Povežite se sa nama

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA MANS-A: Neće nas zaustaviti

Objavljeno prije

na

MONITOR : Američka ambasada dodijelila Vam je nagradu za hrabrost, kao najhrabrijoj ženi u 2015-oj godini. Tako vidi Vas i veliki broj crnogorskih građana. KolikoVvam znači ova nagrada?
ĆALOVIĆ: Ponosna sam zbog nagrade Ambasade Sjedinjenih Američkih Država jer je to priznanje kako meni i mojim kolegama u MANS-u, tako i svim našim volonterima i građanima koji podržavaju našu borbu za uspostavljanje vladavine prava.

Ta nagrada predstavlja podsticaj mojim kolegama i meni da nastavimo da se borimo protiv korupcije i organizovanog kriminala bez obzira kolike lične i profesionalne žrtve morali da snosimo zbog toga i ja sam ponosna na sve što smo do sada postigli. MANS će nastaviti da i u narednom periodu daje konkretne rezultate i pomaže građanima da se izbore za svoja prava.

Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ni u jednoj zemlji nije bezbjedan, ni lak posao, posebno u Crnoj Gori gdje konkretne slučajeve ne možete prijaviti zarobljenim institucijama sistema koje vrše represiju nad vama, umjesto da istražuju poslove kriminalaca i štite javni interes.

Mnoge kolege i građani su me u ovih 15 godina pitali kako sam izdržala sve pritiske, prijetnje, podmetanja i zašto sam nastavila da radim ovaj posao. Kada mi je bilo najteže razmišljala sam o mnogim hrabrim ljudima koje sam upoznala u karijeri koji se širom svijeta, u još represivnijem okruženju bore za vladavinu prava. Smatrala sam da ni ja nemam pravo da odustanem. Najlakše je otići, teško je ostati i boriti se, ali ako svi odemo onda se ništa neće promijeniti, a korupcija i kriminal će odnijeti pobjedu.

MONITOR: Zbog hrabrosti ste u Crnoj Gori baš ovih dana ,,nagrađeni” presudom da ste oklevetali Bebu Popovića, a ne on Vas, u političkoj hajci Informera na Vas. Jeste li očekivali takvu presudu?
ĆALOVIĆ: Ta hajka je očigledna osveta zbog mog javnog angažmana koja se ovom režimu vratila kao bumerang.

Nakon što smo objavili konkretne primjedbe i dokaze izbornih zloupotreba, i pošto su naši posmatrači spriječili DPS da nezakonitim metodama dođe do apsolutne većine u Podgorici, počela je prva faza te beskrupulozne kampanje. Samo par dana nakon objavljivanja izvještaja Evropske komisije u kome se traži istraga izbornih zloupotreba, počela je druga faza te podmetačine.

Nema međunarodne organizacije koja se bavi vladavinom prava i ljudskim pravima koja nije osudila tu bezočnu hajku na mene, osudile su je sve institucije ovog sistema, sve političke partije osim DPS-a, predstavnici preko 20 država, na stotine nevladinih organizacija i uglednih pojedinaca iz zemlje i inostranstva, ali ne i crnogorsko pravosuđe. Svi međunarodni izvještaji koji su nakon toga objavljeni o Crnoj Gori, od Rezolucije Evropskog parlamenta, do izvještaja Evropske komisije i POSP-a, su osudili tu besprizornu kampanju i zatražili od Vlade da stvori uslove za rad civilnog društva bez straha od pritisaka i osvete.

Opšte je poznato da je pravosuđe pod političkom kontrolom, a da je vlast povezana sa organizovanim kriminalom. Brojni su slučajevi u kojima su sudovi štitili čast kriminalcima i dosuđivali im naknade za duševne bolove, da bi se kasnije ta lica našla na međunarodnim potjernicama. Zato ni ova presuda nije preveliko iznenađenje.

Izvještaji svih međunarodnih institucija pokazuju da je reforma pravosuđa neophodna ne samo zato što je nesposobno, već i politizovano. Zato je ono bič u rukama vladajuće partije.

Uostalom, kako očekivati pravdu od pravosuđa koje vodi kuma Branislava Mićunovića? I njene rođake koja je sudila u tom predmetu?

Sigurna sam da će vrijeme pokazati da je ta presuda gora za ugled crnogorskog pravosuđa nego za mene.

MONITOR: Koliko smo sigurni pokazuje i ubistvo Saše Markovića u Budvi. Dijelite li mišljenje da smo svi postali laka meta, a mafija i kriminalci bez straha od države i pravde?
ĆALOVIĆ: Kada država nije sposobna da riješi više od teških trideset ubistava onda nije iznenađujuće da se dešavaju nova, jer kriminalci znaju da postoji velika mogućnost da neće biti otkriveni, jer za to nema volje, a ni kapaciteta. Zato je svako nerasvijetljeno ubistvo najava i podsticaj za neko novo.

Nedavni ulični obračuni u Baru koji su podsjetili na ubistva iz devedesetih, gotovo svakodnevno se dižu vozila u vazduh, što dovodi u pitanje opštu bezbjednost građana. Očigledno je u toku rat između kriminalnih grupa u kojem može biti nevinih žrtava, a policija nije u stanju da se sa tim izbori.

Zbog takvog stanja nijedan visoki funkcioner nije podnio ostavku, niti na bilo koji način snosio odgovornost. Štaviše, nekadašnji direktor policije, za vrijeme čijeg mandata je bilo najviše ubistava i zloupotreba, postavljen je za savjetnika predsjednika države.

MONITOR: Strah i siromaštvo idu zajedno. Premijer kaže da nam je gorivo luksuz, a traži da plaćamo autoput?
ĆALOVIĆ: Tom izjavom premijer se ruga građanima koje je prvo osiromašio, a onda im nametnuo ogromne poreze da plaćaju bogaćenje tajkuna. Zato je izjava premijera krajnje licemjerna, jer je upravo on odgovoran za katastrofalno ekonomsko stanje u kome bilo ko može i pomisliti da je gorivo luksuz.

Istovremeno, ta izjava premijera je besmislena jer je sama sebi kontradiktorna. Naime, dodatna taksa je uvedena da bi se platio autoput. Međutim, ako je gorivo luksuz, šta će nam onda autoput – da po njemu idemo pješke?

Poseban problem je u tome što je nova naknada uvedena suprotno Ustavu, jer je izvršna vlast preuzela ingerencije Skupštine. Ustav propisuje da se novi porezi mogu uvoditi samo zakonom, a ne uredbama Vlade, ali je Vlada očigledno znala da za takvu odluku neće dobiti većinu u Skupštini pa je prekršila Ustav. MANS je podnio inicijativu Ustavnom sudu, a zatim je više poslanika pokrenulo postupak za ocjenu ustavnosti, pa ćemo vidjeti koliko će trebati Ustavnom sudu da donese odluku i da li će ona biti politička, kao što je to bio slučaj u prethodnom periodu.

MANS je upozoravao da će dodatno zaduživanje za izgradnju samo jedne dionice autoputa, koja nema ni početak ni kraj, biti prebačeno na građane kroz uvođenje novih poreza. Objavili smo međunarodne studije koje je Vlada krila, a koje su pokazale da postoje mnogo isplativija rješenja i da bi se umjesto trećine autoputa mogla u potpunosti modernizovati kompletna dionica puta Bar-Boljari, do granice sa Srbijom. Međutim, izabrano je najbesmislenije i najskuplje rješenje i mi sumnjamo da je motiv za takvu odluku ekstra profit lokalnih građevinskih tajkuna koji će biti podizvođači kineske kompanije.

MONITOR: Zašto pojedini briselski zvaničnici Crnu Goru, poput Junkera, ipak vide kao lidera regiona a naše rezultate smatraju ,,impresivnim”?
ĆALOVIĆ: Nije ista perspektiva kada nešto sagledavate spolja i iznutra, jer su vam različiti prioriteti. Prioritet EU je regionalna stabilnost i nastavak procesa proširenja, a u odnosu na nerazriješena politička pitanja u Bosni, Makedoniji, Kosovu i Srbiji, Crna Gora ima nesumnjivu prednost u procesu pregovora. Evropska komisija želi da se proces pregovora nastavi, pa iz te perspektive ne treba da čudi podstrek koji Crna Gora dobija od evropskih zvaničnika.

Istovremeno, EU traži konkrentne rezultate upravo u onim oblastima u kojima ima najmanje političke volje da se sprovedu reforme – u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Većina pohvala se odnosi na izmjene zakona i institucionalnog okvira, odnosno izgradnju administrativnih i tehničkih kapaciteta, ali svi zvaničnici EU ukazuju da su neophodni konkretni rezultati u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.

Uvjerena sam da EU ne odgovara da ponovi greške iz prethodnih faza pristupanja, posebno u slučaju Bugarske i Rumunije, te da države članice i zbog svojih interesa i bezbjednosti žele da crnogorske institucije budu u stanju da spriječe i sankcionišu organizovani kriminal i korupciju. Zato sam sigurna da će se, uporedo sa ljubaznom retorikom od Crne Gore, tražiti konkretni rezultati istrage Telekoma, Prve banke, Zavale i tajnog računa Marovića, izborne zloupotrebe i mnogih drugih slučajeva koje smo otkrili.

MONITOR: Viši sud donio je početkom aprila presudu da su bezbjednosne službe godinama nezakonito nadzirale internet komunikaciju MANS-a. Očekujete li da će vlasti prestati da nadziru one koji se bore protiv kriminala i korupcije?
ĆALOVIĆ: Umjesto da istražuje zašto su visoki funkcioneri obavještajne službe prisno slavili sa šefovima organizovanog kriminala iz cijelog regiona, policija i tužilaštvo su istraživali nas i pratili našu komunikaciju.

Nadzirali su nas u periodu kada je Safet Kalić, zbog koga smo nadzirani, radio najveće poslove, a kasnije je optužen i uhapšen zbog organozovanog kriminala. Upravo to pokazuje da je vlast povezana sa organizovanim kriminalom i da je pokušavala da utvrdi kojim informacijama raspolažemo i da izvrši pritisak na nas. Zato me ne bi čudilo da smo i sada nadzirani, jer smo poslije Kalića istraživali Šarića.

Umjesto da istražuje izborne krađe i kupce ličnih karata, oni su saslušavali nas. Umjesto da gone organizovane kriminalne grupe i korumpirane funkcionere, tužilaštvo i policija hapse, istražuju i saslušavaju nas koji se borimo za vladavinu prava i otkrivamo kriminal.

Prilično je jednostavno: vlast je ogrezla u korupciji i kriminalu, pa zloupotrebljava sve poluge moći kako bi sakrila dokaze i zastrašila one koji istražuju i prijavljuju konkretne slučajeve. O tome govore i ubistva i pokušaji ubistva i prebijanja novinara, prijetnje i zastrašivanja i brojni drugi vidovi pritiska na civilno društvo.

Sve navodi na zaključak da vlast neće prestati sa pritiscima, upravo suprotno.

MANS nije zaustavio niti jedan pritisak vlasti i režima koji smo do sada iskusili na svojoj koži i u tom smislu možemo da kažemo da smo ih doživljavali kao potvrdu ispravnosti onoga što radimo i podstrek da tako i nastavimo. Nema razloga da tako ne bude i ubuduće.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

DŽEVDET PEPIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA: Prošlost ne smijemo šminkati

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori se većinski prema istoriji ponaša kao prema samoposluzi. Iz nje se uzima samo što kome odgovara

 

 

MONITOR: Prošle sedmice obilježene su 32 godine od zločina u Štrpcima. Da li primjećujete kod nove vlasti drugačiji odnos prema zločinima iz devedesetih ili se na njih samo podsjeti prilikom sličnih obilježavanja?

PEPIĆ: O strašnim i veoma teškim 90-im se puno priča. Mnogi se tog perioda i prisjećamo i podsjećamo. Uglavnom,  osuđujemo takvo zlo. I oni koji su u tom periodu dizali glas i osuđivali te zločine, a bogami sada i oni koji su ćutali. Mnogo je onih koji su u tom zlu na  direktan  ili indirektan način  učestvovali. Na žalost, dobro je poznato da je u tom periodu, većinska Crna Gora bila na strani onih ,,Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Neretva” u odnosu na one ,,Sa Lovćena Vila kliče, oprosti nam Dubrovniče”.

Prošle sedmice smo obilježili tužan, tragičan i sraman događaj otmice putnika iz voza 671 na pruzi Beograd – Bar. Kada su zločinci  u ,,ime srpstva” 27.02.1993. oteli u mjestu Štrpci 20 putnika, koji su imali ,,pogrešna imena ” i odveli ih u smrt. Od tih otetih i ubijenih, većini ni kosti nijesu pronađene. Rekao bi neko, pa ,,šta se tu moglo uraditi”,  to se desilo na drugoj teritoriji. Moglo se.

Što reći i o tome što je ondašnja crnogorska vlast, u maju 1992. izvela monstruoznu akciju, hvatanja i deportacije bosansko hercegovačkih izbjeglica, Bošnjaka,koji  su poslati u smrt. Tada je bio premijer isti ovaj čovjek koji je sada Počasni predsjednik DPS- a.

Ne mogu da ne pomenem ime sada pokojnog Slobodana Pejovića, koji je kao ondašnji policijski inspektor, prvi javno o tome progovorio.  I šta je taj ČOVJEK,  u pravom i punom smislu te riječi, doživio nakon toga, naročito od ,,zaštitnika lika i djela” i ,,perača” biografije Đukanovića. Na sve i svakakve načine su pokušavali i pokušavaju da ocrne Slobodana Pejovića. A Slobodan Pejović je heroj.

O tim i takvim devedesetim nije odgovaralo mnogima koji su bili na vlasti do 30.08.2020. da se priča i  ,,razjasni” uloga nekih od kojih su u tom periodu zla u tome  saučestvovali.  Ni kod ovih ,,novih” ne vidim iskrenu želju, da se time na pravi način bave. Podsjećanja i obilježavanja tragičnih  događaja iz 90-ih, više služe za ,,dekor”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ĐORĐE PAVIĆEVIĆ, PROFESOR NA FPN BU I NARODNI POSLANIK ZELENO-LIJEVOG FRONTA: Ne vidim razloge za veliku brigu kako će se studentski protesti razvijati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razlog za brigu jeste mogućnost da se režim odluči za oštriju represiju i da se društvo usled nekih poteza vlasti vrati u nasilje. To je teren gdje se tvrdo jezgro pristalica vlasti najbolje snalazi

 

MONITOR: Aleksandar Vučić je najavio „kontrarevoluciju“ i dolazak cijele Srbije u Beograd. Kako ocjenjujete načine kojima se on nosi sa studentskim manifestacijama i podrškom koju oni dobijaju iz raznih djelova društva?

PAVIĆEVIĆ: On je pokušavao sve iz svog repertoara kako bi ugušio proteste: pretnje, pritiske, nasilje, privođenja, targetiranja, razne ponude, sada je na red došla kontrarevolucija. Aleksandar Vučić se sa rečima igra kao Jajčić Ovalčić (Humpty Dampty) iz Alise, a u stvari očajnički pokušava da skrene temu sa zahteva protesta i ubistva ispod nadstrešnice u Novom Sadu i zaustavi pad podrške, ali mu to ne ide. Sada mu je cilj da se ta podrška ne okrene ka bilo kom političkom akteru i pokušava da političke partije i pokrete izoluje od protesta i društva, tako što će davati direktne ustupke, poput donošenja Zakona o visokom obrazovanju.

MONITOR: Studenti stalno ističu da njihovi zahtjevi nisu ispunjeni i da će u blokadama biti do njihovog ispunjenja. Mnogi se pitaju: Šta poslije? Kao da su se svi protivnici režima toliko oslonili na studentsku istrajnost i konzistentnost a, prije svega, na njihov mobilizatorski potencijal, da ne mogu bez njih?

PAVIĆEVIĆ: Trenutno je situacija takva jer su studenti uradili fenomenalnu stvar, ono što niko nikada nije uradio od pojave masovnih medija. Oni su svojim telima preneli poruku i pokrenuli neverovatan lanac solidarnosti u društvu. Ne vidim razloga za veliku brigu o tome kako će se njihovi protesti razvijati. Ne smemo zaboraviti i druge aktere, pre svega prosvetne radnike i radnice. Razlog za brigu jeste mogućnost da se režim odluči za oštriju represiju i da se društvo usled nekih poteza vlasti vrati u nasilje. To je teren gde se tvrdo jezgro pristalica vlasti najbolje snalazi.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

MONITOR: Podršku je prisustvom u Banja Luci Miloradu Dodiku, dao bivši tužilac i gradonačelnik Njujorka-a u skorije vrijeme i advokat Donalda Trampa, Rudolf Đulijani. Koliko se tu radi o motivima lične i „komercijalne“ prirode a koliko to može imati veze i sa promjenom administracije u Vašingtonu?

TOKAČA: Utopljenik se za slamku hvata. Đulijani-kao i mnogi slični njemu, ima svoje interese, a oni su striktno komercijalne prirode. Pitanje je da li ćemo ikada saznati kolika je cijena njegovog dolaska u Banja Luku?! Radi se o aktivnosti pojedinca koji, moguće, ima veze s novom administracijom, ali to neće proizvesti nikakve posljedice. Sve je to uzaludno bacanje novca poreskih obveznika.

MONITOR: Otvorenu podršku Dodiku dao je i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović. On ovaj proces  smatra pokušajem da se Dodik „izbaci iz politike“. Milanović pominje i položaj Hrvata u Federaciji BiH. Dodik je, godinama,   rado viđen Milanovićev gost koji je podržavao intencije HDZ BiH i dijela zvanične Hrvatske, o samostalnom hrvatskom entitetu. To je savezništvo koje se, izgleda, lako ne napušta?

TOKAČA: Antibosanske snage u Hrvatskoj su uvijek na strani velikosrpskih namjera, a sve s ciljem da ostvare svoje velikohrvatske ciljeve. Takva politika je proizvela stanje u kojem trenutno u Bosni živi između 8 i  10% etničkih Hrvata, s tendencijom rapidnog smanjivanja. Ne postoji niti jedno Ustavom utvrđeno pravo Hrvata koje nije ispoštovano. Treba pogledati činjenice, jer oni na državnom nivou participiraju u vlasti s 33,33 posto a na nivou Federacije sa 50 posto.  Postoji li zemlja na svijetu u kojoj manjina ima takav stepen zastupljenosti u vlasti? Priča o novom „entitetu“ su pusti snovi, jer su i ovi koji postoje rezultat rata i zločina i nestat će, prije ili kasnije.

Što se tiče „izbacivanja iz politike“ Milorada Dodika, bilo bi interesantno čuti šta misli Milanović o učešću presuđenih kriminalaca u vlasti i političkom životu Hrvatske nakon odluka njihovih sudova?! On kao „europejac“ je valjda čuo za vladavinu zakona?! Njegovo petljanje u odluke pravosudnih institucija Bosne je diplomatski skandal i trajno remeti dobrosusjedske odnose između Bosne i Hrvatske.

MONITOR: Kako  gledate na Dodikove tvrdnje da je on bio jedini čovjek u Evropi kojem je suđeno za nepostojeće krivično djelo? Pozivao se na procedure donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da odluke Visokog predstavnika ne spadaju u zakonsku legislativu…

TOKAČA: Pa, i Bosna je jedina država u Evropi koja ima Visokog predstavnika s neograničenim ovlastima! Sada kada je njegova koža u pitanju, on se tako zdušno i patetično poziva na Parlament i institucije države, odjednom je samarićanski spreman na razgovore i dogovore. Pri tome, svjesno ignoriše „kraljevske“ ovlasti Visokog predstavnika koji su godinama postojanja postdejtonske Bosne donosili različite odluke i zakone koji su štitili ustavni poredak i mir u Bosni. Nekada su takve odluke odgovarale nekim političkim akterima, a ponekada nekim drugim. Treba biti jasno da su to populističke poruke koje Dodiku trebaju obezbijediti političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila i da je mogao napabirčiti paritjske funkcionere i entitetske službenike te simboličan broj onih koji su dovoljno indoktrinirani njegovom retorikom koja je galimatijas bemislenih ideja-tumačenja Ustava države kako se njemu svidi, te u isto vrijeme prijetnji sukobom i poziva na mir.

MONITOR: Dodik je izjavljivao  da će se od navodnog političkog progona „boriti do kraja“. Opozicija u RS nije bila spremna na podršku ovoj najavljenoj borbi, a Dodik je čak optuživao SDS da je „izdala Radovana Karadžića“. SDS je, tražio od Dodika da podnese ostavku. Koliko se i da li, opozicija u RS, politički razlikuje od SNSD i Dodika?

TOKAČA: Ako pažljivo analizirate njegov narativ vidite da je on kontradiktoran, da čas prijeti-čas nudi razgovore, čas ucjenjuje, čas optužuje vlastitu opoziciju, a čas Sarajevo. On se potpuno pogubio u panici koja ga je uhvatila, jer se  prvi put susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Priča o pregovorima sa Federacijom je besmislena. Bilo kakvi pregovori mogu se odvijati samo u okvirima institucija države, a ne između entiteta.

Drugo,  prvi put on ne može računati na jednodušnu podršku opozicije, jer je i njima jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet. Razlike između SNSD i opozicije svode se na metode borbe za vlast i svijest opozicije da se ciljevi koje postavlja Dodik ne mogu realizirati mirnim putem. Gospodin Mirko Šarović je u nedavnom intervjuu jasno rekao da njegove političke pristalice neće izdati Bosnu-. To je radikalno suprotno onome što i Dodik i neki iz opozicije žele, a tu izjavu nisu s radošću primili.

MONITOR: BiH je u velikom zastoju sa EU integracijama. Dodik je u svom „planu B“, kao krajnje mjere pomenuo zahtjev Srbiji za konfederacijom sa RS, a kasnije i federacijom i monetarnom unijom.  Da li su ovo sasvim nerealni planovi ili im „vetar u leđa“ daje sve komplikovanija globalna situacija, posebno lakoća sa kojom Tramp i Putin uspostavljaju vezu?

TOKAČA: Zastoj je rezultat komplikovanog političkog sistema na jednoj strani, ali i radikalno različitih političkih ciljeva aktrera u procesu EU integracija. Mi smo zarobljeni u sukobu dva nepomirljiva koncepta. Na jednoj strani je većinska Bosna koja želi uređenje države na građanskim principima i visokim standardima ljudskih prava, dok je na drugoj strani koncept etničkih zajednica i pokušaji dominacije etničkog nad građansko-liberalnim. Plan rasta je blokiran jer se u njemu koristi terminologija koja entitete tretira kao države.

Dodatno, još su prisutne političke snage koje uz pomoć instruktora iz susjedstva žele ostvariti ratne ciljeve političkim sredstvima-jer to nije uspjelo ratom, genocidom i zločinima.

Mnogo je različite retorike koju Dodik koristi u zavisnosti od toga kome se obraća. U konačnici, svjestan je on da se to ne može ostvariti bez sukoba. Sve se svodi na retoriku očajnika koji se potpuno pogubio u iščekivanju sudske presude.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo