ne guše već pospješuju autonomiju.

Vojvodićeva je nedavno zatražila ostavku ministra prosvjete Damira Šehovića, navodeći da se ministar rukovodi političko partijskim interesima, dezavuiše javnost a posebno studente. Rektorka je najavila i da će Vlada i ministar pokrenuti glasačku mašinu u UO ,,kako bi poslije dva neuspjela pokušaja iz trećeg puta, navrat-nanos, raspisao konkurs za upis studenata na program koji nije akreditovan”.

U odbranu svog ministra, koji jedini ima kakve takve rezultate, stao je i premijer Duško Marković. Pozvao je UCG da ,,razumije i podrži stratešku državnu politiku i doprinese bržem razvoju i napretku sjevera Crne Gore”. Pomenuo je da država ne ulaže milijardu eura u izgradnju auto-puta da bi ljudi sa severa i dalje odlazili, i dodao da će ,,koliko sjutra” početi da rade na otvaranju fakulteta za poljoprivredu i turizam u Beranama i Bijelom Polju. Iz Vlade su saopštili da će Univerzitetski centar u Beranama, vrijedan blizu četiri miliona eura biti otvoren u oktobru. ,,Izmještanjem Medicinske škole iz Berana novi Univerzitetski kompleks u tom gradu izgubio svoju svrhu”, kazao je Marković i najavio da to, naravno, neće dozvoliti.

Marković je rekao da ostrašćenost kojom je Vlada, na čelu s premijerom, zasuta od pojedinaca sa UCG, ,,prevazilazi sve granice i mjere dobrog ukusa argumentovane rasprave i akademskog rječnika”. Dodao je ipak da

,,Ukoliko se UO Univerziteta ogluši o zahtjev Vlade nećemo insistirati na zakonskoj mogućnosti da Vlada kao osnivač na Univerzitetu uvede posebne mjere za ostvarivanje javnog interesa”.

Na premijerove oštre kritike i molbe da se sukob prekine i konkurs raspiše, rektorka se oglasila kratko – Univerzitet Crne Gore u drugom upisnom roku 28. avgusta spremno čeka buduće studente na Visokoj medicinskoj školi Medicinskog fakulteta u Podgorici. Nonšalantno, akademski ošamarivši premijera.

I Marković je svjestan da Vojvodićeva nije baš uobičajena rektorka. Veze sa Prvom bankom, braćom Đukanović, slikanje sa moćnim biznismenima tokom dočeka Nove godine, samo su neke od stavki u poslovnoj biografiji aktuelne rektorke koje cijelu stvar na relaciji Univerzitet – Vlada smještaju u novi kontekst – sukoba u Familiji. Ko će izvući deblji kraj u ovom odmjeravanju snaga, za sada nije sigurno.

Znakovito je da i pored toga što je Vlada obezbijedila većinu i povukla Bjeličinu neopozivu ostavku, UO nije, na ovonedjeljnoj sjednici, podržao prijedlog Vlade. Prema informacijama Monitora raspravljalo se o VMŠ u Beranama, razmijenjeni argumenti za i protiv i odluka je odložena za sljedeću sjednicu. Međutim, Rektorski kolegijum je javnosti dao dopunu saopštenja UO u kojoj se navodi da se, u skladu sa prethodnim odlukama UCG, studijski program VŠM može realizovati samo u Podgorici gdje je akreditovan. Ispalo je da je ovonedjeljna sjednica održana samo da se Bjelica spasi ishitrene ostavke. A studenti mogu još da čekaju.

U svakom slučaju sukob između Vlade i UCG, Markovića i Vojvodićeve i dalje traje. Sagovornici sa UCG tvrde da je malo realna mogućnost da rektorka, zbog vladinih pritisaka i prijetnji sankcijama, podnese ostavku. Monitorovi izvori kažu da bi, ukoliko se to ipak desi, u tom slučaju najozbiljniji kandidat za njenog nasljednika bio Bjelica, koji odavno priželjkuje da se okiti rektorskom lentom. E u tom slučaju bi DPS autonomija Univerziteta procvjetala.

Duško Bjelica je kao predsjednik Upravnog odbora UCG potpisao sve odluke koje se tiču otvaranja Visoke medicinske škole u Podgorici, sa nastavnom bazom u Kliničkom centru Crne Gore. Naprasno, prošle nedjelje na sjednici UO promijenio je stav, okrenuo leđa kolegama sa UCG, podržao odluku Vlade, i podnio ostavku. Čim je Vlada ponovo obezbjedila većinu u UO izglasan je njegov povratak i pocijepana navodna ,,neopoziva ostavka”.

Koliko je UCG partijski zarobljen najbolje govori činjenica da je Bjelica prije mjesec dana ponovo izabran na funkciju predsjednika UO. Iako je i u toku prvog mandata nezakonito uvodio prinudnu upravu na fakultetima i obračunavao se sa nepodobnim dekanima.

Na kraju, moguće je i da sukob na relaciji Univerziteta i Vlade ostane na nivou porodičnih čarki. Da vlasnik privatnog univerziteta, bivši premijer, stiša strasti. Posebno one vladine.

Univerzitetski razvoj sjevera
U sjenci izbora

Od osnivanja 2005. Visoku medicinsku školu u Beranama završilo je preko 350 studenata iz Crne Gore i okruženja. Ova škola bila je prvi studijski program na sjeveru. Gradska bolnica, dom zdravlja, te srednja medicinska škola sa tradicijom, uticali su da se ovaj studijski program Medicinskog fakulteta iz Podgorice, otvori u ovom gradu. Procvat Berana kao univerzitetskog centra desio se nakon što je DPS, 2006, osvojio vlast u ovoj opštini. Tada su u Beranama otvorene još tri fakultetske jedinice: Učiteljski fakultet, Engleski jezik, Primijenjeni računari, kao i privatni Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama. U gradu je tih godina bilo četiri hiljade studenata, a sa obećanjima o novim programima i pratećoj infrastrukturi se nije stajalo. San o univerzitetskom centru na sjeveru trajao je samo dok je DPS izgubio vlast u ovom gradu 2014. godine. Nakon poraza partije, država je počela da povlači studijske programe iz Berana. Navodno nisu bili rentabilni. Ostala je jedino Visoka medicinska škola, kojoj sada prijeti ista sudbina. Za razliku od Berana, u Bijelom Polju i dalje postoji pet fakultetskih jedinica. Očigledno im na rentabilnosti daje i činjenica da je DPS na vlasti u Bijelom Polju već 25 godina. Iz Vlade sada najavljuju da će u Beranama i Bijelom polju biti otvoreni fakulteti za poljoprivredu i turizam.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo