Povežite se sa nama

OKO NAS

VLADA ŠKRTA PREMA JEDINOJ OPOZICIONOJ OPŠTINI NA SJEVERU: Berane ne ljubi lance

Objavljeno prije

na

Vlada je, prema mišljenju lokalnih funkcionera u ovom gradu, riješila da u izbornoj godini pokaže potpuni maćehinski odnos prema Beranama. To ilustruju brojnim podacima

 

Ni najavljene izgradnje nove zgrade Centra za kulturu, ni nastavka zaobliaznice i uređenja DUP Lijeva obala Lima, ni mnogo čega drugog najavljivanog, neće biti u novoj godini za opštinu Berane.

Vlada je, prema mišljenju lokalnih funkcionera u ovom gradu, riješila da u izbornoj godini pokaže potpuni maćehinski odnos prema jedinoj opozicionoj opštini na sjeveru države.

“Porazno je to. Ja sam ministra kulture ljetos prijateljski dočekao, a oni zatim nisu stavili u budžet čak ni projekat za zgradu Centra za kulturu. Ako ministar kulture ne reaguje na ovakav nacrt državnog budžeta i ne ispuni ono što smo se dogovorili u Beranama, imaćemo javan razgovor. Nismo zaslužili ovakav odnos” – kaže predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić (SNP).

Potpredsjednik opštine Marko Lalević (PzP), je na Predlog državnog budžeta za 2020 . godinu, kojim je Vlada kroz Upravu za javne radove,  za Berane predvidjela svega dvjesta hiljada eura uputio pitanje Vladi: Da li je opština Berane sastavni deo Crne Gore ?

“Mislili smo da ne može biti gore za opštinu Berane od minornog iznosa sredstava iz kapitalnog budžeta Crne Gore za 2019. godinu opredeljenih preko Uprave javnih radova, zadesila nas je nova katastrofa u vidu predloga kapitalnog Budžeta Crne Gore za 2020 . Od oko 550.000 eura  u 2019. godini realizovano je tek nešto više od polovine opredeljenih sredstava, dok su susjedne opštine pod kontrolom DPS i njenih koalicionih partnera dobile milione eura” – kaže Lalević.

On je napominje da je Opština Berane  uredno i u roku dostavila listu strateških prioritetnih projekata Vladi Crne Gore i Upravi javnih radova.

“Održano je više sastanaka na tu temu kod premijera, ministara i direktora Uprave javnih radova, koji su nas uvjeravali da će opština Berane ovaj put dobiti sredstva kakva i zaslužuje.  Nažalost ostvarile su se slutnje – maćehinski odnos Vlade Crne Gore prema građanima opštine Berane eskalirao je u otvoreno neprijateljstvo izraženo ciframa u kapitalom budžetu Uprave javnih radova” – smatra Lalević.

Prema njegovim riječima od sedam predloženih prioritetnih projekata opštine Berane nijedan nije uvršten za realizaciju budžeta za 2020. godinu, izgradnja novog mosta koji bi povezao grad i Donju Ržanicu, nastavak obilaznice do Talumskog mosta, rekonstrukcija trga 21. jul, izgradnja Centra za kulturu.

“Pod stavkom kapitalnih projekata koji se realizuju preko Uprave javnih radova za 2020. godinu, 805 – Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata kulture  od opredeljenih 945.000 eura  opština Berane dobila je iznos od nula eura, stavka 818 – Izgradnja i rekonstrukcija objekata zdravstva od opredeljenih 1.130.000 eura, opština Berane je dobila takođe nula eura, stavka 819 – Izgradnja i rekonstrukcija objekata socijalnog staranja opština Berane je dobila nula eura, stavka 826 Unapređenje turističke ponude od čak 8.900.000 eura, za opštinu Berane je izdvojeno  nula eura” – navodi Lalević.

Jedine tri stavke gdje u kapitalom budžetu Uprave javnih radova participira opština Berane su, 810 – Izgradnja lokalne infrastrukture, od opredeljenih 1.620.000 eura za izgradnju stočne pijace izdvojeno je 50.000 eura, 812 – Projekti Očuvanje životne sredine od 1.630.000 eura za izgradnju reciklažnog dvorišta sa sortirnicom za 5 opština među kojima je i opština Berane izdvojeno je ukupno 380.000 eura, stavka 821 – Izgradnja i rekonstrukcija objekata obrazovanja i nauke od 980.000 eura opredeljenih sredstava za opštinu Berane je izdvojeno 10.000 eura za “izgradnju vrtića”.

“Ovdje ne uzimamo u razmatranje projekte koji se sufinansiraju iz IPA fondova, a koji se odnosi na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. U ove podatke mogu se uvjeriti  građani opštine Berane na sajtu Skupštine Crne Gore, u  obrazloženju kapitalnog budžeta za 2020. godinu.” – konstatuje Lalević.

Zbog činjenice da je pod stavkom unapređenje turističke ponude u Crnoj Gori u narednoj godini opredijeljeno  8,9 miliona eura, od čega za opštinu Berane nula eura, reagovao je i direktor lokalne turističke organizacije Ivan Radević.

“Sve se to dešava iako se zna da Berane ima veoma povoljne uslove za razvoj čitavog spektra savremenih vidova turizma. To govori da su se predstavnici vlasti sa državnog nivoa samo deklarativno zalagali za razvoj turizma u beranskoj opštini” – kaže Radević.

Nekad smo u Beranama  imali oko dvije hiljade evidentiranih noćenja godišnje, jer postojeći kapaciteti nijesu pružali mogućnost gostima da organizovano i u značajnijem broju borave u našem gradu. U 2117. godini broj noćenja je iznosio 3.831, dok se ta cifra u prošloj godini popela na 8.509, od čega na strane goste otpada 4.269. To pokazuje da su turisti u znatno većem broju počeli da posjećuju Berane. Ponovno oživljavanje hotela „Berane“ najbitnije je uticalo da se obogati turistička ponuda grada i  otvori nova razvojna stranica. To bi  Vlada Crne Gore morala da ima na umu, ako želi da  doprinese da se turizam u sjevernom regionu brže razvija” dodaje Radević.

Direktor TO Berane smatra da država mora dati puni doprinos da skijalište „Lokve“  radi u punom kapacitetu.

“Usljed neriješenih pravno-imovinskih odnosa i administrativnih barijera  funkcionisanje Ski centra „Lokve“ dovedeno je u pitanje. Staze na skijalištu još  nijesu proglašene javnim dobrom, već se  tretiraju kao privatna svojina. Zbog toga skijalište nije lako pripremiti za zimsku sezonu koja je počela. Država značajan novac izdvaja za izgradnju skijališta u nekim susjednim opštinama. Milioni eura idu u Mojkovac, Bijelo Polje i Rožaje. Mi pozdravljamo ta ulaganja, ali bi bilo e korektno da Vlada omogući da investitor i skijalište „Lokve“ aktivira na odgovarajućin način” – kaže Radević.

Zbog ovakvog odnosa prema gradu, na posljednjoj sjednici lokalnog parlementa reagovali su i odbornici vladajuće koalicije Zdravo Berane i Demokratska Crna Gora.

Potpredsjednik Lalević pita da li je moguće da Vlada Crne Gore toliko  nedobronamerno gleda na građane opštine Berane samo zato što konstantno gube na izborima u našem gradu?  “Da li je ovako nerazumno mali iznos sredstava za opštinu Berane zbog predstojećih parlamentarnih izbora?”

On smatra da  Vladi Crne Gore treba vratiti ova  omaložavajuće mala sredstva koja su opredeljena za 2020. godinu, prekinuti svu dalju komunikaciju sa predstavnicima Vlade, a premijeru i ministrima poručiti da dok ne budu poštovali  građane Berana i opštinu Berane na način koji to zaslužujemo po veličini i teritoriji, prirodnom bogatstvu, broju stanovnika, nisu više dobrodošli u naš grad.

Iz Vlade Crne Gore nijesu ničim pokazali da su se potresli zbog kritika koje su im upućene iz Berana. U taj grad je tajnim kanalima tokom posljednje kampanje za lokalne izbore ušlo nekoliko miliona eura. NosilI su se u torbama od štaba do štaba i od kuće do kuće, ali DPS-u nije uspjelo da slomi ovu opozicionu opštinu. Možda računaju da su tada previše uložili, pa sada oduzimaju.

                                                                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo