Venecijanska komisija (VK) treba da na dan kad ovaj broj Monitora izađe na kioske, usvoji finalno mišljenje o Nacrtu Zakona o predsjedniku i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Venecijanci su  9. decembra iznijeli „hitno mišljenje“, koje se ovdje različito tumači. U međuvremenu je Zakon usvojen

Na dan kada ovaj broj izlazi u štampu Venecijanska komisija (VK) kao ekpertsko savjetodavno tijelo Savjeta Evrope (SE) treba da usvoji i finalno mišljenje o Nacrtu Zakona o predsjedniku i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama na plenarnoj sjednici 16. i 17. decembra. RTCG je već najavila da će sjednici VK prisustvovati i crnogorski ministar pravde Marko Kovač koji je 11. zatražio mišljenje o Nacrtima izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Predsjednik Crne Gore je 9. novembra zatražio hitno mišljenje o izmjenama Zakona o predsjedniku. Isto je urgirala i Vlada Crne Gore. Venecijanci su odgovorili nakon mjesec dana i 9. decembra su iznijeli „hitno mišljenje“ na osnovu komentara trojice izvjestilaca, od kojih su dvoje članovi Komisije – Nikos Alivizatos iz Grčke i Filip Dimitrov iz Bugarske, i jedan je bivši član – Karlo Tuori iz Finske.

Mišljenju je prethodio javni poziv predsjednika Venecijanske komisije 23. novembra da Skupština bez odlaganja izabere nedostajućih četvoro sudija Ustavnog suda. Nakon toga je slijedila 29. novembra online konferencija sa stranama u sporu (predsjednikom države Milom Đukanovićem i predstavnicima parlamentarne većine), predstavnicima Delegacije EU i nevladinim sektorom. U razgovorima pored izvjestilaca prisustvovala i sekretarka Komisije Simona Granata-Mengini i u izvještaju se navodi da su svi sagovornici izrazili „interesovanje da što prije dobiju mišljenje VK“.

Kad je mišljenje izašlo, Venecijanci su se prvo ogradili rekavši da „o pitanjima ustavnosti odlučuju ustavni sudovi, a VK ne želi, niti ima mandat da se miješa u ulogu ovih sudova“.

Ustavni sud Crne Gore „trenutno ne može da funkcioniše zbog nedostatka kvoruma“, a predstoji ponovno preispitivanje zakona od strane parlamenta pošto je predsjednik Đukanović iskoristio ustavno pravo i zakon vratio na ponovno odlučivanje. U tom kontekstu, „VK je iznimno prihvatila dati svoje mišljenje o ustavnosti Zakona“. VK je uočila da su prije svega „ustavne odredbe o formiranju vlade, zaista vrlo škrte“. Važno je podsjetiti se da kada je pisan Ustav države 2007. godine Venecijanci su tada predložili da se bolje razradi mehanizam davanja mandata i formiranja Vlade što je DPS na čelu sa tada svemoćnim Đukanovićem ignorisao. Venicijanci su takođe velikim dijelom ignorisani prilikom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je doveo zemlju u paralizu. Kasnije je prilikom donošenja zakano o Tužilačkom savjetu nova vladajuća većina odlučila ignorisati dio preporuka VK dok je dio usvojen.

U sadašnjem mišljenju, VK je  „utvrdila da izmjene i dopune Zakona o predsjedniku ne samo da razjašnjavaju ove odredbe, već ih dopunjuju, pa čak i protivrječe njima“. VK je ukazala na član 156(3) Ustava Crne Gore koji predviđa kvalificiranu većinu za izmjene i dopune istog, pa „promjena odredbi o formiranju vlasti kroz Zakon o izmenama i dopunama Zakona o predsedniku, koji je običan zakon, bi značila, po tome, izmjenu Ustava manjom većinom od one koju Ustav zahteva (41 glas umesto 54)“.

Venecijanci zaključuju  da bi Ustav „imao koristi od dodatne regulative o formiranju vlade, posebno kako bi se spriječile zastoje“, i „razumije da zakon koji se razmatra predstavlja pragmatičan pokušaj rješavanja institucionalnog ćorsokaka“. Međutim, izvjestioci naglašavaju  da sve „komplementarne odredbe koje utiču na sistem provjere i ravnoteže predviđen Ustavom treba dodati putem ustavne revizije“ u skladu sa čl. 156 za koji je potrebna super većina.

Sve u svemu, i pored zamjerki i jednoj i drugoj strani zbog propusta, Venecijanci su jasno poručili da se izmjene o ovlašćenjima predsjednika „ne usvajaju putem redovnog zakona, te da se stoga ne usvaja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku dok Ustavni sud ne postane u potpunosti operativan“.

Komisija je i u zaključku mišljenja naglasila da „žali zbog paralize Ustavnog suda, koja je rezultat nespremnosti političkih partija Crne Gore da pronađu konstruktivne kompromise“ jer bi „Ustavni sud mogao dati suštinske smjernice o tumačenju ustavnih dužnosti predsjednika i parlamenta“. Svi politički akteri i institucije su pozvani na konstruktivnost „u rješavanju trenutnog ćorsokaka“ i da se nađu kompromisi za donošenje ovakvih odluka.

Da je kompromis pod sadašnjim okolnostima i konstalacijom nemoguć pokazao je i ovonedjeljni fijasko u izboru nedostajućih ustavnih sudija i igra gluvih telefona između parlamentarne većine i DPS-a i njegovih satelita. O samim kandidatima sudija Ustavnog suda gotovo da i nije ni izrečena ni jedna kritika osim što je primijećeno da među njima nema nijednog pripadnika manjinskih naroda. Jedan od kandidata za sudije – Ilija Vukčević, je široko priznati stručnjak za poresko pravo i bivši v.d. direktor Uprave igara na sreću koji se za vrijeme kratkog mandata zamjerio mnogim silnicima iz DPS-a i podzemlja kojima nije odgovaralo uvođenje reda i regulacije u tu inače osjetljivu oblast. Stoga je malo ko mogao očekivati da bi Đukanovićeva partija mogla glasati takvog kandidata. DPS-ovi poslanici su izbor samo jednog sudije uslovili ispunjavanjem njihove politčke agende. Sa druge strane, neizbor sudija kao da je doveo do inaćenja većine tako što su opet glasali za sporni zakon o predsjedničkim ovlašćenjima.

Mišljenje Venecijanaca nije obavezujuće per se i kao što je navedeno, ranije je nekoliko puta ignorisano od strane političkih aktera u Crnoj Gori. Komisija je formirana 1990. godina nakon pada Berlinskog zida kako bi pravno pomagala tranzicionim zemljama centralne i istočne Evrope. Međutim, u ovoj situaciji mišljenje VK nosi veliku težinu pogotovo zbog stava Evropske komisije i ambasadora EU da mišljenje VK treba uvažiti u ovakvoj situaciji radi nastavka zastalih evropskih integracija države. Francuski ambasador Kristijan Timonije je u intervjuu Vijestima upozorio da bi izbor Vlade pod novim zakonom učinio njen legitimitet spornim. Specijalni britanski i njemački izaslanici za Zapadni Balkan Lord Stjuart Pič i Manuel Sarazin su poručili da su odluke Skupštine od 12. decembra dodatno pogoršale krizu. Naglasili su da je to „veoma zabrinjavajuće i štetno za Crnu Goru i njene građane“ i da se razmisli „kakva bi se poruka poslala ako se premijer i Vlada izaberu na osnovu sumnjivog zakona“.

DPS i mediji pod njegovom kontrolom  su slavodobitno dočekali hitno mišljenje Venecijanaca ali su i neki predstavnici Vlade i parlamentarne većine takođe dočekali mišljenje VK kao njihovu pobjedu i potvrdu stavova. Premijer Dritan Abazović je izjavio da se „jako cijeni mišljenje Venecijanske komisije“ ali da je „u tom mišljenju Venecijanske komisije prva i osnovna stavka deblokada Ustavnog suda. Ako bismo deblokirali Ustavni sud oni uopšte ne bi ni slali mišljenje“.

Venecijanci smatraju da se aktuelna politička kriza mogla izbjeći i riješiti da su se vlasti Crne Gore rukovodile principom lojalne saradnje između državnih organa. Kako stvari sada stoje, vrlo je moguće da će na kraju doći do međunarodne medijacije kako bi se razriješila duboka politička i institucionalna kriza u zemlji koja nije u stanju sama rješavati svoje probleme.

Jovo MARTINOVIĆ