Povežite se sa nama

MONITORING

VLADA OD SVAKE RUKE: Milo milosrdni

Objavljeno prije

na

Kiša predloga, ponuda i platformi o tome kako treba urediti vladu ne bi li vladajuća partija prestala da krade na izborima, pljuštala je protekle sedmice i nije prestala. Osnovne ponude pa proširene, pa precizirane, pa dopunjene. Pregovarači su takođe fluidna kategorija – jedni dolaze drugi odlaze, treći neće da pregovaraju, četvrti hoće da debatuju, ali u onome o čemu pregovaraju neće da učestvuju. I tako dalje, dan za danom, a dani prolaze.

Događaj sedmice desiće se kad ovaj broj Monitora bude odštampan. Za petak je zakazan parlamentarni dijalog u kojem učestvuju partije koje imaju poslanike, osim Demokratskog fronta. Na prvom njihovom sastanku nakon izglasavanja povjerenja Vladi, u ponedjeljak je premijer i lider DPS-a Milo Đukanović pojasnio ponudu opoziciji da uđe u vladu i precizirao da oko načina na koji bi ta stvar bila obavljena postoji mogućnost dogovora.

Đukanović je u međuvremenu sačinio dokument pod radnim imenom: „Osnovni elementi ponude za učešće opozicionih parlamentarnih partija u Vladi Crne Gore radi otklanjanja sumnji u izborni sistem”.

Ponovio je kako očigledno postoji potreba da se osnaži povjerenje u izborni proces i da se stvore uslovi za regularnost ovogodišnjih redovnih parlamentarnih izbora. Najbolji odgovor je, i dalje smatra, da ,,predstavnici opozicionih partija u vremenu do parlamentarnih izbora ostvare puni nadzor nad radom Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva finansija, Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva poljoprivrede”.

Nema toga ko je živio u Crnoj Gori posljednjih četvrt vijeka i ko će povjerovati da se Đukanović, tek onako, jednoga jutra probudio velikodušan. Prije samo nekoliko mjeseci, odgovarajući početkom oktobra na zahtjev Demokratskog fronta za pad aktuelne i formiranje prelazne vlade premijer je poručio da bi to bilo ,,neustavno i nedemokratski”. Vlada, izabrana nakon izborne krađe dokumentovane kroz aferu Snimak, podsjetila je na Ustavnu odredbu da se ne može ,,uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom”. Cinizam je blaga riječ.

Čaršija se, dok pokušava da objasni Đukanovićevu iznenadnu široku ruku pretežno bavi famoznim ,,pritiskom izvana”. Ko bi znao.

Kako god, darovi su tu. Ne ulazeći u način na koji će opozicija birati svoje predstavnike, Đukanović je naglasio da je neophodno da to budu osobe koje će dosljedno sprovoditi državnu politiku evroatlantskih integracija.

,,Ukoliko opozicija ne želi da prihvati takav opseg odgovornosti, ili nema adekvatne kandidate za ministarska mjesta u ovom trenutku, tačnije ako želi da se fokusira samo na kontrolu upotrebe državnih resursa u periodu do izbora, postoji i druga mogućnost: da kandidati opozicije dobiju poziciju pomoćnika ministara sa dodatnim ovlašćenjima. To bi podrazumijevalo da bez potpisa tog pomoćnika ne može biti odobrena upotreba državnih resursa koji su u kontroli ministarstva u kojem radi, a koji bi mogli značiti zloupotrebu i narušavanje regularnosti izbornog procesa”, navodi Đukanović.

,,Politički, bilo bi primjereno da partije koje žele da iskoriste ovu mogućnost potpišu politički sporazum o saradnji u Vladi u cilju stvaranja uslova za održavanje parlamentarnih izbora. Pravno, istovremeno sa izborom novih članova Vlade, usvojili bi poseban pravni akt koji bi obezbijedio da tako dogovoren model funkcionisanja Vlade ima potrebnu zasnovanost u pravnom sistemu države”, objasnio je Đukanović u predlogu.

Za DPS su prihvatljivi izbori i u junu i u oktobru. Đukanović smatra poželjnim da se i nakon eventualnog dogovora nastavi parlamentarni dijalog sa svim partijama oko drugih aspekata od kojih zavisi regularnost izbornog procesa. ,,Preteče Ranja”, prokomentarisali su zlobnici.

Pored Đukanovićeve, ove sedmice predstavljena je i platforma oko koje su saglasni lideri Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić, Ujedinjene reformske akcije Žarko Rakčević i Demosa Miodrag Lekić. Oni su od učesnika parlamentarnog dijaloga tražili da donesu zajedničku odluku o uspostavljanju Vlade izbornog povjerenja prelaznog karaktera koja bi u nastupajućem periodu pripremila slobodne izbore. Oni predlažu da opozicija, predstavnici civilnog sektora i nestranačke ličnosti, pored preuzimanja pojedinih ministarstava, kontrolišu i ključne državne institucije koje su ranije zloupotrebljavane na izborima za potrebe DPS-a: Zavod za zapošljavanje, Fond rada, Direkciju za zapošljavanje, Investiciono-razvojni fond, Direkciju za saobraćaj, MUP, centre za socijalni rad, ANB – Generalni inspektorat, Upravu za nekretnine, Upravu carina, Upravu za šume, Fond PIO, Direkciju za razvoj malih i srednjih preduzeća, ZIKS, Upravu za inspekcijske poslove, Agenciju za elektronske medije i Generalni inspektorat MUP-a.

Đukanovićev i predlog dijela opozicionih partija biće razmatran u petak.

Koliko se zasad zna, Građanski pokret URA i Demokrate Alekse Bečića neće u inoviranu vladu. URA je objasnila da joj ne pripada da učestvuje u prelaznoj vladi zato što nije učestvovala na izborima 2012.  i nema izborni legitimitet. Demokratska Crna Gora neće razgovarati ni o jednoj ponudi koja podrazumijeva rekonstrukciju Vlade ,,Đukanović-Pajović”, jer bi to značilo prihvatanje političke korupcije na najvišem nivou i uspostavljanje novog principa ,,kupi, pa vladaj”, kazao je lider ove partije Aleksa Bečić.

SDP je objavila da bez dogovora sa opozicionim partijama koje učestvuju u parlamentarnom dijalogu, SDP neće participirati u vladi. Iz SNP-a su stigle vijesti da je šef poslaničke grupe te patrije Aleksandar Damjanović glasao da ne uđu u novu vladu.

Kad se, dakle, napravi presjek situacije u ovom času u renoviranu vladu ušli bi: Pozitivna, Demos, možda SNP i SDP, ako im ne bude smetalo to što URA neće.

Za parlamentarni dijalog zainteresovani su: SDP, URA, Demos i SNP, Demokrate nijesu.

Odbijajući da dođu na sastanak sa opozicijom u organizaciji Demosa, koji traje dok se ovaj broj Monitora štampa, iz Demokratskog fronta su poručili: ,,Imajući u vidu da je tema sastanka, na koji ste nas pozvali, povezana sa pregovorima o rekonstrukciji aktuelne Vlade Mila Đukanovića, koja je po mišljenju Demokratskog fronta, izgubila svaki demokratski legitimitet i koja je formirana krađom na parlamentarnim izborima, a opstaje političkom korupcijom u parlamentu, obavještavamo vas da predstavnici DF-a neće učestvovati na sastanku”. Ostaju, kazali su, otvoreni za ,,ozbiljne razgovore o jedinstvenom odgovoru opozicije u borbi za fer i slobodne izbore, koje jedino može organizovati nova prelazna vlada”.

Zasad je očigledno samo to da se svako prevashodno trudi da svakoga nadlukavi, i da sujete pršte daleko izvan granica dobrog ukusa. Iako se ne zna šta će na kraju biti, red za prvoborce uveliko je formiran. Vlast ističe kako bi sve mogla da pomlati na izborima ali je iz čiste velikodušnosti pristala da opoziciji ponudi svašta. Da bi sve mogla da pomlati i onako, ne ističe, ali podrazumijeva zaričući se kako će braniti državu.

SDP računa kako su njihov otpor vlasti kroz redove vlasti i pokretanje parlamentarnog dijaloga bili presudni za pomjeranja u društvu. Pozitivna, svakome ko pristane da sluša njene predstavnike, prikazuje kako je njena platforma koja je bila uslov da se održi Vlada Mila Đukanovića bila presudni korak koji će donijeti ,,suštinske promjene”, a ne ,,lov na glave”. Na drugoj strani Demokratski front smatra kako se ništa od svega toga ne bi dogodilo da nije bilo protesta.

U moru ponuda i pokuda ponuda, tek poneko se sjeti faktora – vrijeme. ,,Ako nova vlada ne bude formirana na početku martovskog zasjedanja, onda nam ne treba”, kaže za Monitor Džavid Šabović, šef poslaničkog kluba SDP-a.

Zadatak prelazne vlade morao bi biti da obezbijedi uslove za poštene izbore i makar minimalno dekriminalizuje društvo. Za to je potrebno vrijeme. Nekoliko mjeseci pred izbore, uključujući i mjesece godišnih odmora, ne može biti dovoljno ni za jedan ozbiljniji proces na tom putu. Potrebno je kontrolisati procese, a ne poteze. Ako se taj posao ne može uraditi do oktobra, izbori ne treba da budu u oktobru.

Prihvatanje ma kako atraktivne ponude na kratak rok ne može dovesti do slobodnih izbora. Prihvatanje takve ponude značilo bi da opozicija preuzima odgovornost za proces čiji bi ishod lako mogla biti još jedna pobjeda Đukanovićeve partije na izborima. Spasilac mira i obnovitelj nezavisnosti dobio bi i oreol reformatora. Poslije bi još samo falio predlog da se kanonizuje za života. Milo milosrdni.

Ako to ne bude umjela da uoči, opoziciji koja traži da uđe ovamo i onamo, najjednostavnije bi bilo da uđe u DPS.

Premda, ta ideja nije za bacanje ni u smislu kontrole izbornog procesa. Što bi se ljudi trošili da kontrolišu ministarstva, agencije i ostale strukture vlasti, kad svi znamo odakle sve kreće. Niko dosad nije ni pomenuo kako bi se, sve i ako bi opozicija kontrolisala, recimo, dijeljenje zvanične socijalne pomoći, onemogućilo djelovanje paralelnih partijskih komisija koje se bave istim poslom. Zapošljavanjem, socijalom, stambenim pitanjima – svim onim poslovima koji su dokumentovani kroz Izvještaj o radu podgoričkog odbora DPS-a.

Pretvara se Đukanović kad proziva opoziciju da možda nema dovoljno stručnjaka – znamo kakvi su njegovi. Za sprečavanje zloupotreba nije potrebna prevelika mudrost, nego pravi ljudi na pravim mjestima i dovoljno vremena. Teško da će opozicionari išta dobiti ako ne formulišu zajednički predlog i pokažu spremnost da istraju u borbi da on bude prihvaćen. Svaka ideja uključujući i ideju bojkota, mora imati pokriće u volji da se organizovano stane iza nje.

Nije dovoljno biti u pravu. Premijer u rukavu ima dovoljno kobajagi opozicije da organizuje još jedne kobajagi izbore. I pojede još četiri godine naših života.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo