MONITOR: Jedna od Vaših novijih izjava glasi da, kad je riječ o suzbijanju korupcije u Crnoj Gori, sve kontrolišu ,,krupne ribe”. Ko je sve na tom spisku? ĆALOVIĆ: Ključni izazov na koji treba da odgovori naše tužilaštvo je istraga slučajeva koji se odnose na visoku korupciju. Brojne optužbe su iznošene na račun Mila Đukanovića, neke postupke su pokretala strana tužilaštva, a i u tužbi nekoliko zemalja Evropske unije se iznose teške kvalifikacije.

Osim jednog privođenja na ,,informativni razgovor” profesora Milana Popovića, javnosti nisu poznate druge aktivnosti crnogorskog tužilaštva vezane za istrage koje uključuju bivšeg premijera i njegovu najužu porodicu. On bi, svakako morao biti prvi na spisku, kako zbog težine optužbi, tako i zbog njegovog uticaja na donošenje ključnih odluka o projektima velikih vrijednosti. Na drugom mjestu bi bili višegodišnji funkcioneri, Branko Vujović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović, Miomir Mugoša, Žarko Pavićević i njima slični protiv kojih su podnijete brojne prijave potkrijepljene činjenicama koje tužilaštvo već godinama nije razmatralo.

MONITOR: Je li to poznato direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću i vrhovnom državnom tužiocu Ranki Čarapić?
ĆALOVIĆ: MANS je podnio mnoge krivične prijave protiv pomenutih lica, ali i mnogih drugih funkcionera, sudija, tužilaca, takozvanih biznismena… Gospodin Veljović i gospođa Čarapić su lično upoznati sa mnogim od tih slučajeva, ali su konkretni rezultati izostali.

MONITOR: Zašto tvrdite da će bez procesuiranja bivšeg ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora Branimira Gvozdenovića i potpredsjednika Vlade Svetozara Marovića slučaj Zavala biti pretvoren u farsu?
ĆALOVIĆ: Suđenje u postupku Zavala pokazuje sve nedostatke optužnice i rupe koje tužilaštvo nije moglo da popuni bez uključivanja pojedinaca koji su direktno uticali na donošenje odluka o legalizaciji, odnosno prećutno odobravanje nelegalne gradnje. Svetozar Marović je imao lični interes u ovom postupku, direktan uticaj na rođenog brata, optuženog u postupku, kao i na direktora zajedničke firme, takođe optuženog u postupku. Tužilac je morao da kroz istragu sazna bar toliko da Marović ima veliki uticaj i na Rajka Kuljaču i njegove najbliže saradnike, kroz niz poslovno-privatnih aranžmana, a nije trebao u istrazi da zaobiđe ni njegovog sina i veze sa pojedinim kompanijama, uključujući i porodicu Mićunović.

Branimir Gvozdenović je bio lično odgovoran i imao je neposrednu nadležnost da obezbijedi zaustavljanje nelegalne gradnje i rušenje nezakonito podignutih objekata, umjesto da omogući legalizaciju biznisa Svetozara Marovića i njegovih partnera.

MONITOR: Hoće li uskoro MANS podnijeti nove krivične prijave protiv ,,krupnih riba”?
ĆALOVIĆ: Više od 30 ljudi u MANS-u svakodnevno radi na praćenju sprovođenja zakona i istraživanju konkretnih slučajeva. Sigurno će biti još prijava, jer nam se za pomoć obraća sve više građana, posebno zaposlenih u institucijama, a sve više prijava nam podnose i privatne kompanije koje ne dobijaju poslove koje finansira država zbog korupcije.

MONITOR: Kakve su Vaše procjene – da li je realno očekivati da će uskoro započeti finansijske istrage kako bi se utvrdilo porijeklo ogromne imovine pojedinih biznismena i aktuelnih političara?
ĆALOVIĆ: Ne. Dok god izvršna vlast, koja decenijama nije promijenjena, ima uticaj na policiju i tužilaštvo, neće biti političke volje da se otvore istrage. Konkretni primjeri pokazuju da postoji opasnost da se borba protiv korupcije iskoristi za vršenje pritiska na političke neprijatelje ili neposlušnike u okviru vladajuće partije, odnosno kao sredstvo zastrašivanja i držanja elite u pokornosti onima koji utiču na policiju i tužilaštvo.

MONITOR: Evropska komisija je nekoliko puta potencirala da su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala najozbiljniji izazovi za Crnu Goru. Shvataju li to ozbiljno oni koji treba da se bore protiv te dvije pošasti ili im odgovara da se do daljnjeg i ne ulazi u evropsku porodicu?
ĆALOVIĆ: Mislim da je, u ovoj fazi, radikalan zaokret u odnosu na proces evropskih integracija nemoguć, a primjeri drugih država pokazuju da je taj proces doveo do nekog napretka društva i jačanja institucija. Naravno, od samog društva je zavisila i snaga te promjene, ali primjeri potvrđuju da je Evropska komisija spremna da uči. Tako su, sa Hrvatskom vođeni najteži pregovori upravo u oblasti koja se odnosi na pravosuđe i borbu protiv korupcije, i to na samom kraju pregovora. U slučaju Crne Gore, ove oblasti su prepoznate kao prioriteti za otvaranje pregovora i oni će biti na dnevnom redu od samog početka procesa, a za njihovo zatvaranje će biti potrebni konkretni rezultati.

Naši zvaničnici znaju da će Crna Gora, prije ili kasnije, morati da počne da kažnjava korupciju na visokim nivoima i oduzima nezakonito stečeno bogatstvo od političara. Mnogima zbog toga nije svejedno i zbog toga, možda, neki pokušavaju da legalizuju dio nezakonito stečene imovine. Vjerujem da će toga biti sve više, ali mi ćemo se potruditi da sve dokumentujemo za neke buduće policajce i tužioce koji neće raditi pod rukovodstvom partije.

MONITOR: Ljetos ste saopštili da je policija nezakonito pristupala MANS-ovoj internet komunikaciji. Zašto bi sve Vaša nevladina organizacija mogla biti zanimljiva policiji?
ĆALOVIĆ: To je pitanje za policiju, jer prema tumačenju naših pravnika, privatnost gospodina Safeta Kalića ne treba da štite crnogorski državni organi.

MONITOR: Saslušani ste u policiji, po nalogu tužilaštva, i odbili da kažete ko je na internetu objavio snimak svadbe Safeta Kalića. Da li biste to sada otkrili?
ĆALOVIĆ: Stojim iza onoga što sam rekla policiji: ne, dok se policija ne počne baviti sadržajem snimka na kome se visoki funkcioneri Agencije za nacionalnu bezbjednost druže sa vrhom kriminala i iznose mnogi zabrinjavajući podaci. Prema onome što je bilo dostupno javno, tužilaštvo traži Kalića samo zbog optužbi za pranje novca, ne navodeći na koji način ga je stekao, ne baveći se njegovim vezama sa obavještajnim i strukturama na vlasti, niti drugim ličnostima sa snimka.

MONITOR: Ukoliko se slažete sa sve češćom konstatacijom da je veoma važno, slično kao poslanicima, omogućiti medijima, ljudima zaposlenim u civilnom sektoru i građanima da bez straha ukazuju na nepravilnosti vlasti, kako to obezbijediti?
ĆALOVIĆ: Moraju se uspostaviti mehanizmi koji obezbjeđuju anonimnost i punu zaštitu osoba koje podnose prijave, kroz izmjene zakona o licima koja prijavljuju korupciju i uvođenje dobrih rješenja drugih zemalja. Na primjer, Sjedinjene Američke Države imaju tako efikasne zakone da većina slučajeva prijavljenih policiji dolazi od insajdera. Ipak, neophodan preduslov je da građani imaju povjerenje u institucije, što sada nije slučaj. Zato bi policija i tužilaštvo prvo trebali da se otmu kontroli vladajućih političko-poslovnih elita i obezbijede konkretne rezultate, kako bi građani stekli povjerenje u njih.

MONITOR: Do sada ste izašli kao pobjednik iz više sudskih procesa. Sudi li Vam se i dalje i šta na osnovu sopstvenog iskustva i saznanja o drugim slučajevima možete reći o nezavisnosti crnogorskog pravosuđa?
ĆALOVIĆ: Imali smo na raspolaganju mnogo činjenica, ogromnu dokumentaciju, potrošili smo mnogo vremena i resursa. Čak i kada imate sve to, sa našim pravosuđem nikada niste sigurni – da li će vaš slučaj doći kod sudije koji ima hrabrosti i integriteta ili će ga odrađivati neki ,,profesionalac”. Ocjene svih relevantnih međunarodnih institucija i mnogi konkretni primjeri pokazuju da pravosuđe nije nezavisno i da je reforma postojećeg sistema neophodna. Ta reforma se neće moći smatrati završenom ni ukoliko dođe do izmjena Ustava, jer dosadašnja iskustva pokazuju da su personalna rješenja često obesmislila i najbolje zakonske tekstove.

Urušen kredibilitet parlamenta

MONITOR: Nedavni performans ,,Ošišaj me” i izjava Nebojše Medojevića da Skupština Crne Gore ne ispunjava svoju obavezu jer ne kontroliše rad Vlade povod je da iznesete Vaš stav o crnogorskom parlamentu?
ĆALOVIĆ: Poslanici vladajućih partija uglavnom predstavljaju glasačku mašineriju izvršne vlasti i rijetko dovode u pitanje predloge zakona i druga akta koja im priprema izvršna vlast, čak i kada su ponuđena rješenja očigledno loša po javni interes.

Vjerujem i da mnogi poslanici opozicionih partija imaju još dosta prostora da se ozbiljnije bave svojim poslom i istrajavaju u naporima da koriste kontrolne mehanizme parlamenta. Čini mi se da nije dobro za Crnu Goru što poslanici toliko vremena troše na traženje kompromisa oko pitanja visoke politike u odnosu na realne probleme sa kojima se susreću građani, a posebno sam razočarana činjenicom da je, u sred finansijske krize, jedini primjer maksimalne efikasnosti u nalaženju konsenzusa vlasti i opozicije – dogovor oko poslaničkih plata. Čini mi se da su time urušili i sopstveni i kredibilitet Skupštine.

Veljović omalovažava medije

MONITOR: Nedavno ste poručili direktoru Uprave policije Veljoviću da prestane sa zastrašivanjem medija i NVO, i da bi bilo bolje da goni kriminalce, umjesto što širi teorije zavjere protiv medija i nevladinih organizacija. Je li uslišio Vašu preporuku?
ĆALOVIĆ: Svaki javni nastup Veselina Veljovića potvrđuje da aktuelni direktor policije nema namjeru da obezbijedi konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. On nastavlja da omalovažava medije i napade na njih, kao i da iznosi paušalne optužbe na račun medija i nevladinog sektora, za koje stalno obećava da će ih jednom potkrijepiti dokazima. Time gospodin Veljović jasno pokazuje da li je političar ili profesionalac, odnosno da li govori jezikom činjenica i rezultatima ili se bavi manipulacijom i politikanstvom.

Prvoj banci pare, Željezari stečaj

MONITOR: Tvrdite da je korist od privatizacije nikšićke Željezare imala samo Prva banka Crne Gore. Kako?
ĆALOVIĆ: U toj banci je vlasnik Željezare deponovao sredstva koja je trebalo da ulaže u modernizaciju. Sredinom februara 2008. godine, kao činidbena garancija za realizaciju investicionog programa Željezare, u Prvoj banci je bilo preko 30 miliona eura. Prva banka je davala višemilionske kredite vlasnicima Željezare, a jednim od dodataka Ugovora o privatizaciji koji je potpisao bivši ministar ekonomije, Branko Vujović, ti krediti se isplaćuju iz sredstava koja je trebalo utrošiti za kupovinu novih postrojenja i opreme, odnosno iz činidbene garancije. Tako je Prva banka namirena, a umjesto korišćenja sredstava iz činidbene garancije za modernizaciju, vlada je garantovala vraćanje kredita prema stranim bankama od više desetina miliona eura, a Željezara je u stečaju.

Veseljko KOPRIVICA