Povežite se sa nama

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, DIREKTORICA MANS-A: Teški zadaci

Objavljeno prije

na

Potrebno je sprovesti mnogo reformi i ispraviti mnogo nepravdi i grešaka bivšeg režima. Novim ministrima će biti veoma teško da izaberu prave prioritete, a očigledno je da će biti pod stalnim političkim pritiskom i izloženi nerealnim zahtjevima pojedinih partija nove većine

 

MONITOR: Kada ovaj broj Monitora bude u štampi,  Crna Gora će, vjerovatno, imati novu Vladu.  Nakon tri mjeseca od izbora.  Šta je, izuzev  dugih pregovora o formiranju Vlade obilježilo prethodna tri mjeseca?

ĆALOVIĆ – MARKOVIĆ: Mislim da je trebalo što prije formirati Vladu i iznenaditi odlazeći režim prije nego što stigne da se oporavi.

Umjesto toga, dominirale su nacionalne teme, a ne rasprava o načinima izlaska iz krize i sprovođenja reformi. To je dovelo do smanjenja početnog entuzijazma građana i podrške promjenama.

U međuvremenu je odlazeća vlast uništavala tragove korupcije, sklapala dodatne ugovore sa tajkunima, imenovala svoje kadrove na nove pozicije i pravila strategiju opstrukcije nove Vlade. Pošto nijednim zakonom nije propisano koje nadležnosti ima odlazeća Vlada, došli smo u stanje bezvlašća.

Ova tri mjeseca su obilježila i masovna kršenja mjera zaštite od epidemije, kome su doprinijeli visoki funkcioneri i iz vlasti i iz opozicije, političko postupanje NKT-a, selektivnost policije i inspekcija. To je dovelo do dramatičnog povećanja broja oboljelih i ogromnog pritiska na slabašni zdravstveni sistem. Životi ljudi moraju biti apsolutni prioritet, pa će epidemija produbiti ekonomsku krizu i umnogome usporiti sprovođenje reformi u drugim oblastima.

Uvjerena sam da su apolitični, stručni kadrovi u ovom periodu mogli da urade mnogo više na srječavanju širenja zaraze, ali i na uspostavljanju transparentnog sistema podrške ugroženim grupama i najsiromašnijim kategorijama stanovništva. Ovako smo izgubili dragocjene živote, ogroman novac je završio u džepovima tajkuna, privreda je potonula u još dublju recesiju, a značajan dio stanovništva u još veće siromaštvo.

MONITOR: Da li Vas je iznenadila ocjena mandatara, odnosno premijera, da je stanje koje je nova vlast zatekla ravna državnom udaru?

ĆALOVIĆ – MARKOVIĆ: Ni najmanje, mislim da je stanje veoma loše i da smo do sada vidjeli samo vrh ledenog brijega. DPS je trošio poslednje rezerve da obezbijedi podršku birača kroz takozvani treći paket i nakon izbora je ciljano ispraznio budžet, isplaćujući razne subvencije i podižući očekivanja od nove vlasti.

Premijer i ministri će tek nakon nekog vremena biti u stanju da daju pravu dijagnozu stanja. Taj proces je od posebnog značaja, ne samo zbog toga što će se tako otkriti brojni koruptivni poslovi bivše vlasti, već i zato što samo na osnovu realne slike mogu postaviti dobre ciljeve i prioritete. Ako u budžetu nema novca, ako je bivša vlast dozvolila da ogromni dugovi zastaraju, ako je nemoguće izaći iz gvozdenog zagrljaja Kineza, onda nova Vlada neće imati mnogo prostora za manevar i mnoge politike neće moći da sprovede u kratkom roku.

MONITOR: Kako ocjenjujete ekspoze mandatara i da li vjerujete  da će nova vlast moći da ga realizuje?

ĆALOVIĆ – MARKOVIĆ:  Ekspoze mandatara je po prvi put bio dostupan javnosti prije nego što je predstavljen Skupštini, što predstavlja dobru praksu. Prvi put se u takvom dokumentu izražava jasna politička volja za borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala i opredijeljenost premijera da sve informacije o svom radu učini dostupnim javnosti. To je ogroman otklon od prethodnog režima, koji smo čekali svih ovih godina, ali će u praksi biti mnogo izazova.

Ova Vlada neće imati snažnu političku podršku, jer su lideri nekih političkih subjekata frustrirani što nisu dobili visoke funkcije. Istovremeno, ogromna većina članova Vlade nema nikakvo političko iskustvo. Zbog toga očekujem vrlo dinamičan rad parlamenta koji će i pojedine partije iz vladajuće većine koristiti da bi držali sopstvenu Vladu pod kontrolom. Pitanje je da li će taj proces doprinijeti većem kvalitetu ili dovesti do urušavanja povjerenja i u Vladu i u novu većinu. Jasan izostanak snažne političke podrške značiće i manji autoritet novih ministara u institucijama, što će dodatno ojačati otpore sprovođenju njihovih politika i reformi.

MONITOR: Koliko će biti teško u ovakvim uslovima demontirati sistem koji je DPS izgradio tokom prethodnih 30 godina?

ĆALOVIĆ – MARKOVIĆ: Već sam pominjala da će kriza biti ogroman ograničavajući faktor za sprovođenje važnih reformi, jer će u prvom planu biti drugi prioriteti i vrlo ograničena sredstva će morati pažljivo da se koriste. Pošto je kriza globalnih razmjera, to može uticati i na smanjenje donatorskih sredstava, ali i pogoršavanje uslova pod kojima možemo ući u dalja zaduženja ili obezbijediti direktne strane investicije.

Pored toga, mislim da postoje tri ključne prepreke demontaži sistema kojim je bivši režim zarobio državu.

Na prvom mjestu, tužilaštvo i sudstvo su i dalje pod kontrolom DPS-a. Dok su u tužilaštvu moguće neke, privremene izmjene, za ozbiljne reforme sudstva je potrebna skupštinska većina do koje će biti nemoguće doći. Nadležnosti policije, koja je pod kontrolom izvršne vlasti, su vrlo ograničene, i umnogome zavise od volje postupajućih tužilaca. Poseban problem su veze dijela policije i obavještajnih službi sa organizovanim kriminalom koje će biti vrlo teško otkriti i demontirati.

Drugi problem će predstavljati otpor administracije, armije uhljebljenih kadrova DPS-a koji su dobili posao samo zahvaljujući pripadnosti toj partiji. U nekim slučajevima te ljude će na početku biti teško razlikovati od državnih službenika koji odgovorno rade svoj posao. Ipak, od ključnog je značaja zadržati profesionalne i stručne kadrove u administraciji, jer Crna Gora ima problem veoma ograničenih administrativnih kapaciteta.

Treće, potrebno je sprovesti mnogo reformi i ispraviti mnogo nepravdi i grešaka bivšeg režima. Novim ministrima će biti veoma teško da izaberu prave prioritete, a očigledno je da će biti pod stalnim političkim pritiskom i izloženi nerealnim zahtjevima pojedinih partija nove većine.

MONITOR: Kako vidite odabir mandatara ministara u novoj Vladi? 

ĆALOVIĆ – MARKOVIĆ: Mislim da mnogi ministri imaju veoma zavidne biografije i da ni u jednoj Vladi do sada nismo imali individue sa toliko stručnih referenci, međunarodnih stipendija i priznanja. Vjerujem da su pojedina personalna rješenja mogla biti mnogo bolja i zabrinuta sam zbog retorike i stavova pojedinih članova Vlade. Dijelim zabrinutost nekih kolega da će spajanje više resora u istim ministarstvima ići na uštrb nekog od njih i da je nemoguće naći osobe koje dobro poznaju toliko oblasti.

MANS će insistirati na punoj transparetnosti u njihovom radu i poštovanju zakona bez kompromisa. Tek kada vidimo kako će raditi, moći ćemo realno ocijeniti njihov kvalitet i rezultate.

MONITOR:. Hoćemo li, i kada, izaći iz zloupotrebe identitetskih priča?  

ČALOVIĆ – MARKOVIĆ: Očigledno  da nećemo uskoro, jer je to jedan od načina DPS-a da pokuša konsolidovati svoje redove nakon neočekivanog poraza na izborima. Vjerujem da će i neke članice Demokratskog fronta davati povoda i materijala DPS-u, i ekstremnim zahtjevima otežavati rad nove Vlade i sprovođenje reformi. Na kraju, pitanje je i kakvu ulogu će imati crkva, da li će se stvarno povući iz političkog života nakon izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ili će pojačati svoj uticaj i insistirati na temama koje dodatno doprinose podjelama.

 

Ne smiju se preuzimati nezakonite prakse prethodnika

MONITOR: Osnovni sud presudio je da je bila nezakonita odluka parlamenta o Vašem razrješenju iz Savjeta ASK-a.  Vaš slučaj je jedan u nizu takvih, čime je bivša vlast uklanjala  kritičare iz važnih institucija. No, iako osnovni sudovi nerijetko presuđuju u korist razriješenih, pravni stav Vesne Medenice da sudovi ne mogu raspravljati o odlukama parlamenta, proizvodi često vraćanje procesa na početak.

ĆALOVIĆ – MARKOVIĆ: Stav Vrhovnog suda je suprotan Ustavu  i međunarodnim standardima koji garantuju sudsku zaštitu pojedincima od odluka kojima su im povrijeđena prava. Takvo tumačenje se kosi sa osnovnim postulatima demokratije koji predviđaju međusobnu kontrolu tri grane vlasti.

Slučajevi koje navodite, uključujući i moj, su eklatantni primjeri da činjenice i pravo nisu bili važni, već politička odluka vladajuće većine. Smijenjeni smo samo zato što smo ukazivali na probleme i nezakonitosti u radu institucija, kada je DPS procijenio da mu to donosi preveliku političku štetu.

Nakon toga je Medenica odlučila da nemamo pravo da sporimo takve odluke Skupštine, već samo da tražimo isplatu nadoknada. To je izrugivanje pravdi, jer niko od nas nije prihvatio te funkcije da bi se od njih obogatio, već da bi pokušao da promijeni nešto. Takav stav Vrhovnog suda  oslikava način funkcionisanja odlazećeg režima, koji je mislio da novcem može sve da kupi.

Zato ne čudi što je Vesna Medenica, zahvaljujući vezama sa bivšim režimom, privatizovala sudstvo. Tako je najosjetljivija grana vlasti,  zarobljena i stavljena u funkciju ostvarivanja privatnih i partijskih interesa. To je najveća opasnost za vladavinu prava. Međutim, upravo u slučajevima koje ste naveli, ali i u nekim drugim predmetima, se pokazuje da u sudstvu ima pojedinaca koji imaju snage i hrabrosti da sačuvaju integritet svoje profesije, što daje nadu da će teške reforme koje nam predstoje ipak biti izvodljive.

MONITOR: Može li, ukoliko se Medeničin stav ukorijeni, to biti model po kom bi se nova vlast riješila DPS kadrova i šta bi to značilo za društvo?

ĆALOVIĆ – MARKOVIĆ: Nova vlast ne bi smjela da preuzme nezakonite prakse bivšeg režima, samo zato što bi to bilo politički oportuno. Mora da napravi nove prakse kojima uspostavlja vladavinu prava. U suprotnom, svaka promjena vlasti bi po automatizmu pretpostavljala smjene na svim nivoima, što bi maloj zemlji sa vrlo ograničenim ljudskim resursima, predstavljalo dodatni problem.

 

Carević test za novu Vladu

MONITOR: Gradonačelnik Budve Marko – Bato Carević, kazao je  da će napustiti politiku nakon popisa, pošto mu, kako je rekao, javni angažman ometa biznis. MANS je opet ukazao da, naprotiv, Carevićevo carstvo raste uz podršku ovdašnjih institucija.  Šta  govori slučaj Carević?

ĆALOVIĆ – MARKOVIĆ: Taj slučaj pokazuje da su pojedinci pravili kompromise sa prethodnom vlašću, zarad ostvarenja ličnih interesa, bez obzira kojoj političkoj opciji su pripadali. Na tom primjeru vidimo da ni nova vlast nije pošteđena kadrova kojima je prioritet lično bogaćenje.

Posebno je zabrinjavajuće što je Carević ponovo izabran na funkciju gradonačelnika. To ne govori u prilog principijelnosti pojedinih političkih struktura i posvećenosti vladavini prava. Zato će ovaj slučaj predstavljati test za novu Vladu koja obećava da će svi biti jednaki pred zakonom.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo