Polemike u javnosti o kablu koji su zacrtali bivši premijer Crne Gore Milo Đukanović i Italije Silvio Berluskoni – i dalje traju. No, i pored objavljivanja djelova ugovora o toj investiciji – još uvijek su mnogi detalji nepoznati. Od ekonomske računice do uticaja na životnu sredinu – puno je neriješenih pitanja i dilema na koje crnogorska javnost čeka odgovore. BUGARI BI KABL: No, važne informacije o kablu dolaze nam iz inostranstva. I to od – Bugara. Naime, prema informacijama koje su se pojavile u bugarskim medijima, ta zemlja planira izvoz struje u Italiju. I to baš – preko Crne Gore.
To je bugarskim medijima rekao ministar energetike Bugarske Trajčo Trajkov po povratku iz Podgorice gdje je, zajedno s premijerom te zemlje, Bojkom Borisovom, bio u zvaničnoj posjeti. Bugarski mediji odmah su prenijeli tu vijest i komentar Trajkova da je mogućnost transporta bugarske struje preko podvodnog kabla razmatrana u razgovorima sa crnogorskim premijerom Igorom Lukšićem. Uz to, pojavljuje se i informacija da bi izgradnja dalekovoda od Italije do Crne Gore mogla dovesti do pada izvozne cijene bugarske struje. Mi, izgleda, najmanje znamo kome će sve tačno i pod kojim finansijskim uslovima koristiti podvodni kabl za struju.
Crnogorski Prenos i italijanska Terna su dogovorili izgradnju kabla, konvertorskog postrojenja i trafostanice u Tivtu, kao i dalekovoda do Pljevalja. Taj sistem mogao bi povezati zemlje EU i region jugoistočne Evrope. Zna se da bi izgradnja kabla stajala 750 miliona eura, što bi finansirala Terna. A postrojenja i dalekovod, vrijedne 100,6 miliona eura, platio bi Prenos. No, Prenos nije samo crnogorski već i italijanski jer je Terna dokapitalizacijom od 34 miliona eura postala vlasnik 22 odsto te firme.
PUNO OBEĆANJA: ,,Povoljan geografski položaj Crne Gore i dobra povezanost prenosne mreže s okruženjem daju stratešku mogućnost da naša mreža postane elektroenergetska platforma za razmjenu energije između Italije i Balkana”, tvrde u Prenosu. Očekuju , takođe, da će dalekovod sa Italijom ,,ojačati prenosnu mrežu i dugoročno riješiti snabdijevanje električnom energijom potrošača na Primorju”.
Do sada su, od grandioznih projekata vladajućeg DPS-a uglavnom ostajala tek puka iščekivanja i mnoštvo skandala. I pored pritisaka domaće javnosti i Brisela ovako veliki projekti se i dalje planiraju pod plaštom tajnovitosti. Djelovi ugovora o kablu objavljeni su i to nakon što je Upravni sud, po tužbi MANS-a, naredio da ugovor o podvodnom kablu bude javan. Ali se i dalje ne zna koliko bi državu stajalo kašnjenje podvodnog energetskog povezivanja Italije i Crne Gore, koliko bi nas stajao raskid ugovara, koji su rokovi i faze izgradnje kabla, postrojenja i dalekovoda i kolika su pojedinačna investiciona izdvajanja… Puno je djelova ugovora koji su tretirani kao ,,poslovna tajna” jer je Terna zabranila, a Vlada pristala da sakrije važne detalje.
Terna je postala suvlasnik CGES-a sa 22 odsto akcija kroz dokapitalizaciju bez tendera, unoseći oko 30 miliona eura da bi dobila posao izgradnje kabla po prethodnom dogovoru Đukanović-Berluskoni.
Predviđeno je da će se posebno graditi prenosne mreže ka Srbiji i Bosni i Hercegovim i trafo-stanice. Sada znamo da bi i Bugari da se uključe u čitavu priču. Samo detalje o koristi crnogorskih građana – nemamo.
ITALIJANSKA RAČUNICA JASNA: Studija isplativosti za kabl koji će ući duboko u najljepše predjele Crne Gore – nacionalne parkove i kanjon Tare – itekako je potrebna. Treba jasno staviti do znanja – šta dobijamo, a šta gubimo ovim projektom.
Italijani jasno vide šta je njihovo. Oni računaju na većinu prihoda od tranzita energije iz budućih hidro- elektrana, termocentrala, malih HE i vjetrenjača. Milionske cifre su izvjesne i od izvoza-uvoza struje preko povezanih sistema sa Srbijom, BiH, Bugarskom, ali Albanijom.
Gdje je naša korist? DPS, kojim rukovodi Đukanović, uporno servira informaciju da je dovoljno to što će Crna Gora dobijati petinu zarade od tranzita struje, poboljšati snabdijevanje energijom i postati energetsko čvorište regiona.
Veliki je to zaokret. Čak i za tako vještu vlast. Od ekološke države do energetskog čvorišta regiona. I to sve u godini kada treba da obilježe dvije decenije kako su proglasili Crnu Goru ekološkom državom.
Uhvatili smo pun krug. U Vladi već pripremaju svečanost kojom će u septembru slavodobitno proslaviti ekološku obljetnicu. Svečane besjede i gromoglasni aplauzi biće upriličeni u Nacionalnom parku Durmitor, gdje je i ozvaničena ideja ekološke Crne Gore. Onom istom Nacionalnom parku kroz koji bi da provuku kabl, da ga zauvijek izmijene i umanje mu vrijednost. Dobro bi bilo da do tada objasne koliku cijenu će građani platiti zato što su se oni odrekli nikada ostvarenog ekološkog sna i odlučili na potpunu suprotnost – pravljenje energetskog regionalnog čvorišta bez dokaza o njegovoj isplativosti.
Marijana BOJANIĆ