Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Veliki zaokret

Objavljeno prije

na

Polemike u javnosti o kablu koji su zacrtali bivši premijer Crne Gore Milo Đukanović i Italije Silvio Berluskoni – i dalje traju. No, i pored objavljivanja djelova ugovora o toj investiciji – još uvijek su mnogi detalji nepoznati. Od ekonomske računice do uticaja na životnu sredinu – puno je neriješenih pitanja i dilema na koje crnogorska javnost čeka odgovore. BUGARI BI KABL: No, važne informacije o kablu dolaze nam iz inostranstva. I to od – Bugara. Naime, prema informacijama koje su se pojavile u bugarskim medijima, ta zemlja planira izvoz struje u Italiju. I to baš – preko Crne Gore.

To je bugarskim medijima rekao ministar energetike Bugarske Trajčo Trajkov po povratku iz Podgorice gdje je, zajedno s premijerom te zemlje, Bojkom Borisovom, bio u zvaničnoj posjeti. Bugarski mediji odmah su prenijeli tu vijest i komentar Trajkova da je mogućnost transporta bugarske struje preko podvodnog kabla razmatrana u razgovorima sa crnogorskim premijerom Igorom Lukšićem. Uz to, pojavljuje se i informacija da bi izgradnja dalekovoda od Italije do Crne Gore mogla dovesti do pada izvozne cijene bugarske struje. Mi, izgleda, najmanje znamo kome će sve tačno i pod kojim finansijskim uslovima koristiti podvodni kabl za struju.

Crnogorski Prenos i italijanska Terna su dogovorili izgradnju kabla, konvertorskog postrojenja i trafostanice u Tivtu, kao i dalekovoda do Pljevalja. Taj sistem mogao bi povezati zemlje EU i region jugoistočne Evrope. Zna se da bi izgradnja kabla stajala 750 miliona eura, što bi finansirala Terna. A postrojenja i dalekovod, vrijedne 100,6 miliona eura, platio bi Prenos. No, Prenos nije samo crnogorski već i italijanski jer je Terna dokapitalizacijom od 34 miliona eura postala vlasnik 22 odsto te firme.

PUNO OBEĆANJA: ,,Povoljan geografski položaj Crne Gore i dobra povezanost prenosne mreže s okruženjem daju stratešku mogućnost da naša mreža postane elektroenergetska platforma za razmjenu energije između Italije i Balkana”, tvrde u Prenosu. Očekuju , takođe, da će dalekovod sa Italijom ,,ojačati prenosnu mrežu i dugoročno riješiti snabdijevanje električnom energijom potrošača na Primorju”.

Do sada su, od grandioznih projekata vladajućeg DPS-a uglavnom ostajala tek puka iščekivanja i mnoštvo skandala. I pored pritisaka domaće javnosti i Brisela ovako veliki projekti se i dalje planiraju pod plaštom tajnovitosti. Djelovi ugovora o kablu objavljeni su i to nakon što je Upravni sud, po tužbi MANS-a, naredio da ugovor o podvodnom kablu bude javan. Ali se i dalje ne zna koliko bi državu stajalo kašnjenje podvodnog energetskog povezivanja Italije i Crne Gore, koliko bi nas stajao raskid ugovara, koji su rokovi i faze izgradnje kabla, postrojenja i dalekovoda i kolika su pojedinačna investiciona izdvajanja… Puno je djelova ugovora koji su tretirani kao ,,poslovna tajna” jer je Terna zabranila, a Vlada pristala da sakrije važne detalje.

Terna je postala suvlasnik CGES-a sa 22 odsto akcija kroz dokapitalizaciju bez tendera, unoseći oko 30 miliona eura da bi dobila posao izgradnje kabla po prethodnom dogovoru Đukanović-Berluskoni.

Predviđeno je da će se posebno graditi prenosne mreže ka Srbiji i Bosni i Hercegovim i trafo-stanice. Sada znamo da bi i Bugari da se uključe u čitavu priču. Samo detalje o koristi crnogorskih građana – nemamo.

ITALIJANSKA RAČUNICA JASNA: Studija isplativosti za kabl koji će ući duboko u najljepše predjele Crne Gore – nacionalne parkove i kanjon Tare – itekako je potrebna. Treba jasno staviti do znanja – šta dobijamo, a šta gubimo ovim projektom.

Italijani jasno vide šta je njihovo. Oni računaju na većinu prihoda od tranzita energije iz budućih hidro- elektrana, termocentrala, malih HE i vjetrenjača. Milionske cifre su izvjesne i od izvoza-uvoza struje preko povezanih sistema sa Srbijom, BiH, Bugarskom, ali Albanijom.

Gdje je naša korist? DPS, kojim rukovodi Đukanović, uporno servira informaciju da je dovoljno to što će Crna Gora dobijati petinu zarade od tranzita struje, poboljšati snabdijevanje energijom i postati energetsko čvorište regiona.

Veliki je to zaokret. Čak i za tako vještu vlast. Od ekološke države do energetskog čvorišta regiona. I to sve u godini kada treba da obilježe dvije decenije kako su proglasili Crnu Goru ekološkom državom.

Uhvatili smo pun krug. U Vladi već pripremaju svečanost kojom će u septembru slavodobitno proslaviti ekološku obljetnicu. Svečane besjede i gromoglasni aplauzi biće upriličeni u Nacionalnom parku Durmitor, gdje je i ozvaničena ideja ekološke Crne Gore. Onom istom Nacionalnom parku kroz koji bi da provuku kabl, da ga zauvijek izmijene i umanje mu vrijednost. Dobro bi bilo da do tada objasne koliku cijenu će građani platiti zato što su se oni odrekli nikada ostvarenog ekološkog sna i odlučili na potpunu suprotnost – pravljenje energetskog regionalnog čvorišta bez dokaza o njegovoj isplativosti.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo