Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Valdanos kolateralna šteta

Objavljeno prije

na

Brižljivo je odabran momenat kako bi se pristupilo realizaciji davnog nauma. Nakon dva izborna ciklusa, Ulcinj je u iščekivanju koja će koalicija činiti vlast u ovoj zapuštenoj opštini. Lokalni parlament se ne sastaje već gotovo godinu, a vrhu DPS-a, koji odlučuje o novoj većini, previše se ne žuri.

ISKUSTVO: Hitaju da što prije završe posao oko Valdanosa. Zato je Savjet za privatizaciju prošle srijede predložio, a Vlada samo dan kasnije odlučila da se ta rajska uvala izda u 30. godišnji zakup britanskoj kompaniji Cubus lux, s mogućnošću produženja ugovora na isti period. Ekspresno je usvojena državna Studija lokacije, a provladini mediji su ocijenili da je riječ o odličnom poslu. Jer, kako navode, u taj projekat će biti uloženo 222 miliona eura, Britanci će u ovom poslu sarađivati sa jednom poznatom španskom kompanijom iz oblasti hotelijerstva, otvoriće od 400 do hiljadu radnih mjesta, svako stablo masline biće očuvano, zakupci će čak napraviti i mlin za maslinare, itd. itd.

Obećanja je previše, ali iskustvo s praktično svim privatizacijama u Ulcinju pokazuje da su to bile šarene laže. Nijedan ugovor nije ispoštovan, hoteli su srušeni, ljudi ostajali bez posla, tajkuni se domogli ogromnih resursa. Grad je u tragičnoj situaciji.

NADA: Valdanos je za Ulcinjane uvijek bio nešto najsvetije. Svi toponimi na tom prostoru od 3,4 miliona kvadratnih metara su mitski, a 18 hiljada stabala maslina uvijek su bili najbolji i najkvalitetniji dio ulcinjske maslinade. Masline u Valdanosu su u prosjeku stare oko 600 godina. Ulcinjani se nikad nijesu pomirili s odlukom tadašnjeg Saveznog ministarstva za odbranu da se taj lokalitet 1978. godine eksproprijiše kako bi se tu gradila vojno-pomorska luka.

Naravno, luka nije napravljena već vojno odmaralište kako bi se oficiri i njihove porodice, te prijatelji službe, jeftino i bezbrižno kupali prelijepoj uvali.

Kada je postalo jasno da će nekadašnja vojna imovina preći u vlasništvo Crne Gore, raniji vlasnici su se ponadali da će se ispraviti nepravda i vratiti im se nasilno oduzete masline. Svi zakoni države Crne Gore bili su na njihovoj strani. Imovina nije bila privedena namjeni, a riječ je o poljoprivrednom zemljištu. Uz to, Zakonom o maslinarstvu maslinjak u Valdanosu uživa status „posebno zaštićenog područja”. Nadu su im davali svi državni funkcioneri koji su redovno pozivali vlasnike da se ,,još samo malo strpe”.

EKOCID: Ulcinjanima se žurilo. Masline nijesu obrađivane 30 godina, četiri petine maslinjaka obraslo je u makiju i žbunje i trebalo je što prije pristupiti njihovoj revitalizaciji. Ekonomska šteta je ogromna. ,,Svojevremeno rodnost stabla u uvali Valdanos bila je oko 100 kilograma, odnosno 28 kilograma ulja. Pomnožimo li to sa cijenom od sedam eura za 18 hiljada stabala i za period od 30 godina, kada je maslinjak uzet, dolazimo do cifre od preko 100 miliona eura, koliko su izgubili maslinari, ali i Crna Gora”, tvrdi predsjednik Skupštine maslinara Ulcinja i bivši opštinski sekretar za ekonomiju Basrija Derviši.

Predviđeni godišnji zakup Valdanosa će, prema odredbama Ugovora, iznositi oko 650 hiljada eura, što znači da će samo po osnovu neprikupljanja maslina građani Ulcinja gubiti svake godine tri puta više!?

Ekocid nad tom blagoslovljenom biljkom nastavljen je i u posljednjih pet godina kada tim prostorom gazduje Vlada „prve ekološke države na svijetu”!

Nju očito nije briga što masline propadaju i što vlasnici traže svoja prava. Izgleda ni potencijalne zakupce koji navode da oni neće obrađivati masline. Zato pokušavaju da stvarne vlasnike nekako primame ne bi li postali njihovi baštovani, što oni odbijaju.

ODBRANA: Konstatujući da se vode sudski sporovi između bivših vlasnika zemljišta i države, predsjednik Udruženja maslinara Ulcinja Džaudet Cakuli kaže da će tek nakon povraćaja zemljišta i maslinjaka građanima biti moguće razgovarati o valorizaciji Valdanosa. ,,Sličan je slučaj bio u vezi s kasarnom Morača gdje su vlasnici bili fondovi i opština Podgorica. Nakon što je vojska vratila državi Crnoj Gori tu imovinu, država Crna Gora je to ustupila opštini i fondovima, bivšim vlasnicima” napominje Cakuli. ,,To isto trebalo je da se uradi i sa bivšim vlasnicima u Valdanosu, to jest, sa 204 ulcinjske familije koje su se bavile gajenjem maslina i da se opštini vrati ono što joj je pripadalo prije nego što je izvršena eksproprijacija”.

Navodeći da je zaprepašten odlukom crnogorske Vlade da sklopi ugovor o zakupu Valdanosa, predsjednik Udruženja za povraćaj Maslinade Luka – Batko Đakonović kaže za Monitor da je na djelu pokušaj ponovne eksproprijacije njihove imovine. „Takav potez čudi jer su u toku odgovarajući postupci pred Upravnim sudom Crne Gore i Evropskim sudom za ljudska prava, a koji će, sigurni smo u to, posebno nakon nedavne presude Vrhovnog suda Crne Gore, biti okončani u našu korist”, ističe on. Đakonović poručuje Vladi i potencijalnim zakupcima da će to udruženje i građani Ulcinja svaki ugovor o zakupu Valdanosa smatrati ništavnim. On ponavlja da su vlasnici maslina spremni da na „svaki demokratski, zakonit i ljudski način istraju u borbi za očuvanje svojih svojinskih prava i svog dostojanstva”.

Reagovanje se očekuje i od Islamske zajednice i Pravoslavne crkve kojima pripada šestina maslinjaka u Valdanosu. To su zadužbine, što znači da se ta imovina ne može prodavati ili izdavati u zakup.

Grupa ulcinjskih nevladinih organizacija i nezavisni intelektualci tvrde da firma Cubus lux ne ispunjava nijedan od uslova predviđenih tenderom. Navode da je riječ o maloj kompaniji, koja nije uspjela da završi ni neke mnogo manje projekte u Hrvatskoj, gdje uglavnom posluje. ,,Valdanos predstavlja izuzetan potencijal, unikat i kao takav zaslužuje pažljivu valorizaciju”, upozorava koordinator Grupe Džemal Perović.

On je rekao da će u saradnji s najvažnijim organizacijama iz civilnog sektora u Crnoj Gori podrobno biti ispitane sve pojednosti ugovora i potom biti podnijete prijave nadležnim organima, jer je, kako dodaje, gotovo izvjesno, u pitanju sumnjiv aranžman. Podršku njihovim aktivnostima pružaju i poslanici iz Ulcinja, a čitav postupak budno prati Delegacija EK.

Bitka za Valdanos se približava kraju, a ishod je neizvjestan. Sila može da otme zemlju i gradove, ali povijest pokazuje da nikad nijedna koja je pokušala da stvori nered u toj prekrasnoj uvali nije dugo opstala.

Maslinari: Ovo niđe nema

Član Odbora za povraćaj Maslinade u Valdanosu advokat Mustafa Čapuni kaže da nigdje u Crnoj Gori ne postoji slučaj sličan Valdanosu. ,,Uzeli su nam imovinu za izgradnju vojne baze, pa napravili odmaralište. Neka kaže neko postoji li igdje u Crnoj Gori, osim u Ulcinju, zemljište koje nije privedeno namjeni, a da nije vraćeno bivšim vlasnicima”, pita on. Lokalni parlament u Ulcinju je u maju 2007. godine jednoglasno donio odluku da se eksproprijisano zemljište u Valdanosu vrati ranijim vlasnicima, ali ništa nije učinjeno da se ona sprovede u djelo. Valdanos i dalje pod ključem crnogorske Vlade i niko ne smije da kroči u tu uvalu. A masline dnevno propadaju!

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo