Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čuvari simbola svog grada

Objavljeno prije

na

Oni kojima se sviđa kako posljednje decenije izgleda nikšićka ulica Vuka Mićunovića sa tek ponekom mladicom koja je zamijenila stare bagremove, možda će od 22. jula imati prilike da uživaju u novom sličnom prizoru. Još jedna ulica koja kreće od glavnog nikšićkog skvera, ona koja nosi ime Ivana Milutinovića i vodi ka Željezari, mogla bi izgubiti oba reda lipa koje je ograničavaju i daju nekada toliko prepoznatljiv šmek grada pod Trebjesom. Odluka o sječenju lipa zbog rekonstrukcije ulice donesena je u petak 6. jula u 15 sati. U foto finišu radne nedjelje. Lokalna uprava je javnom komunalnom preduzeću naložila ekspresnu realizaciju koja je trebalo da se desi već sljedećeg dana u 6 časova. Do sječe nije došlo zbog akcije stanara te ulice koji su se aktivirali odmah po saznanju o donošenju sporne odluke. U svom saopštenju objavljenom 7. jula oni tvrde da „ne postoji bilo koji validan dokument ili odluka koja je donesena za njenu rekonstrukciju i proširenje”.

Ni u danima koji su uslijedili građani nijesu sjedjeli skrštenih ruku. Već u subotu, oko osamdeset stanara te ulice potpisalo je peticiju protiv ovakvih odluka lokalne uprave. Poručili su: „Stanari ove ulice, koji su jedva dočekali da se završi kanalizacija i asfaltira prekop, ne mogu da vjeruju da oni koji bi trebalo da štite Nikšić i sačuvaju svaki pedalj prostora, zarad pojedinačnih interesa žele da do kraja unište naš grad”. Lokalnoj upravi poslali su i upozorenje: „Ne samo stanari ulice, već i svaki savjestan građanin neće dozvoliti da ta suluda ideja bude realizovana”.

U priču se istog dana uključila nevladina organizacija Ozon. Njen direktor Aleksandar Perović je osvježio pamćenje da sječa poluvjekovnih stabala nije prva ovakva aktivnost koja se desila u tom gradu. ,,Tu je nelegalna sječa u zaštićenom prirodnom predjelu Trebjese pod izgovorom bezbjednosti, betoniranje dijela korita rijeke Bistrice pod izgovorom regulacije, nepostojanje važećih ugovora i odluka za deponovanje otpada iz više drugih opština na deponiji Mislov do” – rekao je Perović, dodajući da je tu i uvijek prisutno nekontrolisano aerozagađenje iz Željezare.

Iz iste organizacije upozoravaju da su zelene zone u urbanom dijelu opštine Nikšić od neprocjenjive vrijednosti za kvalitet životne sredine, te da bi eventualnom sječom pedesetogodišnjih stabala lipe, ovaj dio grada izgubio mnogo. „Od sječe bi korist imali samo privredni subjekti koji bi vršili građevinske radove i možda neko kome je privatni interes ispred javnog”, navodi se u saopštenju NVO Ozon.

Odmah po saznanju o namjerama lokalne uprave obaviještene su Građevinska, Saobraćajna, Ekološka i Inspekcija uređenja prostora. Iz Građevinske inspekcije saopšteno je da nijesu dali saglasnost za taj projekat, a Inspekcija uređenja prostora posjetila je ulicu u utorak i najavila izvještaj za nekoliko dana. Kako su nam rekli u Ozonu, rezultat njihove istrage biće poznat prije 22. jula kada bi trebala da počne sječa lipa.

Na ovakve korake građane i NVO Ozon navelo je negativno iskustvo u korišćenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama i Arhuske konvencije kada je lokalna uprava Opštine Nikšić u pitanju. Ali i munjevitost donošenja ove odluke na samom kraju radnog vremena posljednjeg radnog dana u nedjelji. Što se tiče čina sječe, stanari Milutinovićeve se pitaju: „Zašto baš u subotu tako rano, kada ne rade inspekcijski organi?”

U saopštenju oni aktuelizuju ne samo ekološki već i ekonomski aspekt priče. Po njihovim saznanjima, cijela akcija se izvodi da bi se olakšao i ubrzao saobraćaj teretnih vozila. „Umjesto da kamionski prevoz izmjeste iz centra grada, za šta je već uloženo blizu 1.000.000. eura za rekonstrukciju Trebješke ulice i izgradnju kružnog toka, oni ulažu novac građana u sječu lipa i uništavanje ulice” – navode razočarani stanari.

U Ulici Ivana Milutinovića smješten je veći broj firmi i lokala, među kojima poslovnica CKB banke, filijala Zoil Lovćena, lokal simboličnog naziva Forest, Turistička organizacija Nikšića… Važnije od svega, tu je i prvi gradski vrtić u koji idu 3 vaspitne grupe djece uzrasta od 3 do 6 godina, ali i jedna jaslena grupa. Kako bi suženje trotoara na svega 1.5 metara, ili drugim riječima – blizina vozne trake veoma prometne ulice, uticali na život najmlađih, posebna je priča.

Jedan od pokretača građanske akcije je nekadašnji gitarista grupe Osma sila, sada muzički urednik lokalnog radija Slobodan Bobo Dobrilović. On je ukazao na još neke razloge za neslaganje stanara sa odlukom o sječi lipa – njihovom sječom nastavilo bi se uništavanje starog jezgra Nikšića. „Iz djetinjstva nosimo u sebi miris lipa, bagrema, kestenja i miris života kojim je Nikšić odisao. Ne lomite nam lipe. Ništa nije ostalo od obilježja Nikšića, zar i njima treba da sudite” – kaže Dobrilović.

Stare česme sa glavnog gradskog trga, bioskop, pozorište, bedem i Dom vojske su samo neki primjeri nestajanja duha starog Nikšića. Ni najveća zelena površina – gradski park, ne izgleda za primjer.

Da su lipe miris djetinjstva koji pominje Dobrilović, svjedoče i stihovi nikšićkih pjesnika – od Vitomira Nikolića preko Dragana Radulovića do Miladina Šobića koji je i jedan od prvih potpisnika peticije za njihov spas.

O odlučnosti da sačuvaju jedan od poslednjih simbola svoga grada govori i broj onih koji su zabilježili svoje ime ispod peticije sa sloganom „Ne damo lipe”. Akciji stanara i NVO Ozona podršku su dali i NVO Alfa centar, Expeditio, Eko centar Delfin iz Kotora, Evropski pokret u Crnoj Gori, Anima iz Kotora, brojne javne ličnosti, ali i lokalni odbor Pozitivne Crne Gore, Mreža mladih PZP-a i mnogi drugi.

U Ulici Ivana Milutinovića prvog dana je prikupljeno preko 1000 potpisa, kojima treba dodati i oko 200 onih koji su se u spašavanje lipa uključili putem internet peticije. Stanari su posadili mladicu lipe. Kao opomenu, ali i u znak sjećanja na nekadašnji običaj po kojima je gradska uprava nalagala sađenje, a ne sječu ovog drveta – simbola prijateljstva, ljubavi i odanosti.

Slobodan Dobrilović i jedan od pokretača peticije Blažo Perović pominju i organizovanje koncerta sa kojeg bi još jednom uputili poruku lokalnoj upravi.

Nikšićani su u iščekivanju inspekcijskih rješenja. Stanari iz Milutinovićeve su odlučni da na svaki način odbrane svoje lipe, djelić one ljepše istorije Nikšića.

Dragan LUČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo