Tender je vjerovatno jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. To je razumljivo. Od 2008. godine cijeli je Ulcinj bio na tenderu: Valdanos, Velika plaža, Ada, sve po 15 centi. Njihov je epilog poznat, a u toku su još dva. Jedan je, nakaradni, oko ostatka ostataka Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, koji je jednom propao, pa opet produžen do 4. novembra, đe se zemljište tog preduzeća daje u zakup na 90 godina, a istovremeno prodaje 63 odsto akcija tog nekadašnjeg giganta!? MEMORANDUM: Od životne važnosti za cijelu opštinu Ulcinj i znatan dio Crne Gore je činjenica da se tek ovih dana završava tender za sanaciju nasipa na Bojani. Jer, kiše tek što nijesu počele, a bolno iskustvo koje su građani imali lani opasno opominje. Nasipi (popularni bentovi) nijesu na crnogorskoj obali Bojane popravljani decenijama, pa je prošle godine nedostajalo bukvalno nekoliko santimetara da se ta rijeka prelije i poplavi područje do administrativnog centra grada. Eksperti su zaključili da je ključni uzročnik poplava mala propusnost korita Bojane. Prije 30 godina tom je rijekom moglo proći šest-sedam hiljada kubnih litara vode u sekundi, a danas ona ne može primiti ni polovinu te količine. Zato su krajem prošle godine, u oktobru i decembru, o rješavanju tog problema razgovarali visoki zvaničnici crnogorske i albanske vlade, nakon čega je potpisan memorandum o saradnji dvije države o proširenju i čišćenju korita Bojane i popravljanju nasipa. Dogovorena je izrada zajedničkih projekata i zahtjeva za njihovo finansiranje kod evropskih i međunarodnih fondova. Komisije su se sastajale još nekoliko puta tokom ove godine, ali konkretnih rezultata je malo. Bar sa crnogorske strane.
PROCEDURE: U crnogorskoj Upravi za vode pravdaju se tenderskim procedurama. A tender je raspisan tek u avgustu, upravo kada je Albanija krenula s radovima. ,,Da se radi promišljeno i odgovorno tender je trebalo raspisati još u januaru, kako bi se kompletna procedura završila i otpočeli radovi u aprilu ili maju”, kaže poslanik Socijalističke narodne partije iz Zete Milan Knežević. On ističe da će stoga građani i ove godine biti prepušteni sami sebi i vremenskoj prognozi, pošto su država Crna Gora i njena Vlada još jednom pokazali nemar i nespremnost da pokušaju riješiti problem poplava. Knežević podsjeća da je ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Ivan Brajović u julu saopštio da je postignut dogovor s Albanijom o regulaciji nasipa i da se rezultati mogu očekivati u septembru. ,,Ali, septembar je prošao, a Crna Gora je sačekala da počnu kiše, pa da krene u realizaciju projekta od kojeg zavisi dalja egzistencija stanovnika priobalja Skadarskog jezera”, navodi on i dodaje da najave Uprave za vode da će se ,,sanacija sa crnogorske strane obavljati po metodu hitnosti” govore o stihijskom pristupu ovom problemu, zasnovanom na predviđanjima, a ne na činjeničnom stanju.
SUSJED: U našoj Upravi za vode, međutim, kažu da Albanija nije raspisivala tender i da su odmah odabrali izvođača. A vremena za čekanje zaista nije bilo. Nasipi u toj susjednoj zemlji nijesu, naime, popravljani više od 40 godina, dok vlada premijera Saljija Beriše, iako je obećala, nije obeštetila vlasnike 4.600 kuća koje su lani bile poplavljene. Od tada ona se nalazila pod snažnim pritiskom kako opozicije, tako još i više građana Skadra đe se nalazi baza njegove Demokratske partije. I prošle jeseni se, inače, krenulo u tom rejonu s popravljanjem nasipa, ali je to učinjeno tek kada su počele kiše, pa je zbog toga šteta od poplava bila veća. Zato su zvaničnici u Tirani ove godine prionuli na vrijeme na posao. Kako tvrde, svi planirani radovi u slivu Bojane trebaju biti završeni do kraja ovog mjeseca zahvaljujući sredstvima od 10 miliona dolara dobijenih od Svjetske banke.
OMČA: Janković smatra da će se, ipak, nešto odraditi mimo tenderskih procedura. ,,Mislim da ćemo mi morati da odradimo neke intervencije na nasipu prije konačnog izbora ponuđača, ne samo zbog važnosti projekta i smanjenja opasnosti od poplava ove godine, nego i zbog korektnosti prema partnerima iz Albanije koji insistiraju da se ubrza posao na crnogorskoj strani”, kaže on. Dugogodišnji glavni vodoprivredni inspektor Crne Gore Nikola Spahić dodaje da je to razumljivo jer je i jednoj i drugoj državi rijeka Bojana trenutno ,,omča oko vrata”. ,,Tek kada se prokopa korito Bojane, ona će dobiti status plovnog puta. Tada bi Skadarsko jezero moglo postati zimovnik za mega-jahte”, zaključuje on. Ali, treba to dočekati. Posebno, ako se preguraju ova jesen i zima. Nadati se da će se u tome uspjeti, jer su u Albaniji već ispraznili akumulacije na rijeci Drim, glavnoj pritoki Bojane, koje su dva i po puta veće od Skadarskog jezera. To znači da one mogu lako da prime vodu tokom prvih naleta kiša. A kasnije, što Bog da!
Odlivanje novca s obala Bojane
Crnogorska Vlada i njene institucije ne kasne s prikupljanjem novca od 430 kućica na obalama Bojane. Za dvije godine prikupiće gotovo milion eura! Iako je obećano, a to je i zakonska obaveza, ništa ponovo nije uloženo u infrastrukturu na tom području. Da je bilo volje i spremnosti, moglo se bar malo pročistiti ušće i izvršiti neki manji radovi na mjestu đe se Bojana račva. ,,Ne smijemo dozvoliti da to ostrvo postane poluostrvo”, kaže direktor Uprave za vode Zoran Janković i dodaje da se niko nije javio na tender za čišćenje desnog rukavca Bojane.
Za vrijeme sankcija međunarodne zajednice prema tadašnjoj SRJ, preko Bojane je išao šverc ogromnih količina nafte i naftinih derivata iz Albanije. Često je dolazilo do izliva goriva u rijeku, pa čak i mazuta, čije su posljedice po životinjski i biljni svijet u rijeci dugotrajne. Zato je ova mistična rijeka već dvadesetak godina ranjena. A bez njenog „ozdravljenja” nema perspektive ne samo za šire područje Ulcinja već i za čitav basen Skadarskog jezera i okoline.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
HORIZONTI4 sedmice