Povežite se sa nama

MONITORING

VAKCINACIJA POD PRITISKOM: Uspješna strogoća

Objavljeno prije

na

Ima ovaj narod tu finu crtu: dok objašnjavaš i moliš – ništa, kad se podvikne i priprijeti – druga je priča. Već godinama broj vakcinisane djece drastično opada, trenutno su po podgoričkim domovima zdravlja gužve za zakazivanje vakcinacije. Može biti tužno, ali je vrlo vjerovatno, da je uticaj internet edukacije o štetnosti vakcina naglo opao zbog prijava koje je inspekcija počela da podnosi i angažmana direktora Doma zdravlja Podgorica dr Nebojše Kavarića, koji je počeo da viče.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje, objavljenim krajem avgusta, od 7.814 djece rođene 2015, njih 3.813 nije vakcinisano protiv morbila, zaušaka i rubele. Vakcinisano je 4.001 dijete; blizu smo, dakle, polovine nevakcinisanih.

Reći da je to posljedica djelovanja anitivakcinalnog lobija, u našim prilikama, bilo bi pomalo preteniciozno. U Crnoj Gori takav lobi ne postoji, postoje pojedinci veoma aktivni na internetu i, naravno, odjeci djelovanja njihovih istomišljenika, prije svega iz regiona.

„Čitao sam dosta o tome i navodno je glavni cilj vakcinacija smanjivanje populacije. Gejevi su vještačka tvorevina vakcinacija, razne bolesti, kao i autizam. Ja sam redovno vakcinisan ali ne znam da li je danas pametno vakcinisati djecu”, piše jedan od ,,upućenih” u zbivanja oko vakcinacije.

Drugi tvrdi kako je ,,činjenica” da su nevakcinisana djeca puno zdravija i otpornija na sve vrste bolesti. ,,Neko ko se zalaže za vakcinaciju ili je neobaviješten ili vjeruje farmaceutskoj mafiji i njihovim marionetskim vladama širom svijeta koje rade u korist zla i sopstvenih guzica. Na djelu je masovno trovanje ljudi, životinja i cjelokupnog života na Zemlji. Planski se zagađuje najtežim otrovima hrana, voda, vazduh, zemlja”.

Jedan od omiljenih argumenata protivnika vakcinacije je nabrajanje evropskih zemalja u kojima vakcinacija nije obavezna: ,,Što li smo mi toliko pametni da mi je znati pa bodemo djecu bez potrebe?”

Pa se tu nađe, na primjer, Norveška. Za tu vrstu glava teško je shvatljiva činjenica da je i bez zakonske obaveze u Norveškoj MMR vakcinu primilo – zavisno od uzrasta – između 91 i 97 odsto djece. ,,Ovogodišnja stopa vakcinacije je na rekordno visokom nivou u odnosu na prethodne godine, kada su u pitanju dvogodišnja djeca. Vjerujemo da je to rezultat napornog rada koji su uložile javne zdravstvene ustanove”, izjavila je u aprilu Sigrun Kongsrud, zvaničnica norveškog Registra imunizacija SYSVAK. Precizirala je da je stopa vakcinacije devetogodišnje i šesnaestogodišnje djece ,,takođe visoka i stabilna”. Sve vakcine date djeci registruju se u nacionalnom sistemu; statistika vakcinacije djece od dvije, devet i šesnaest godina se objavljuje na državnom i opštinskom nivou.

Dr Nebojša Kavarić, koji je i predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju i generalni sekretar udruženja domova zdravlja, inicirao je prije petnaestak dana pokretanje kampanje kako bi se uticalo na svijest roditelja i povećao obuhvat vakciniacije djece MMR vakcinom. Trenutne brojke vakcinisanih nazvao je alarmantnim.

,,Broj odgođenih primanja MMR-a je već alarmantan i može se govoriti o mogućnosti nastanka epidemije tri oboljenja – morbili, male boginje, zauške i rubeola”, kazao je dr Kavarić. On je za Televiziju Vijesti rekao da su posljedice epidemije ozbiljne, da vode do smrtnih slučajeva, invaliditeta i ozbiljnih komplikacija: ,,Ko su ti roditelji, pričam kao roditelj koji je vakcinisao svoju djecu. Pitam roditelje nevakcinisane djece. Ko su ti roditelji, neka se pogledaju između sebe, čije će dijete dobiti komplikaciju i čije će dijete imati smrtni ishod nakon toga što nisu primili tu vakcinu”.

Zdravstveno sanitarna inspekcija je, na osnovu obavještenja domova zdravlja, od prvog januara do prvog avgusta ove godine podnijela 38 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv roditelja koji su odbili vakcinaciju djece prema kalendaru vakcinacije. Tokom 2015. sudovi za prekršaje kaznili su 12 roditelja sa 500 eura zato što nijesu vakcinisali djecu. Za odbijanje vakcinacije Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti predviđa kazne od 100 do 2.000 eura.

Izgleda da je na dio neodlučnih djelovalo. U podgoričkom Domu zdravlja za sedam dana početkom septembra, vakcinu MMR primilo je više od 400 djece uzrasta od godinu i po do tri godine, kazao je za Pobjedu Kavarić. On je zahvalio javnim ličnostima koje su pozvale roditelje da vakcinišu djecu. Među njima je i reis Rifat Fejzić.

Gunđanje u javnosti i buku po portalima prošle sedmice je dr Kavarić izazvao ocjenom da pozivom da treba procesuirati sve one koji javno huškaju i dezinformišu druge da ne primjenjuju preventivnu zdravstvenu zaštitu djece. ,,Roditelji ali i država su obavezni da djecu štite i zaštite od bolesti koje su javnozdravstveno opasne kako po svako dijete pojedinačno, tako i po svu djecu u državi kolektivno”, kazao je Kavarić portalu Analitika i naglasio da ,,poštovanje zakona nije represija”. Ranije je izjavio da roditelji nikako ne smiju da pomisle da će platiti kaznu od 500 eura i da su time sve završili i da ne moraju da vakcinišu dijete. ,,Roditelj tom kaznom ne dobija alibi da njegovo dijete ne treba da se vakciniše, već ukoliko ponovo odbije vakcinaciju treba pokrenuti krivično gonjenje”, rekao je Kavarič i naglasio da odbijanje vakcinacije znači sprečavanje pružanja zdravstvene zaštite, ugrožavanje života, onemogućavanje savjesnog liječenja, te da su za to predviđene zatvorske kazne.

Sad javnost, internetska i kafanska, ponovo razmatra situaciju. Naravno, ako se preskoče reakcije iz domena teorije zavjera i one koje su, prosto, teške gluposti, ostaju primjedbe roditelja na veliki broj tema: koliko su i kako informisani o vakcinama, šta se tačno zna o njihovom kvalitetu, poštuju li se pravila o oko skladištenja vakcina, kolika je spremnost izabranih pedijatara da odgovaraju na pitanja roditelja, koliko su i koliko treba da budu detaljni pregledi djece prije nego što prime vakcinu. I tako dalje.

Tvrdnja dr Kavarića da su ,,komunikacija i razgovori sa roditeljima, detaljan pregled i razmatranje svakog djeteta i njegovog zdravlja ponaosob” – pedijatrijska svakodnevica – daleko je od toga da važi uvijek. Roditelji svjedoče kako je uobičajen postupak uoči davanje vakcina djetetu, zapravo, pitanje je li dijete zdravo, pogled u grlo i preslušavanje pluća.

Jasno je da ljudi koji rade u zdravstvu moraju pristati da odgovaraju i na piranja koja smatraju neprimjerenima, ukoliko im je zaista stalo do toga da svoj posao rade kako treba. Iako zgražavaju dr Kavarića, internet komentatore štiti sloboda govora i briga o djeci, onako kako je oni shvataju. Premda, ruku na srce, nekoliko dana dobrotvornog rada – recimo nošenja kutija sa vakcinama – ne bi bilo loše za najdrastičnije slučajeve poput onog koji objašnjava vezu između vakcina i homoseksualizma.

Traženje garancije od države da će sa djetetom sve biti u redu nakon što primi vakcinu, takođe nije lako razumjeti. Ko vam garantuje da neko neće umrijeti od običnog lijeka protiv alergije, kojem je smrt uredno upisana kao moguća kontraindikacija. Koliko roditelja pročita moguća neželjena dejstva prije nego što djetetu da neki od ljekova koji su u svakodnevnoj upotrebi. Hoće li savjestan roditelj odbiti da da djetetu lijek koji će mu pomoći, iako njegova propratna dejstva mogu biti krajnje ozbiljna. Ako dijete mora da pije lijek i istovremeno redovno kontroliše kako mu na to reaguje jetra – treba li prestati sa liječenjem? To su nekakva neatraktivna pitanja. Možda nije najsrećnije poređenje, ali – traži li neko garanciju od ministarstva saobraćaja kad krene na put, da neće poginuti.

Najtužniji dio priče oko vakcina svakako je potezanje slučajeva djece oboljele od autizma. Samo monstrumi ne saosjećaju sa djecom oboljelom od autizma i njihovim roditeljima. Ako su uvjereni da im je dijete oboljelo zbog vakcine, svaka drukčija tvrdnja zariva im se u srce, na drugoj strani teško se oteti utisku da njihovu muku zloupotrebljavaju ljudi kojima je stalo tek da mašu štetnošću vakcina. Da je svako ko je na internetu pametovao o vakcinama u Crnoj Gori uplatio po euro u donatorskoj akciji prošle godine, ne bi za Centar za autizam bilo prikupljeno tako malo novca.

Roditeljstvo nikad nije bilo niti će biti samo radost zbog novog bića, ushićenje zbog prvog zuba, držanje za ručicu. Čitavih 18 godina svaki roditelj je dužan da umjesto nekog odgovara i odlučuje. Nije lako, ali – valja ga njihati.

Evropske brojke

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti objavio je u maju ove godine da je u periodu od 1. juna 2016. do 31. maja 2017. godine, 30 zemalja članica EU / EEA prijavilo 10.165 slučajeva malih boginja. U periodu od 12 mjeseci najveći broj slučajeva prijavili su Rumunija – 3.922, Italija – 3.508 i Njemačka – 950. Rumunski Nacionalni institut za javno zdravlje je prijavio 7.233 slučaja malih boginja, uključujući 30 smrtnih slučajeva između 1. januara 2016. i 16. juna 2017. godine.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo