Povežite se sa nama

MONITORING

VANTJELESNA OPLODNJA U PRIVATNIM KLINIKAMA: Zašto se niko ne liječi u KCCG

Objavljeno prije

7 godina

na

kccg

Za prvih deset mjeseci protekle godine Fond za zdravstveno osiguranje odobrio je 429 postupaka vantjelesne oplodnje. Država je po osnovu toga platila 680.000 eura, a većina novca je otišla privatnim klinikama.

Odjeljenje za humanu reprodukciju bolnice Danilo I na Cetinju obavilo je 127 postupaka vantjelesne oplodnje i za to dobilo 202.000 eura. U sklopu Klinike za ginekologiju i akušerstvo, Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), funkcioniše odjeljenje istog naziva kao ono na Cetinju – Odjeljenje za humanu reprodukciju sa dnevnom bolnicom, koje od Fonda zdravstva za djelatnost koja im stoji u nazivu nije dobili ni euro.

Što je razlog tome, iz KCCG za Monitor kažu: ,,Poznato je javnosti da je KCCG u februaru 2017. godine usvojio novu sistematizaciju sa razvojnim planovima naše ustanove u narednih pet godina. U tom smislu je i formirano Odjeljenje za humanu reprodukciju sa dnevnom bolnicom. Na ovom Odjeljenju se sprovode dijagnostičke i hirurške procedure u smislu pripreme za vještačku oplodnju kao i tretman komplikacija nakon istih. Na Odjeljenju humane reprodukcije se ne rade asistirane reproduktivne tehnike koje su po svojoj prirodi ambulantne procedure i nema potrebe za hospitalizacijom pacijentkinja”.

Objasnili su i da je ,,Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo odlučilo da se vantjelesnom oplodnjom bavi JZU Opšta bolnica Danilo I na Cetinju, te je 2007. godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi formirano Odjeljenje za humanu reprodukciju”.

Kada se 2007. osnivalo Odjeljenja za humanu reprodukciju na Cetinju, Fond je izdvojio pola miliona eura za opremanje i nabavku medicinske opreme. Kako se radi o značajnom projektu koji košta, NVO Krug života tražila je zbog moguće donacije od KCCG informacije o kadrovskoj strukturi novoformiranog Odjeljenja. Iz KCCG su odbili da im daju te informacije pravdajući se time da ne vide da to može biti predmet javnog interesa.

,,U okviru KCCG postoji Odjeljenje za humanu reprodukciju. Međutim, u tom Odjeljenju nije urađen nijedan postupak vantjelesne oplodnje. Činjenica da postoji, a da nema pacijenata je samo dokaz onoga što se dugo krilo od javnosti, a to je da medicinski direktor i vd direktor GAK-a na taj način pomažu privatnim klinikama da ostvaruju korist”, kaže za Monitor Dejan Cvijanović, predsjednik Kruga života.

Iz NVO Kruga života za Monitor kažu da su na jednoj od privatnih klinika zaposleni medicinski direktor Kliničkog centra Snežana Raspopović i vd direktor Ginekološko akušerske klinike u KCCG Vojislav Miketić.

Od 530 ljekara KCCG, 92 su dopunski angažovana u privatnim ordinacijama, izjavila je direktorica ove ustanove Zorica Kovačević. Istakla je da je usvojenim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, direktorima ustanova omogućeno da, bez ministra, odlučuju hoće li dati saglasnost ljekaru za dopunski angažman kod privatnika. Kovačević je tokom prošle godine izdala dva takva odobrenja, dok je 2016. godine 90 ljekara dobilo takvu saglasnost. Uz ovo je nezaobilazna dijagnoza svih dosadašnjih direktora KCCG i ministara da je nedostatak ljekara speci-jalista i supspecijalista, jedan od glavnih problema i razlog zašto građani čekaju na preglede i operacije

Na sajtu KCCG može se pročitati podatak da je načelnica Odjeljenja za humanu reprodukciju Maja Rajković. ,,Načelniku tog Odjeljenja se očigledno čini usluga postavljanjem na funkciju, ali nije jasno kako neko može da prihvati i bude zadovoljan da je na čelu nečega što ne funkcioniše, već, šta više, očigledno svojom neaktivnošću pomaže da takvo stanje traje”, smatra Cvijanović.

Na pitanje Monitora o budućim planovima za ovo odjeljenje, iz KCCG nijesu odgovorili. Cvijanović smatra da ono nema neku perspektivu: ,,U Kliničkom centru u Podgorici po našim saznanjima postoji jedan uži specijalista iz oblasti sterilititeta i infertiliteta koji je raspoređen na poslove ljekara u Porodilištu. Klinički centar godinama ne potražuje uže specijaliste iz ove oblasti. Oni ljekari koji rade u privatnim ustanovama nisu uže specijaliste iz ove oblasti, već se radi samo o specijalistima ginekologije, kao što je načelnica Odjeljenja za humanu reprodukciju ili o užim specijalistima iz oblasti perinatologije, onkologije i sl.”.

Shodno Zakonu o umrežavanju privatnih ustanova, četiri privatne klinike koje se bave vantjelesnom oplodnjom umrežene su u javni zdravstveni sistem: Life, Codra i Ars Medica u Podgorici i Humana reprodukcija u Budvi.

Privatne klinike sve više uzimaju primat u ovoj oblasti. Podaci Fonda govore da su tokom prvih 10 mjeseci 2017. privatne klinike od Fonda prihodovale većinu novca koji je država platila za ovu oblast – oko 480.000 eura.

Kada je otvarano Odjeljenje za humanu reprodukciju na Cetinju, tadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović iznio je podatak da godišnje od 4.500 do 5.000 sklopljenih brakova, od 10 do 15 odsto ima problema sa sterilitetom, te da to dovoljno govori o opravdanosti formiranja Odjeljenja za humanu reprodukciju u okviru cetinjske bolnice.

Na prošlogodišnjoj proslavi jubileja cetinjskog Odjeljenja za humanu reprodukciju istaknuto je da je tamo za deceniju rođeno preko 500 beba. Načelnik Odjeljenja Željko Lazović naglasio je da može još bolje ali da je za to neophodno da ovo odjeljenje postane posebna jedinica sa godišnjim budžetom. Istaknuto je i da treba stimulisati zaposlene da ne bi dolazilo do odliva kadrova, kao što je bio slučaj u prethodnom periodu.

Bolnica na Cetinju je dugo bila vodeća u ovoj oblasti. Prema dostupnim podacima tokom 2011. od ukupno 373 postupka vantjelesne oplodnje, na Cetinju su urađena 211, a u privatnim klinikama 162. Sada se taj omjer okrenuo u korist privatnih klinika pa je u toku prvih 10 mjeseci prošle godine na Cetinju urađeno 127 postupaka vantjelesne oplodnje, a u privatnim klinikama 302.

Značajne rezultate u ovoj oblasti prati i finansijska pomoć države. Samo u posljednje tri godine država je za vanatjelesnu oplodnju izdvojila preko dva i po miliona eura. Većina novca otišla je privatnim klinikama.

A novca nikad dosta. Ministarstvo zdravlja je još prije dvije godine predložilo izmjene i dopune Zakona o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama (ART). Izmjenama zakona je u članu 12 predviđen izvoz i uvoz jajnih ćelija uz saglasnost Ministarstva zdravlja. Pomenuti član je kritikovao Krug života uz argumentaciju da se tako štiti interes lobija i privatnih klinika, a ne kontroliše oblast vantjelesne oplodnje i uvoz i izvoz jajnih ćelija, te da je neophodno kompletnu proceduru iz oblasti uvoza i izvoza jajnih ćelija regulisati zakonom, a ne podzakonskim aktima.

Objašnjavali su tada da će, ako na snazi ostanu predložene izmjene, dolaziti ljudi iz inostranstva koji će bez problema da kupe embrion, kao što u državama Bliskog istoka i Azije odlaze da kupe bubreg.

Pomoćnica ministra Vesna Miranović je nedavno izjavila u emisiji Direktno na TV Vijestima da je ona protiv toga člana zakona.

Cvijanović kaže da ,,uz dužno poštovanje dr Miranović ono što je nama cilj jeste da se to stvarno obistini i napiše. Ćutnja koja sada postoji može biti različito shvaćena, zato ćemo mi pomno pratiti da li postoje neka dešavanja u tom pravcu i naravno odmah odreagovati”.

Činjenica da privatne zdravstvene ustanove uz profit, privlače sve više kadrova i pacijenata iz javnog zdravstva, ne uliva nadu da u Skupštini jednog dana neće biti dovoljno glasova za sporne izmjene zakona.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

23 sata

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

23 sata

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo