Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlada, Restis i prijatelji izvan zakona

Objavljeno prije

na

Pred interesima moćnog crnogorsko-grčkog građevinskog lobija pao je konačno i stoljetni park u Miločeru. U središtu dragulja crnogorske obale, u šumi elitnog turističkog kompleksa i jedinog očuvanog prirodnog rezervata na ovom dijelu jadranske obale, strani zakupac svetostefanskih hotela započeo je gradnju više objekata različitih namjena. Početkom maja ove godine teške građevinske mašine kompanije Neksan, u vlasništvu nikšićkog biznismena Miodraga Dake Davidovića, zaorale su parcelu u neposrednom zaleđu poznate Kraljičine plaže gdje je planirana gradnja ovećeg SPA centra za potrebe zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, grčke grupe Restis.

Riječ je o lokaciji na kojoj su se nalazili teniski tereni dinastije Karađorđević, bivših vlasnika imanja i hotela u Miločeru, na kojoj je krajem osamdesetih godina prošlog vijeka započeta gradnja ljetnje rezidencije za predsjednika Tita i njegovu suprugu Jovanku, koja je ubrzo i obustavljena nakon njegove smrti.

Planirani SPA centar predviđen je na daleko većoj površini od one koju je zauzimala nesuđena Titova vila. Gradnja je počela nezakonito jer prostor kompleksa Miločer nije urbanizovan i pokriven odgovarajućim urbanističkim planom.

Bespravna gradnja u poznatom turističkom ljetovalištu pod upravom grčke grupe Restis nije nikakva novost. Gradilo se divlje i na Svecu i u maslinjaku u njegovom zaleđu gdje su bespravno podignute dvije dvospratne zgrade koje su kasnije nasilno legalizovane kao privremeni objekti poput kioska i tezgi duž primorskih šetališta.

Zbog krivičnog djela nelegalne gradnje NVO MANS je nedavno podnio krivične prijave protiv više odgovornih lica, među kojima je i grčki državljanin Theofanis Statis, izvršni direktor kompanije Adriatic properties doo, koja upravlja hotelima.

U slučaju SPA centra scenario je nešto izmijenjen kako bi se izbjegla već viđena bruka ali je postupak ostao u zoni bezakonja i uzurpacije vrijednog prostora jedne od najljepših morskih uvala na Jadranu.

Zakonski osnov, takozvana azbuka postupka izdavanja odobrenja za gradnju, počev od urbanističko-tehničkih uslova do građevinske dozvole, jeste postojanje planske dokumentacije koje u Miločeru nema. Prostor je planom višeg reda označen kao neizgrađeno zemljište i zelena površina. Ta okolnost nije zasmetala premijeru Igoru Lukšiću da naloži da se povlašćenom investitoru odobre neophodni papiri za gradnju, kao ni ministru Predragu Sekuliću da iste izda, svjesno kršeći važeći Zakon o uređenju prostora i gradnji objekata.

Onaj novogodišnji put u Maroko premijera Igora Lukšića u pratnji ministara Milorada Katnića i Vladimira Kavarića i boravak u luksuznom hotelu Amanjena o trošku Aman resorta, kako se čini ima svoju predistoriju zasluga.

Dva mjeseca nakon ustoličenja Igora Lukšića na dužnost premijera, njegova Vlada na sjednici od 24. februara 2011. donosi odluku kojom se nalaže Ministarstvu održivog razvoja i turizma da izda neophodna dokumenta za gradnju SPA centra iako za to nema zakonskog osnova.

Vjerovatno je premijer sa ministrima procijenio da je jedan SPA centar gigantskih razmjera na Kraljičinoj plaži u čijim blagodetima i on povremeno uživa, sa paviljonima za masiranje, jogu i opuštanje, projekat od posebnog nacionalnog značaja koji može i mora zaobići obaveznu zakonsku proceduru.

U tekstu dokumenta koji je potpisao generalni sekretar Žarko Šturanović, Vlada zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma da na osnovu idejnog projekta SPA centra izda urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije a potom i građevinsku dozvolu.

Već u aprilu iste godine na zahtjev firme Adriatic properties Ministarstvo izdaje urbanističko tehničke uslove kojima neovlašćeno vrši prenamjenu prostora i omogućava gradnju objekata za sport i rekreaciju – SPA welness centra sa potrebnom infrastrukturom.

Urbanističke uslove koji su u potpunosti u suprotnosti sa zakonom potpisuje sekretar ministarstva Zoran Tomić pozivajući se na član 171 Zakona o uređenju prostora i gradnji objekata kao i na pomenuti zaključak Vlade.

Članom 171 pomenutog zakona predviđeno je izdavanje UTU uslova isključivo na osnovu planskog dokumenta koji je lokalna uprava bila dužna da dostavi ministarstvu, iako to u slučaju Miločera nije učinjeno.

Urbanistički plan pod nazivom Čedi – Kraljičina plaža kojim je obuhvaćen čitav iznajmljeni kompleks Miločera i Svetog Stefana, pa i zaleđe Kraljičine plaže, u fazi je izrade od 2007. godine ali još nije usvojen pa nije jasno pozivanje organa državne uprave na ovu zakonsku odredbu.

Odobrena je gradnja šest paviljona, posebne tehničke etaže i jednog – vještačkog jezera. Zgrade imaju prizemlje i jedan sprat a ukupna izgrađena površina paviljona zajedno sa jezerom površine 290 m2, iznosi oko 4.500 kvadrata.

Projekat SPA centra nema nikakve veze sa planovima koji su dolaskom Aman resorta 2007. g., stigli iz biroa Denniston iz Kuala Lumpura. Od njih se očigledno odustalo jer su na projektu SPA centra koji se realizuje angažovani biroi Nikcom i Exploring iz Nikšića, Kastel iz Podgorice i firma Cepting iz Beograda.

Izrada urbanističkog plana kojim je, pored izgradnje novog hotela Kraljičina plaža, planirana drastična devastacija miločerskog parka ucrtavanjem niza vila i apartmana, o čemu je Monitor u više navrata pisao, povjerena je birou Montenegro projekt iz Podgorice u kome smo dobili informaciju da je predlog nacrta plana odavno upućen Opštini Budva ali da im nisu poznati razlozi zbog kojih nije ušao u proceduru usvajanja.

Građevinska dozvola izdata je godinu dana kasnije i glasi na Vladino preduzeće HTP Miločer, koje je vlasnik zemljišta na kome se paviljoni grade. Zahtjev je podnijet 5. i 27. aprila 2012. godine i biva ekspresno riješen. Ministarstvo održivog razvoja istog dana, 27. 04. izdaje rješenje o izdavanju građevinske dozvole za izgradnju SPA centra – Kraljičina plaža koje potpisuje ministar Predrag Sekulić.

Rješenje je izdato na osnovu člana 91. stav 2. Zakona o uređenju prostora i gradnji objekata koji jasno i nedvosmisleno propisuje da se građevinska dozvola izdaje po osnovu planskog dokumenta, državnog ili lokalne uprave, bez razlike.

Izdavanjem građevinske dozvole bez planske dokumentacije ministar Sekulić grubo krši zakon kako bi grčkom zakupcu obezbijedio privilegovan status.

Bojne olakšice koje od preuzimanja zakupa elitnih hotela dobija grčka Restis grupa dovode u pitanje valjanost ugovora o zakupu koji je potpisan u januaru 2007. godine.

Zakup ulazi u šestu godinu a da zakupac nije ispunio svoje obaveze.

Hotel Sveti Stefan nije u potpunosti obnovljen a hotel Kraljičina plaža čije je otvaranje najavljeno za kraj 2010 godine, zatvoren i ruiniran služi kao pomoćni objekat za poslugu.

Grci traže nove povlastice, smanjenje cijene i produženje roka trajanja zakupa sa 30 na 50 godina. Čekajući stav Vlade i po ovom pitanju, prestali su da izmiruju svoje obaveze. Dug Restisa prema HG Budvanska rivijera popeo se na iznos od 1,7 miliona eura.

Čitav državni aparat uključen je kako bi se osiguralo funkcionisanje posustalog zakupa ekskluzivnih crnogorskih hotela pa i po cijenu otvorenog kršenja zakona.

Zahtjevni zakupci Svetog Stefana i Miločera grčka grupa Restis i partneri, kompanije Aidway investments ltd, General hotel management ltd i Amanresorts managements B.V., sve nepoznate vlasničke strukture, mahom registrovane na of-šor destinacijama, polako ali sigurno postaju posebna zaštićena investitorska vrsta u Crnoj Gori kojoj je sve dozvoljeno: da bespravno gradi zgrade, puteve, paviljone i vještačka jezera, da siječe masline i borove u srcu najvrednijeg turističkog zabrana kojeg je ova država imala.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo