Aniti Ćulafić, Marini Čelebić, Nađi Baković i Nataliji Vujošević kustoskinjama projekta Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja nije odobren službeni put u Ljubljanu, o trošku tamošnjeg Muzeja savremene umjetnosti, povodom otvaranja i promocije izložbe, niti promocija izložbe u Londonu
,,Nijesmo ni toliko maštoviti, niti možemo razumjeti način razmišljanja koji dovodi do ovakvih ideja i odluka”, kažu za Monitor Anita Ćulafić, Marina Čelebić, Nađa Baković i Natalija Vujošević kustoskinje projekta Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja kojima nije odobren službeni put u Ljubljanu, o trošku tamošnjeg Muzeja savremene umjetnosti, povodom otvaranja i promocije izložbe, niti promocija izložbe u Londonu.
One navode da ih je pogodila situacija u kojoj im je onemogućeno promovisanje projekta. ,,Kako su i sredstva za ovaj put bila obezbijeđena od strane MSU Ljubljana, i dogovorena mjesecima unaprijed, razlog za ovu odluku nije nam shvatljiv, i ne nalazimo opravdanje”, ističu.
Pomenutim projekatom je iz mraka depoa Centra savremene umjetnosti Crne Gore izvučena kolekcija umjetnosti nesvrstanih zemalja, koja ima preko 800 umjetničkih djela iz 56 nesvrstanih i zemalja u razvoju, a nasljeđe je nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito. Za nepunih godinu dana od početka ovog projekta uspješno je realizovan veliki broj aktivnosti na prezentaciji ovog zaboravljenog kulturnog blaga. Kao rijetko koji domaći projekat, ovaj je uspio da ostvari regionalnu i međunarodnu promociju. Trenutno su aktivne četiri izložbe u Londonu, Ljubljani, Slovenj Gradcu i Podgorici, a planirane su izložbe i uspostavljena saradnja sa Muzejom savremene umjetnosti u Zagrebu i Muzejem afričke umjetnosti iz Beograda.
,,Ovakve odluke nijesu u interesu struke kojom se institucija u kojoj radimo bavi, nijesu u interesu poštovanja uloženog rada i integriteta nas kao radnica u kulturi, i ne mogu biti u interesu kulture Crne Gore”, kažu kustoskinje Laboratorije.
Kako je u stvari došlo do ovog problema za Monitor objašnjava Teodora Nikčević, umjetnička direktorica Centra savremene umjetnosti Crne Gore: ,,U CSU se poštuju procedure i mi radimo u skladu sa pravnim okvirom. Naš Statut jasno definiše nadležnosti i on je obavezujući za sve, odnosi se na Savjet, upravu i na zaposlene. Nadam se da su svi svjesni toga da u instituciji moramo raditi u skladu sa pravnim okvirom i da bez obzira koliko god da cijenimo i uvažavamo značaj svakog projekta i saradnje, ipak ne možemo previdjeti činjenicu da bez odobrenog Programa nije moguće implementirati pojedinačne projekte”.
Ona objašnjava da je prva verzija plana i program predata Savjetu koji je tražio dopune koje su pripremljene i dostavljene, te da će se nakon što Program bude usvojen moći krenuti sa realizacijom svih pojedinačnih programa. Ističe da bi svako postupanje izvan toga značilo kršenje pravnog okvira institucije.
,,Napomenula bih da sam u prvoj verziji kao i u dopunama programa koje sam kao umjetnička direktorica dostavila Savjetu, predlog projekta Laboratorije umjetnosti nesvrstanih zemalja uvažila u cjelosti. Ovaj projekat broji sedam izložbi i sprovodi se u kontinuitetu tokom cijele godine. Nadam se da i to dovoljno govori u prilog tome koliku podršku ovaj projekat ima od strane uprave”, ističe Nikčević.
O važnosti ovog projekta za Centar savremene umjetnosti i crnogorsku kulturu za Monitor govori i poslovna direktorica ove institucije Jelena Božović: ,,Projekat Laboratorija nesvrstanih, kao jedan od najuspješnijih projekata CSUCG, koji je prepoznat kao takav i na međunarodnoj kulturnoj sceni, je u junu prošle godine odlukom Savjeta produžen do 2025. godine”.
On ne sumnja da će projekat nesmetano nastaviti da se realizuje ,,jer svaki drugi ishod ne bi bio u javnom interesu. Uspješnost ovog projekta, koja je već vidljiva posle samo godinu dana, doprinosi, iznad svega, ugledu institucije i konačno Crne Gore”, naglašava Božović.
Da neće biti problema u daljoj realizaciji ovog važnog projekta obećava i umjetnička direktorica Nikčević: ,,Kolekcija Nesvrstanih predstavlja simbolički i kulturni kapital koji naša institucija baštini i sa kojim želi da stupa u ravnopravan dijalog sa drugim institucijama, te domaćim i inostranim istraživačima i istraživačicama. S tim u vezi, ova kolekcija biće promovisana ne samo u zemlji nego i na međunarodnom planu”.
Ona navodi da Centar planira da tokom ove godine realizuje dva umjetničko-istraživačka projekta Studije Nesvrstanih i Laboratoriju kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja. ,,Planirano je da Centar u ovoj godini realizuje deset pojedinačnih događaja koji su vezani za valorizaciju ove vrijedne zbirke. Naša namjera je da ove programe dalje razvijamo i da u budućnosti dodatno otvorimo prostor za istraživanje i valorizaciju naših zbirki kako domaćim tako i međunarodnim umjetnicima i istraživačima. Nadam se da će svi u instituciji i van nje pokazati razumijevanje i odgovornost jer svi radimo u interesu Centra i njegovog ugleda. Za to je potrebno da svi radimo u skladu sa principima i da poštujemo procedure’’, naglašava Nikčević.
Neodlazak kustoskinja u Ljubljanu i London ispada samo proceduralna greška. Međutim, kustoskinje pravilno ističu da ,,pomenuti odnos prema projektu Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja govori precizno o stanju u kulturi, a rezultati projekta govore o potencijalu”.
U cijeloj priči oko ovog projekta nije bez značaja i sukob Centra sa Ministarstvom kulture. Monitor je pisao o tome da su bez konsultacija i znanja odgovornih i zaposlenih u Centru, u Ministarstvu donijeli odluku da se ova institucija transformiše u Muzej savremenih umjetnosti. Kritike da za to nema ljudskih, kao ni prostornih kapaciteta, dočekane su sa ljutnjom u Ministarstvu.
Kustoskinje napominju i da njihov projekat ,,nakon uspješnih pola godine rada od strane Savjeta CSUCG na sjednici 25. 7. 2022. produžen do 2025, upravo da bi se nesmetano mogla kako dogovarati, tako i razvijati međunarodna saradnja. Ova odluka je i dalje na snazi”.
Jedan od zaposlenih u Centru, koji je htio da ostane anoniman, kazao je Monitoru da je nakon isteka mandata članovima Savjeta CSUCG u decembru, Vlada na predlog Ministarstva kulture imenovala novi Savjet. Član Savjeta koji predstavlja zaposlene još uvijek nije imenovan. ,,Zaposleni su zabrinuti jer informacije ne stižu do njih jer iz nekog razloga Ministarstvo kulture i medija prolongira da uputi zahtjev ka Vladi za imenovanje člana Savjeta iz reda zaposlenih”, kaže Monitorov izvor.
Nepovjerenje u dobre namjere Ministarstva samo je podgrijano najnovijom aferom oko neodlaska kustoskinja na izložbu u Ljubljani.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
SVIJET3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice