Povežite se sa nama

MONITORING

Čuvajte se, oni dolaze

Objavljeno prije

na

Mlad/a si? Zanima te karijera u politici? Imaš znanja, energije i vjere u sebe da pokažeš svoje predvodničke kapacitete? Želiš da budeš na čelu najveće organizacije mladih u Crnoj Gori? Iskoristi priliku i kandiduj se!

Tim riječima ,,najsnažnija, najorganizovanija i najmodernija partija u ovom dijelu Evrope” (kako, takođe, stoji na sajtu izborionline.me ), Demokratska partija socijalista vrbuje politički podmladak. Djecu partije. Tako pozivaju ,,Tebe i sve mlade obrazovane ljude pune vjere u sebe i državu Crnu Goru” da se online kandiduju za delegate na Kongresu Savjeta mladih i, potom, ako to požele, za mjesto predsjednika Savjeta mladih. Tako DPS omogućava da ,,Tvoji potencijali dođu do izražaja, da se čuje glas mladih ljudi, da on bude relevantan i da svojim mišljenjem utičeš na kreiranje bolje budućnosti za sve građane i građanke Crne Gore.” Tako se začinju.

Od avgusta prošle godine do sredine proteklog mjeseca trajali su izbori za delegate, od 18 do 30 godina, VI Kongresa Savjeta mladih. Završeno -izabrano je 455 predstavnika. I to: 50 odsto putem online aplikacije, a 50 odsto na osnovu prijedloga Opštinskog odbora, tradicionalnom metodom.

Procedura je jasna ¬– oni će, kada za to dođe vrijeme, 23. marta, izabrati i predsjednika Savjeta mladih, za što je kampanja ( slogan: Budi čovjek za velike stvari ) počela 8. februara.

Pioniri partije su se prijavili, vodili Facebook kampanju, na za to otvorenu Facebook stranicama, i postali delegati. Susret s budućnošću može da počne.

Recimo: student Pravnog fakulteta u Podgorici Demir Spahić. Prikupio 146 lajkova. U okviru kampanje, na svom Facebook profilu ,,postavio” je stihove: ,,Crna Goro, Crna Goro – nepobjediva, Crna Goro, Crna Goro – majko jedina, Crna Goro, Crna Goro – tebe volim ja, Crna Goro, Crna Goro – ti si najbolja!” Citirao je i Džona Kenedija: ,,Dragi moji sugrađani, ne pitajte šta vaša država može učiniti za Vas, već šta Vi možete učiniti za vašu državu…” Na koncu je poentirao: ,,Da bi naša država pomogla nama, mi je moramo učiniti jakom..” Dovoljno. Zaslužio da postane delegat.

Demirov kolega po fakultetu Jasmin Rašketić (rođen 1984), iz Bara, svoj Facebook profil ukrasio je logoima DPS-a. Od juna 2010. godine obavlja funkciju odbornika Skupštine opštine Bar. Rašketić za prolaz u delegate vjerovatno može da zahvali i sugrađanki, ministrici nauke Sanji Vlahović, koja je posjetila njegov Facebook nalog i 31. avgusta prošle godine, devet minuta poslije ponoći, prokomentarisala: ,,Srećno, Jasmine”. Uz postavljeni smiješak. Jasmin je, razumije se, uzvratio lajkom.

Na sjeveru ista priča. Sandra Stešević iz Bijelog Polja, rođena 1990. godine, dobila je status delegata. Studentica Pravnog fakulteta poručuje: ,,Pobjednici u životu razmišljaju na način JA MOGU, JA HOĆU, JA JESAM.” I, još: ,,Ne idi uokolo govoreći kako ti svijet duguje život. Svijet ti ne duguje ništa. On je nastao prvi!” Marovićevski. Osvojeno: 124 lajka.

Četiri godine starija Sandrina sugrađanka Velida Hadžajlić nakupila je šezdesetak lajkova više. Diplomirala ekonomiju ¬- ,,Preduzetništvo i biznis” -smjer koji je do nebesa i dalje uzdigao Veselin Vukotić. To se zove preporuka. Član je OO DPS-a, potpredsjednik MO ,,Nedokusi”. Kaže: ,,Volim Crnu Goru, pa mislim da je lijepo učestvovati u oblikovanju njene, a samim tim i naše budućnosti.” Ljubav prema domovini, ljubav prema partiji. Dobitna kombinacija. Delegat!

Dvadesetčetvorogodišnji Denis Šabotić iz susjednog Rožaja pred prošlogodišnje izbore piše: ,,…Ja sam čovjek koji želi pomoću moći da dođe do cilja. ZATO SAM JA ČOVJEK KOJI POBJEĐUJE, A ŠTA SI TI? Zapitaj se i odgovori mi…za tridesetak sati imaćeš mogućnost da dokažeš da si i ti pobjednik da si i ti jedan od onih koji pobjedu ostvararuju na svoju inteligenciju… u kladioničarskom maniru rekoh iz 1u1! NAPRIJED CRNA GORO!!! Jer nećemo nazad jer nismo u slijepim ulicama jer IMAMO LJUBAV, RODOLUBLJE I ZNAMO POŠTOVATI ONO ŠTO SMO URADILI 2006. GODINE!!! !!! VOLIM VAS, ČUJEMO SE I VIDIMO POBJEDNIČKOG 14og OKTOBRA !!! Delegat. Zasluženo.

Ni metropola turizma ne zaostaje. Rođeni u Bihaću, brat i sestra Vlačić, Božidar (rođen 1990.godine) i Desanka ( rođena 1987) žive u Budvi i kroz DPS mijenjaju Crnu Goru. Božidar za sebe kaže da je ,,radan, odgovoran, ambiciozan, kreativan, inspirisan, organizovan, istrajan i komunikativan, sposoban za individualni kao i za timski rad, voljan za dalje usavršavanje, spreman za izvršavanje zadataka – bez obzira na pritisak i ostale radne uslove.” Bez obzira na sve. Kadar.

Osamnaestogodišnji Filip Stanojević sa Cetinja, tek zakoračio u punoljetstvo, a već je na rukovodećim funkcijama: Predsjednik Savjeta mladih DPS Cetinja pri Sekretarijatu za socijalnu politiku i mlade Prijestonice. Na svom političkom Facebook profilu ponosno je postavio fotografiju: svoj lik (krupni kadar) u promotivnom spotu protekle parlamentarne kampanje DPS-a. Još veći ponos: fotografija sa Milom! Neko je prokomentarisao: “Kako ličite što je ovo!” Uslijedio je Filipov lajk odobravanja. Izdvaja se i fotografija orla u letu sa krilima u bojama nacionalne zastave. Prošao.

I novoizabrani delegat Nevena Keković (rođena 1986.) iz Herceg Novog, u svrhu svoje Facebook kampanje iskoristila je fotografiju sa šefom: rukovanje pod navalom iskrenog i obostranog osmjeha. Kekovićka je fotku postavila na najvidljivije mjesto (cover photo). Da se vidi, da se zna… Mlada partijka uveliko razbira dnevnu politiku, ne bi li je zapazili u centrali. Tako, piše: ,,Najstarija poslanica novog saziva, koja je, svakako iz DF-a, donosi odluku o NEintoniranju himne. Alternativa je sakaćenje himne za dvije strofe.

Neka ih. Davljenički cinični trzaji, ko gubi…” Ako ne dogura do Bebe Džaković – ništa.

Delegat je i dvije godine mlađi Kotoranin Alen Balić. Trenutno, prolazi kroz školu života i preduzetničke ekonomije Veselina Vukotića. UDG. Preporuka i po. Nakrcao je 257 lajkova. Na Facebooku je veoma aktivan. Crnjanski bi rekao starmalovski: ,,Gospodine Pajoviću, ne može se voditi ljubav sa partnerom, a da pri tome činu partneri spavaju u odvojenim krevetima”. Ili: ,,Gospodine Medojeviću, zaista ste prvoklasni majstor u kreiranju izmišljotina… Da je takva disciplina uvrštena među Olimpijskim disciplinama, Vi biste bili olimpijski šampion… Pa: ,,Zahvaljujući DPS-u na čelu sa gospodinom Milom Đukanovićem, koja je odgovornom politikom obezbjedila socio-ekonomsku stabilnost posljedice globalne finansijske krize, u znatno manjoj mjeri osjećaju se u Crnoj Gori u komparaciji sa Španijom, Italijom, Grčkom, Portugalom…” Eh, da je njima Milo.

Podgoričanka Dijana Stijepović (1989) za sebe piše da je ,,komunikativna, odgovorna, kolegijalna, sklona timskom radu, ambiciozna i motivisana”. Na njenom Facebook profilu ističe se parola: ,,ALE ALE ALE ALE ALEEEE TI SI NAŠA PRVA LJUBAV CRNA GORO VOLIM TEEE!!!!” Tu je i životni moto: ,,Život je pun obaveza i odgovornosti, ali nijedna nije važnija od obaveze prema sebi!” To je to: vjerovatno je zbog te obaveze baš u – DPS-u.

Navedeni će, sa preostalim delegatima, nakon dva kruga predsjedničke online kampanje i svođenja kandidata na najuži izbor, biti u prilici da 23. marta, tajnim glasanjem, izaberu Predsjednika savjeta mladih DPS-a. Kampanja je uveliko u toku.

Dvadesetpetogodišnji Danilovgrađanin, šef kabineta predsjednika Opštine, Bojan Brajović već je započeo predsjedničku trku. Za sada je sakupio 157 lajkova. Uz fotografiju na kojoj je u zagrljaju sa političkim idolom, Brajović dopisuje: ,,Naprijed Crna Goro! Naprijed Danilovgrade!” I dodaje – smiješak. Neko je stigao da prokomentariše: ,,Finih momaka – svaka čast!” Svaka čast.

Za predsjednika se kandidovao i, uskoro tridesetogodišnji Pljevljak, koji živi u Podgorici, Vesko Dragaš. Na njegovom Facebook profilu stoji: ,,Vesko je jedan od vodećih eksperata za područje računovodstva i korporativnih finansija u Crnoj Gori”. Ekspert je, očito, i za politiku. Piše: ,,SA PONOSOM ću ponoviti riječi pokojnog Akademika Rajka Pavićevića kada je rekao da Gosp. Milo Đukanović spada među pet najzaslužnijh Crnogoraca u njenoj istoriji: ,,PETAR I, NJEGOŠ, VLADIKA DANILO, KRALJ NIKOLA i MILO ĐUKANOVIĆ”. Ili: ,,Neka bude srećna Crna Gora i njeni građani da ga imaju i da znaju da su kormilo Države Crne Gore dali u najbolje ruke.” Neka bude srećna Crna Gora sa ovakvom omladinom.

Tu je i dvadesetsedmogodišnji Baranin Milan Babović. Dobro se kotira: 627 lajkova. Devetog februara zapisao je: ,,Očekujem podršku od izabranih delegata Savjeta mladih, članova Partije, kao i cjelokupne javnosti Crne Gore. Čovjek za velike stvari! Zajedno možemo više!” Na drugom mjestu mladi Babović ovako piše: ,,Ovog 21.maja 2012. godine imamo bolje puteve, dovoljno struje kao i kvalitetniji smještaj.” On će daleko da dogura.

Kandidovao se i Aleksandar Vuković, rođen 1993. godine u Pljevljima. Sebe ovako opisuje: ,,Mlad sam i želim da napredujem, kako sa obrazovanjem, tako i na političkoj sceni. Moj osnovni zadatak kao preśednika Savjeta mladih DPS bila bi afirmacija naše partije među mlađom populacijom.” I pionir Vuković ima fotografiju sa šefom partije. Đukanović, sa roditeljskim osmjehom na licu, tapše Aleksandra po ramenu. Neko je prokomentarisao: ,,E, ovo je pravi blagoslov!!!” Amin.

Partijski regruti dolaze. Čuvajte se.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada

 

 

 

Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.

Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.

Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.

Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.

Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.

Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim

Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijeru Spajiću ponovo je zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih  analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje  konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone

 

 

Jednonedjeljni bojkot najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori (Voli), uz brojne polemike koje je izazvao, doprinio je makar jednom: proširio se fokus priče o previsokim cijenama i maržama u maloprodaji. Sada se, makar uz manjak preciznih podataka, pažnja pomjerila i na proizvođačke cijene, domaće i uvozne, marže uvoznika i veletrgovaca i, konačno, na poziciju države u lancima snabdijevanja i podjeli zarade ostvarene u razlici između proizvodne i prodajne cijene.

Zanimljiva je pozicija države, odnosno Vlade, u aktuelnom sukobu kupaca nezadovoljnih previsokim cijenama i trgovačkih lanaca stiješnjenih, kako tvrde, visokim troškovima nabavke i velikim državnim dažbinama. Ako bi zbog bojkota potrošača ili iz nekih drugih razloga koji sada nijesu vidljivi ni na horizontu, maloprodajni lanci značajnije snizili svoje cijene, zadržavajući profit od nekih tri odsto (zvanični podaci), država bi se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.

Prema računici koju nam je predočio Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga, Vlada je prošle godine na ime poreza na dodatu vrijednost (PDV) prihodovala 1,22 milijarde eura. Još 370 miliona donijela joj je naplata akciza, dok je na ime poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije u državnu kasu ušlo još 60 miliona. Ukupno, 1,65 milijardi eura ili, približno, dvije trećine  budžetskih prihoda.

Vlada očekuje da će se tokom ove godine, na ime istih prihoda, u državnu kasu sliti makar 200 miliona više. Uslov za ostvarenje tih planova je da potrošnja nastavi da raste a da cijene ne budu bitno niže od aktuelnih. U suprotnom, mrka kapa za državnu kasu. A možda i za neke od  onih koji se iz nje finansiraju preko isplate plata, penzija, ugovora o djelu, izvođača kapitalnih investicija… Samo bi zajmodavci zadovoljno trljali ruke.

Međutim, računica ima i drugi dio. Vuković  pomenutih 1,65 milijardi državnog prihoda od PDV-a i akciza stavlja u srazmjeru sa ličnom potrošnjom građana koja, prema podacima Monstata, iznosi 5,5 hiljada eura godišnje (u prosjeku). Rezultat kaže da više od 30 odsto te potrošnje završi u državnoj kasi. Preciznije, da svaki stanovnik Crne Gore, plaćajući PDV i akcize tokom svakodnevnih kupovina, u državnu kasu tokom godine proslijedi, u prosjeku, 1.800 eura. “Proizilazi da država ima veću maržu od trgovinskih lanaca”, zaključuje osnivač Fideliti konsaltinga.

Tih 1.800 eura predstavljaju iznos identičan sa tri minimalne neto zarade. Proizilazi pride, pošto se Monstatova računica o prosječnoj ličnoj potrošnji ne odnosi samo na građane koji imaju redovna primanja (plate ili penzije), već i na one bez njih,  da zapošljeni i penzioneri, preko modela oporezivanja potrošnje svih članova njihovog domaćinstva, državi daju još veći dio ličnih prihoda.

Otud je konstituentima vladajuće većine jasno da, uz postojeće troškove života, njihov rad ne može dobiti prelaznu ocjenu. Posebno kada je najveći dio priče o uspjesima Vlade Milojka Spajića zasnovan na tvrdnjama da je, povećanjem plata i penzija, značajno povećan standard građana Crne Gore. Dok svaki odlazak u trgovinu tu priču dovodi u pitanje.

Zato nam sada izgleda kako su uhvaćeni u tamnom vilajetu vlastitog populizma. Utiču li svojim odlukama na pad cijena u maloprodaji imaće zadovoljnije građane ali će u državnoj kasi faliti još više novca za plaćenje sve većih obaveza. Na drugoj strani, nastavi li se dalji rast troškova života – kao što to obećava i najavljena stopa ovogodišnje inflacije od oko četiri odsto (pokazalo se da cijene hrane u Crnoj Gori rastu brže od zvanične stope inflacije) – imaće sve nezadovoljnije građane/glasače. Šta god urade, neće biti bez glavobolje. Ni oni ni mi.

Da se vratimo cijenama. I pomalo neobičnoj situaciji u kojoj nam se vlasnik najvećeg maloprodajnog lanca u Crnoj Gori Dragan Bokan žali na činjenicu da je “sve poskupjelo”, premijer podržava bojkot trgovina, dok resorni podpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj ubjeđuje javnost da je akcija limitirane cijene “ubjedljivo uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije”. Pa na šta se to onda, i kome, žalimo?

Prema podacima Monstata, cijene hrane u Crnoj Gori povećane su u periodu od 2021- 2024. za 41 odsto, znatno više od ukupne inflacije koja je, u istom periodu, iznosila 30,5 odsto. Najviše su, prema tim podacima, poskupjeli mlječni proizvodi i  jaja (blizu 50 odsto) pa meso (skoro 40 odsto), dok su najmanje porasle cijene voća (21,5 odsto).

Rast cijena hrane je globalna pojava, dok su pandemija i rat u Ukrajini, pokazalo se, glavni izgovori. Međutim, prema izvještaju Oksfama iz 2023, koji nosi naslov Profitiranje od bola, na tome skoku cijena ekstremno je profitiralo”samo četiri do šest” dominantnih firmi koje, zaključili su, globalno kontrolišu svaki aspekt prehrambene industrije, od proizvodnje poljoprivrednih mašina do izrade farmaceutskih proizvoda za životinje. U tom izvještaju piše kako su baroni hrane „maksimalno iskoristili sveobuhvatne krize kako bi još jače stisli svaku kariku u industrijskom lancu ishrane”, dok su time, uz potrošače, podrivena i “prava seljaka, malih zemljoposjednika, ribara i stočara koji proizvode hranu za svoje zajednicee”. Na drugoj strani, ti su baroni hrane  uvećavali svoje bogatstvo, između 2020. i 2022. godine, za milijardu dolara na svaka dva dana.

Jedina moguća odbrana od te pošasti je domaća proizvodnja hrane. A ona je u Crnoj Gori – u padu. Pride, kada uvoznicima dozvole da ubiju proizvodnju neke poljoprivredne kulture, ovdašnje vlasti zadrže uvedene carine. Da krajnji potrošači, prilikom kupovine uvezenih proizvoda, još jedan dio svog novca proslijede državi. Na jedan takav slučaj podsjetio je Nik Đeljošaj. Nakon konstatacije Miloša Vukovića (Reflektor, TV Vijesti) da smo 2019. mogli da kupimo gajbu domaćeg paradajza za 1,5 euro, a sada za te pare ne možemo kupiti ni jedan kilogram, Đeljošaj je najavio da će Vlada, pošto domaće proizvodnje paradajza više nema (besmisleno je proizvoditi gubitke) razmotriti mogućnost ukidanja postojeće carine od 30 euro centi po kilogramu.

Potpredsjednik Vlade dodatno nas je obradovao najavom mogućeg smanjenja stope PDV-a na voće i povrće. I ta najava je iznuđena, pošto je ovdašnja javnost od trgovaca saznala da su stope PDV-a koje se u Crnoj Gori obračunavaju na voće, povrće i  ribu preko četiri puta veće od onih u Hrvatskoj, kao najbližoj članici EU (21 naspram pet odsto). Opet, ta nas najava vraća na postavljeno pitanje: kolike gubitke u prihodima ovogodišnjeg budžeta Vlada smije sebi dozvoliti a da to ne proizvede potrebu dodatnog i neplaranog zaduženja?

Iz Volija pod bojkotom dobili smo i podatak da približno 900 proizvoda sa njihovih rafova u svojoj cijeni, uz PDV, sadrži i dodatne državne namete (carine, akcize) koji utiču na konačnu cijenu proizvoda. Država na te prozivke uglavnom ćuti, baš kao i ostali trgovinski lanci koji se, valjda, nadaju da se neće naći pod bojkotom ukoliko budu dovoljno tihi. I, eventualno, prošire katalog proizvoda na cjenovnim akcijama.

Sa aktuelnom skupoćom nije se tako lako izboriti.

Analiza Ekonomskog fakulteta u Podgorici, urađena prošle godine na inicijativu Privredne komore, pokazala je da su marže uvoznika i veletrgovaca slične ili čak veće od onih koje se zaračunavaju u maloprodaji. Dok im je ostvarena profitna stopa znatno veća. Prema tim podacima, prosječna bruto marža uvoznika, distributera i veleprodavaca u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. – 19,48, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto.  Paralelno, rasla je čista zarada koja je u svakoj od analiziranih godina bila značajno veća od stopa profita kod maloprodajnih lanaca. Prosječna profitna neto marža uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto, konstatuje se u Analizi.

Rasle su dakle: nabavne cijene, troškovi transporta, povećale su se marže uvoznika i veleprodavaca, država je dosljedno ubirala svoj dio kolača, a ponegdje dodala i nove namete. Vlasnici maloprodajnih lanaca su, uglavnom, zadržali ili donekle smanjili svoje marže ali im je to, zbog većih cijena, donosilo veći prihod i profit.

“Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade”, navodi se u Analizi. Uz konstataciju da je produktivnost za to vrijeme – padala.

Pokazalo se da su detalji Analize Ekonomskog fakulteta najviše pogodili premijera Milojka Spajića. Dokument je nazvao “sramotnim” i, gostujući u Uniji poslodavaca,  najavio: “Popričaću sa tim ljudima koji su je radili, jer je to čista laž”.

Premijeru je ponovo zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih  analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje – praktično do jedne – konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone. Jednako, analitičari smatraju da će Evropa sad 2 cijene pogurati u istom smjeru – na gore – samo nešto manjim intenzitetom.

Premijerova ljutnja teško da može spriječiti dalji rast cijena. Mada, možda, može uticati na to da neke druge važne teme ostanu van fokusa javnosti. Recimo, podaci Uprave prihoda koji pokazuju da tri četvrtine zapošljenih u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne. Dok se polovina njih nalazi između dva vladina minimalca (600 i 800 eura). Upravo te ljude, uz penzionere i nezaposlene, najviše pogađaju visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Dok vlada sprema analize. I skida kajmak.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo