Povežite se sa nama

Izdvojeno

VAKCINE PROTIV KORONE: Svjetlo na kraju tunela

Objavljeno prije

na

Velika Britanija je najavila početak vakcinacije protiv korona virusa. Zemlje EU očekuju da će se to desiti početkom januara. Crna Gora za sada čeka projekat SZO kojim se obezbjeđuje vakcinacija 20 odsto stanovništva, a za ostale zavisi da li će vakcina biti na tržištu

 

Velika Britanija je prva zemlja u svijetu koja je odobrila vakcinu protiv korona virusa, njemačke farmaceutske kompanija Biontek i američkog partnera Fajzer. Britanska vlada je saopštila da će vakcina biti dostupna od sljedeće nedjelje. Velika Britanija je naručila 40 miliona doza ove vakcine, što je dovoljno za vakcinisanje 20 miliona ljudi jer svaka osoba dobija po dvije.

Biontek i Fajzer su u samo 10 mjeseci došli od koncepta do realizacije, a prošli su iste razvojne faze kao u uobičajenom procesu proizvodnje koji može trajati i deset godina. Ove kompanije podnijele su nedavno zahtjev Evropskoj agenciji za ljekove za uslovno odobravanje vakcine protiv korona virusa. Navode da se podnošenjem tog zahtjeva okončava proces nadgledanja koji je počeo 6. oktobra. Zahtjev je podnijet dan nakon što je rivalska Moderna, biotehnološka kompanija iz Kembridža u Masačusetsu,  zatražila od američkih i evropskih agencija da hitno odobre upotrebu njene vakcine protiv korona virusa.

Britanski regulator je naveo da je Biontek i Fajzer vakcina, koje je efikasno oko 95 odsto u borbi protiv kovida, bezbjedna za upotrebu, javlja BBC. Iz Moderne tvrde da njihova vakcina ima učinkovitost od 94,5 odsto.

Frejzer i Biontekova vakcina testirana je na 43.000 ljudi.  Moderna je saopštila da je sprovela istraživanje na 30.000 osoba u SAD-u. Ruska vakcina Sputnjik V, koja je već odobrena u ovoj zemlji za ranu upotrebu,  ima efikasnost od 92 odsto. Pored navedenih u trećoj, završnoj, fazi testiranja je još devet vakcina, koje se razvijaju u SAD-u, Evropi, Kini i Australiji, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u različitim fazama kliničkih studija je još  preko 50 vakcina.

Frajzer Biontekova vakcina i ona koju razvija Moderna, koriste inovativnu mRNA genetičkim inženjeringom dobijenu vakcinu, koja ćeliji dostavlja informaciju kako da imuni sistem savlada virus. Riječ je o potpuno novoj tehnologiji.

Ruska vakcina Sputnjik V, koju je razvio Institut Gamalejev iz Moskve, koristi staru tehnologiju. Riječ je o poznatoj vakcini koja je modifikovana da djeluje i stvori imunitet na kovid 19. Iako je ruska vakcina na Zapadu kritikovana, prije svega jer je odobrena za ranu  upotrebu 11. avgusta, prije ulaska u treću fazu testiranja koja se trenutno sprovodi, vakcina koju  je razvio Univerzitet u Oksfordu sa Astra-Zenekom, kao i vakcina kompanije Džonson i Džonson, rade na istom principu kao ruska vakcina.

Kompanije Frajzer i Biontech podatke o svojoj vakcini predstaviće 10. decembra, a Moderna 17. decembra. Iz Moderne kažu da bi do kraja godine mogli proizvesti 20 miliona doza za američko tržište, a njime će se moći vakcinisati 10 miliona ljudi. Fajzer očekuje da će u decembru na raspolaganju imati 50 miliona doza, odnosno da će se njime moći vakcinisati 25 miliona ljudi.

Svaka od navedenih kompanija planira da tokom sljedeće godine plasira na tržište između milijardu i milijardu i po vakcina. Stručnjaci najavljuju da se, ako sa vakcinama bude sve u redu, normalizacija života može očekivati u drugoj polovini naredne godine.

Evropska agencija za ljekove odbila je zahtjev Biontek i Fajzera za uslovno odobravanje vakcine protiv korona virusa. Ona će mišljenje o toj vakcini dati 29. decembra, a nakon toga će mišljenje biti proslijeđeno državama članicama na usvajanje. Procjena vakcine rivalske Moderne odložena je za 12. januar 2021. godine. Sve to odlaže distribuciju vakcina u EU za početak naredne godine, iako je na primjer njemački ministar zdravlja Jens Špan najavio da bi vakcinacija  u toj zemlji mogla da počne prije kraja ove godine.

Vakcina protiv korona virusa biće besplatna u Italiji, gdje će se prvo davati ljekarima i starijim ljudima koji žive u domovima, kazao je italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca. On je najavio da će kampanja vakcinacije početi na proljeće 2021. godine, ali prve serije vakcina Fajzer i Moderne treba da budu isporučene krajem decembra i početkom januara. Ministar je rekao da je Italija potpisala ugovore sa kompanijama AstraZenekom, Džonson & Džonson, Sanofijem, Fajzerom, KjurVakom i Modernom.

Belgija će početi da vakciniše stanovništvo protiv korona virusa 5. januara, ukoliko Evropska unija da ,,zeleno svjetlo” za taj proces, izjavio je belgijski premijer Aleksander de Kro i dodao da će strategija vakcinacije biti jasnija u narednih nekoliko dana.

Kompanije Fajzer i Biontek ove nedjelje predala je  Agenciji za ljekove i medicinska sredstva neophodnu dokumentaciju za registraciju vakcine protiv korona virusa u Srbiji, tvrdi RTS. Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da će na građanima biti izbor koju će vakcinu protiv COVID-19 primiti – američku, kinesku ili rusku, nakon što je objavljeno da u Srbiju stiže 20 doza ruske vakcine Sputnjik V za laboratorijsku kontrolu.

Pored zdravlja, farmaceutskim kompanijama uspjeh u trci za vakcinom znači profit mjeren milijadama. Početkom ovog mjeseca pokrenuta je evropska građanska inicijativa  Vakcina protiv covida-19 kao javno dobro, besplatno i dostupno svima, čiji se organizatori nadaju da će prikupiti više od milion potpisa kako bi Evropska komisija otvorila raspravu o tom predlogu. ,,Multinacionalne farmaceutske kompanije ne smiju da ostvare profite na ovoj pandemiji”, istakli su potpisnici inicijative, podsjećajući da su 1990-ih laboratorije nametnule pretjerane cijene za liječenje od HIV-a, prenosi agencija Hina.

Ministarstvo zdravlja Crne Gore potpisalo je ljetos  dokument o zajedničkoj nabavci buduće vakcine protiv korona virusa: „Stavili smo se na listu da kada bude pronađena vakcina, budemo među prvim zemljama koje će je nabaviti za građane“, kazao je tadašnji ministar Kenan Hrapović u parlamentu tokom rasprave o Predlogu zakona o ljekovima.

Međutim nećemo biti među prvim zemljama, već ćemo vakcinu dobiti kada i ostali. Crna Gora je početkom oktobra, preko mehanizma COVAX, koji je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), potpisala Sporazum o nabavci vakcine. Radi se o projektu preko koga je SZO  uspjela da ubijedi preko 70 država da dotiraju sredstva i da okupi 90 siromašnih država u projektu COVAX, koji bi trebalo da za više od 150 zemalja svijeta obezbijedi ,,brz, pravičan i pravedan pristup vakcini”. Članice COVAX su sve zemlje EU. Projektom je propisano da će se najprije svim zemljama dati tri odsto za one na prvoj liniji, one koji treba da brinu o drugima – zdravstvene i socijalne radnike. Nakon toga 17 odsto od ukupnih potreba ide starijim i ugroženim kategorijama. Sve što je preko tih 20 odsto zavisiće od toga da li će biti vakcine na tržištu.

,,Sve zemlje regiona i Evrope su aplicirale u taj mehanizam i to je jedini način za pristup vakcini”, objasnio je ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče. Međutim, on je objavio i neke specifičnosti. Prema njegovim riječima, Sjeverna Makedonija ima ponudu od još dvije zemlje članice EU, koje su potpisale dogovor o nabavci vakcina. ,,Poljska je ponodila da nam preproda određenu količinu. I premijer Grčke je premijeru Zaevu ukazao da možemo da računamo na određenu količinu vakcina iz Grčke”, rekao je Filipče.

Crna Gora je tražila blizu 250 hiljada doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 odsto stanovništva. Kao i ostalim zemljama u prvoj isporuci stiglo bi oko tri odsto doza, koje bi bile namijenjene za zdravstvene radnike i najstariju populaciju. To zanači da bi u prvom talasu bilo vakcinisano oko 3.700 ljudi, budući da su potrebne po dvije doze vakcine.

Ministar Hrapović je kazao da će jedna doza vakcine koštati 8,84 eura, a da je procijenjena ukupna vrijednost nabavke oko 2,1 milion eura.

Za sada, prema pisanju Vijesti Crna Gora još uvijek nije ispunila sve obaveze prema ovom programu SZO. Iz Ministarstva zdravlja su objasnili da je, osim avansa od oko 770 hiljada dolara, koje je državna apoteka Montefarm uplatila polovinom oktobra, potrebna i državna garancija za ovaj posao. Taj posao će što prije morati da riješi nova Vlada.

Za novu Vladu će izazov biti i to što, prema nedavnom istraživanju Ipsosa, skoro polovina građana Crne Gore se ne bi vakcinisala protiv korona virusa.

 

Nema odgovora na zahtjeve ljekara

Sindikat doktora medicine objavio je grafik u kome se navodi da je izabrana doktorica Doma zdravlja Podgorica, tokom novembra, radila 26 dana bez odmora, desetodnevnu smjenu u Kovid ambulanti. Napominje se da prema Zakonu o radu čak i u vanrednim situacijama, sedmični odmor zaposlenih ne može biti kraći od 20 sati.

Monitor je u dva prethodna broja pisao o 17 izrabanih ljekara koji brinu o preko 5.000 pacijenata oboljelih od korone, o nekoliko stotina  pacijenata dnevno koji zahtijevaju kućno liječenje, a doktori nijesu u mogućnosti da im ga pruže.

Poslali smo pitanja NKT-u i direktoru DZ Podgorica Nebojši Kavariću, tražeći odgovore na brojne probleme ljekara u DZ Podgorica, od preopterećenosti ljekara, do nepostojanja protokola o liječenju kovid bolesnika, te zahtjeva da se otvore privremene kovid bolnice. Odgovore nijesmo dobili.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo