Povežite se sa nama

FOKUS

Veze bez kraja

Objavljeno prije

na

Ko su vlasnici Aquapark DOO, firme čije milionske kredite za propalu investiciju vodenog grada otplaćuje budvanska Opština već dugih pet godina? Odbornici budvanske opozicije nijesu dobili odgovor na ovu dobro čuvanu tajnu. Zatražili su da specijalna tužiteljica Đurđina Nina Ivanović pokrene istragu o „slučaju vodeni grad” zbog sumnje da se radi o „organizovanom kriminalu i pljački”. Osnivač firme Akquapark, koja je navodno trebalo da investira milione u Budvu, prema crnogorskom registru je Numerico trading limited, of šor firma sa Kipra. U crnogorskom registru nema lica koja stoje iza Numerica. Ali ima – u kiparskoj evidenciji.

Prema istraživanju Monitora, skriveni vlasnici Numerica su Miloš Marović, Dragoljub Dvojaković i pokojni Dragan Bećirović. Oni su u zvaničnom kiparskom Registru kompanija (DRC) stopostotni vlasnici te firme (vidi faksimil dokumenta).

Numerico trading limited je preko Aquaparka, firme koju je osnovao u Crnoj Gori 2006, dobio 60. 000 kvadrata zemljišta od Opštine Budva. Zemljište ogromne vrijednosti, na jednoj od najatraktivnijih lokacija na primorju, brdu Topliš iznad Budve, dato je skrivenim vlasnicima na period od 20 godina.

Na tom lokalitetu sada je diskoteka Top Hill. Budvanima su umjesto vodenog grada ostali dugovi.

Kada su 2006. opštinski čelnici davali milionske garancije firmi Aquapark, govorili su da su to investitori od povjerenja, iza kojih stoji kiparski Numerico „ dio španskog konzorcijuma Action park iz Valensije koji se bavi izgradnjom vodenih parkova”.

Ni traga od Španaca, međutim, nema u podacima kiparskog registra do kojih je Monitor došao. Prema arhivi koju posjedujemo, Numerico trading limited osnovana je na Kipru 18. oktobra 2005. godine. Prvi vlasnik te firme bila je Cypronavus limited. Prema evidenciji sa Kipra, naši su vlasnici odmah istisli Cypronavus. Numerico su istog dana kada je osnovan u potpunosti preuzeli Bećirović, Marović i Dvojaković.

Kada je firma formirana na Kipru, u oktobru 2005, Bećirović i Dvojaković imali su po 200 akcija, a mladi Marović 150. Vrijednost jedne akcije iznosila je jedan euro. Kasnije – 2006. i 2007. vrijednost akcija i Marovićev udio u firmi rastu, postaje većinski vlasnik sa 450 akcija, dok njegovi partneri, od kojih je jedan mrtav, imaju po 200 akcija. Vrijednost jedne akcije, iako su Numericu u međuvremenu propali poslovi u Budvi, prema posljednjoj promjeni u registru iznosi jedan euro i 70 centi.

Ovdje, stvarno, izgleda ima posla za istragu. Kako je firma Aquapark 2006. mogla dobiti veliki posao, garancije za kredite od opštine i zemljište ogromne vrijednosti koje joj je ustupljeno na 20 godina za kapitalni projekt, kada je njen osnivač Numerico tada imao kapital od jedva 1.000 eura. I praznu poslovnu biografiju.

Nije sve u kapitalu, nešto je i u porodičnoj istoriju.

Miloš Marović je uspješan mladi čovjek. Bivši odbojkaš, sada biznismen na glasu. Sin je Svetozara Marovića, potpredsjednika DPS-a, koji već dvije decenije neprikosnoveno vlada sa drugovima Budvom i Crnom Gorom. Klan Marović drži brojne poslove na budvanskoj rivijeri.

Dragan Bećirović, je proljetos likvidiran u Budvi. Bio je izvršni direktor hotela Avala. Njegovo ubistvo crnogorska policija još nije rasvijetlila, mada se u javnosti špekulisalo o različitim motivima. Draganov brat Zoran Bećirović je formalni vlasnik kompanije Beppler and Jacobson, koja gospodari hotelima Avala, Bjanka i Lipka, Ski centrom Bjelasica, ogromnim kompleksima zemljišta, lancem kompanija od Podgorice do Djevičanskih Ostrva…

Zoran Bećirović je, kako mnogi tvrde, istureni igrač bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića. „Đukanović je pravi vlasnik hotela Avala”, rekao je šef odborničkog kluba SNP-a Mijomir Pejović, tokom rasprave o dugovanjima Opštine Budva prije nekoliko dana.

Poznato je da je Beppler and Jacobson, firma bez istorije, privatizovala Avalu na osnovu odluke sutkinje Ane Kolarević, Đukanovićeve sestre koja je nakon te sporne presude napustila sudstvo i postala pravna zastupnica Beppler-a.

Za razliku od prva dva javnosti poznata vlasnika, treći akcionar Numerica Dragoljub Dvojaković, nepoznat je široj javnosti. U kiparskom registru, Dvojakovićeva adresa je prestižna beogradska ulica Strahinjića Bana, broj 25. Lice sa istim imenom posjeduje akcije i u srpskoj naftnoj privredi i kompaniju u Francuskoj.

„U ugovoru o dugoročnom kreditu od 16. novembra 2006, zaključenom između NLB Montenegrobanke i Aquapark DOO Podgorica, u iznosu od 1.590.480 eura, navodi se da Opština Budva, u slučaju da korisnik ne izmiruje svoje obaveze, kredit preuzima na sebe. Stanje duga po ovom kreditu 31. oktobra ove godine iznosi 324.062 za glavnicu i 48.479 eura za kamatu”, stoji u nedavnoj odluci Sekretarijata za privredu i finansije Opštine Budva. Najveći dio je, dakle, opština već vratila.

To nijesu jedini dugovi u koje je Budva zapala zbog vodenih fantazija Marovića i društva. Iz budvanskog budžeta, prema navodima opozicije, i dalje se plaća ležarina za 16 kontejnera uvezene opreme koja je, prema riječima Aleksandra Tičića, tada gradskog menadžera koji je vatreno protažirao ovaj projekat, još 2007. godine stigla u Luku Bar. Odbornici opozicije u SO Budva tražili su ove sedmice da organizovano pođu u Luku i provjere da li ta oprema uopšte postoji. Tražili su na uvid i sve ugovore vezana za Aquapark, zbog sumnji da su kreditna zaduženja ove firme bila daleko veća.

Numerico trading limited i propala investicija na brdu Topliš nijesu jedini zajednički posao mladog Marovića i familije Bećirović. U Clubu 88 se ukrštaju Beppler i Miloš Marović. Tu je firmu Marović, preko Zorice Popović, svoje poslovne partnerke, osnovao skupa sa Bepplerom. I odmah im je krenulo. Na tenderu Morskog dobra Club 88 je dobio na raspolaganje neke plaže, između ostalog elitnu Ričardovu glavu u srcu Budve.

Marović junior ima poslove i sa Branislavom Branom Mićunovićem, sa čijim je bratanićima u budvanskoj MS Marini, ali i u nekim drugim kombinacijama.

Vezama nikad kraja. Kada je Numerico trading limited odustala od izgradnje vodenog grada, zemljište na brdu Topliš prvo je preuzela kompanija Miraks. Miraks je na lokaciji predviđenoj za akva park sagradio diskoteku Miracle lounge, u kojoj se plesalo samo jedno ljeto.

Zbog Miraksa, propale investicije na Zavali i sumnji da je oštećena Opština Budva, više mjeseci bio je u pritvoru Dragan Marović, koji je bio sekretar za finansije u gradu. Brat Svetozara Marovića. Pritvoren je bio i bivši gradonačelnik Budve Rajko Kuljača, kao i neki drugi čelnici i privrednici metropole turizma. Svetozar Marović, bio je jedno vrijeme partner graditeljima na Zavali, u Budvu je doveo Miraks i ruskog biznismena Sergeja Polanskog, koji je kasnije bankrotirao.

Poslije kraha Miraksa, diskoteku na Toplišu, preuzela je firma Top Hill, čiji je osnivač kiparska kompanija Domino investment S.A. Ovlašćeni zastupnik Top Hill-a je Jelica Petričević, bliska familiji šefa DPS-a. Petričevićeva je imala visoku poziciju u Prvoj banci braće Đukanović. Smijenjena je sa tog mjesta nakon odluke Centralne banke o uveđenju mjera Prvoj, zbog problema sa likvidnošću. Neki su Top Hill dovodili u vezu sa narko klanom Darka Šarića.

Ma šta da je u pitanju u Tip Hill-u, na Toplišu, dobro su se zabavljali ovog ljeta predstavnici crnogorske političke, kriminalne i poslovne elite. Pa, što košta da košta. Sve će to Budvani pozlatiti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se  još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe

 

 

Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal,  dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju  – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.

Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je  izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica  presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.

Sve u svemu,  trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je  – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.

Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka.  Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.

Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude  i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo