Povežite se sa nama

MONITORING

Čuvajte se, oni dolaze

Objavljeno prije

na

Mlad/a si? Zanima te karijera u politici? Imaš znanja, energije i vjere u sebe da pokažeš svoje predvodničke kapacitete? Želiš da budeš na čelu najveće organizacije mladih u Crnoj Gori? Iskoristi priliku i kandiduj se!

Tim riječima ,,najsnažnija, najorganizovanija i najmodernija partija u ovom dijelu Evrope” (kako, takođe, stoji na sajtu izborionline.me ), Demokratska partija socijalista vrbuje politički podmladak. Djecu partije. Tako pozivaju ,,Tebe i sve mlade obrazovane ljude pune vjere u sebe i državu Crnu Goru” da se online kandiduju za delegate na Kongresu Savjeta mladih i, potom, ako to požele, za mjesto predsjednika Savjeta mladih. Tako DPS omogućava da ,,Tvoji potencijali dođu do izražaja, da se čuje glas mladih ljudi, da on bude relevantan i da svojim mišljenjem utičeš na kreiranje bolje budućnosti za sve građane i građanke Crne Gore.” Tako se začinju.

Od avgusta prošle godine do sredine proteklog mjeseca trajali su izbori za delegate, od 18 do 30 godina, VI Kongresa Savjeta mladih. Završeno -izabrano je 455 predstavnika. I to: 50 odsto putem online aplikacije, a 50 odsto na osnovu prijedloga Opštinskog odbora, tradicionalnom metodom.

Procedura je jasna ¬– oni će, kada za to dođe vrijeme, 23. marta, izabrati i predsjednika Savjeta mladih, za što je kampanja ( slogan: Budi čovjek za velike stvari ) počela 8. februara.

Pioniri partije su se prijavili, vodili Facebook kampanju, na za to otvorenu Facebook stranicama, i postali delegati. Susret s budućnošću može da počne.

Recimo: student Pravnog fakulteta u Podgorici Demir Spahić. Prikupio 146 lajkova. U okviru kampanje, na svom Facebook profilu ,,postavio” je stihove: ,,Crna Goro, Crna Goro – nepobjediva, Crna Goro, Crna Goro – majko jedina, Crna Goro, Crna Goro – tebe volim ja, Crna Goro, Crna Goro – ti si najbolja!” Citirao je i Džona Kenedija: ,,Dragi moji sugrađani, ne pitajte šta vaša država može učiniti za Vas, već šta Vi možete učiniti za vašu državu…” Na koncu je poentirao: ,,Da bi naša država pomogla nama, mi je moramo učiniti jakom..” Dovoljno. Zaslužio da postane delegat.

Demirov kolega po fakultetu Jasmin Rašketić (rođen 1984), iz Bara, svoj Facebook profil ukrasio je logoima DPS-a. Od juna 2010. godine obavlja funkciju odbornika Skupštine opštine Bar. Rašketić za prolaz u delegate vjerovatno može da zahvali i sugrađanki, ministrici nauke Sanji Vlahović, koja je posjetila njegov Facebook nalog i 31. avgusta prošle godine, devet minuta poslije ponoći, prokomentarisala: ,,Srećno, Jasmine”. Uz postavljeni smiješak. Jasmin je, razumije se, uzvratio lajkom.

Na sjeveru ista priča. Sandra Stešević iz Bijelog Polja, rođena 1990. godine, dobila je status delegata. Studentica Pravnog fakulteta poručuje: ,,Pobjednici u životu razmišljaju na način JA MOGU, JA HOĆU, JA JESAM.” I, još: ,,Ne idi uokolo govoreći kako ti svijet duguje život. Svijet ti ne duguje ništa. On je nastao prvi!” Marovićevski. Osvojeno: 124 lajka.

Četiri godine starija Sandrina sugrađanka Velida Hadžajlić nakupila je šezdesetak lajkova više. Diplomirala ekonomiju ¬- ,,Preduzetništvo i biznis” -smjer koji je do nebesa i dalje uzdigao Veselin Vukotić. To se zove preporuka. Član je OO DPS-a, potpredsjednik MO ,,Nedokusi”. Kaže: ,,Volim Crnu Goru, pa mislim da je lijepo učestvovati u oblikovanju njene, a samim tim i naše budućnosti.” Ljubav prema domovini, ljubav prema partiji. Dobitna kombinacija. Delegat!

Dvadesetčetvorogodišnji Denis Šabotić iz susjednog Rožaja pred prošlogodišnje izbore piše: ,,…Ja sam čovjek koji želi pomoću moći da dođe do cilja. ZATO SAM JA ČOVJEK KOJI POBJEĐUJE, A ŠTA SI TI? Zapitaj se i odgovori mi…za tridesetak sati imaćeš mogućnost da dokažeš da si i ti pobjednik da si i ti jedan od onih koji pobjedu ostvararuju na svoju inteligenciju… u kladioničarskom maniru rekoh iz 1u1! NAPRIJED CRNA GORO!!! Jer nećemo nazad jer nismo u slijepim ulicama jer IMAMO LJUBAV, RODOLUBLJE I ZNAMO POŠTOVATI ONO ŠTO SMO URADILI 2006. GODINE!!! !!! VOLIM VAS, ČUJEMO SE I VIDIMO POBJEDNIČKOG 14og OKTOBRA !!! Delegat. Zasluženo.

Ni metropola turizma ne zaostaje. Rođeni u Bihaću, brat i sestra Vlačić, Božidar (rođen 1990.godine) i Desanka ( rođena 1987) žive u Budvi i kroz DPS mijenjaju Crnu Goru. Božidar za sebe kaže da je ,,radan, odgovoran, ambiciozan, kreativan, inspirisan, organizovan, istrajan i komunikativan, sposoban za individualni kao i za timski rad, voljan za dalje usavršavanje, spreman za izvršavanje zadataka – bez obzira na pritisak i ostale radne uslove.” Bez obzira na sve. Kadar.

Osamnaestogodišnji Filip Stanojević sa Cetinja, tek zakoračio u punoljetstvo, a već je na rukovodećim funkcijama: Predsjednik Savjeta mladih DPS Cetinja pri Sekretarijatu za socijalnu politiku i mlade Prijestonice. Na svom političkom Facebook profilu ponosno je postavio fotografiju: svoj lik (krupni kadar) u promotivnom spotu protekle parlamentarne kampanje DPS-a. Još veći ponos: fotografija sa Milom! Neko je prokomentarisao: “Kako ličite što je ovo!” Uslijedio je Filipov lajk odobravanja. Izdvaja se i fotografija orla u letu sa krilima u bojama nacionalne zastave. Prošao.

I novoizabrani delegat Nevena Keković (rođena 1986.) iz Herceg Novog, u svrhu svoje Facebook kampanje iskoristila je fotografiju sa šefom: rukovanje pod navalom iskrenog i obostranog osmjeha. Kekovićka je fotku postavila na najvidljivije mjesto (cover photo). Da se vidi, da se zna… Mlada partijka uveliko razbira dnevnu politiku, ne bi li je zapazili u centrali. Tako, piše: ,,Najstarija poslanica novog saziva, koja je, svakako iz DF-a, donosi odluku o NEintoniranju himne. Alternativa je sakaćenje himne za dvije strofe.

Neka ih. Davljenički cinični trzaji, ko gubi…” Ako ne dogura do Bebe Džaković – ništa.

Delegat je i dvije godine mlađi Kotoranin Alen Balić. Trenutno, prolazi kroz školu života i preduzetničke ekonomije Veselina Vukotića. UDG. Preporuka i po. Nakrcao je 257 lajkova. Na Facebooku je veoma aktivan. Crnjanski bi rekao starmalovski: ,,Gospodine Pajoviću, ne može se voditi ljubav sa partnerom, a da pri tome činu partneri spavaju u odvojenim krevetima”. Ili: ,,Gospodine Medojeviću, zaista ste prvoklasni majstor u kreiranju izmišljotina… Da je takva disciplina uvrštena među Olimpijskim disciplinama, Vi biste bili olimpijski šampion… Pa: ,,Zahvaljujući DPS-u na čelu sa gospodinom Milom Đukanovićem, koja je odgovornom politikom obezbjedila socio-ekonomsku stabilnost posljedice globalne finansijske krize, u znatno manjoj mjeri osjećaju se u Crnoj Gori u komparaciji sa Španijom, Italijom, Grčkom, Portugalom…” Eh, da je njima Milo.

Podgoričanka Dijana Stijepović (1989) za sebe piše da je ,,komunikativna, odgovorna, kolegijalna, sklona timskom radu, ambiciozna i motivisana”. Na njenom Facebook profilu ističe se parola: ,,ALE ALE ALE ALE ALEEEE TI SI NAŠA PRVA LJUBAV CRNA GORO VOLIM TEEE!!!!” Tu je i životni moto: ,,Život je pun obaveza i odgovornosti, ali nijedna nije važnija od obaveze prema sebi!” To je to: vjerovatno je zbog te obaveze baš u – DPS-u.

Navedeni će, sa preostalim delegatima, nakon dva kruga predsjedničke online kampanje i svođenja kandidata na najuži izbor, biti u prilici da 23. marta, tajnim glasanjem, izaberu Predsjednika savjeta mladih DPS-a. Kampanja je uveliko u toku.

Dvadesetpetogodišnji Danilovgrađanin, šef kabineta predsjednika Opštine, Bojan Brajović već je započeo predsjedničku trku. Za sada je sakupio 157 lajkova. Uz fotografiju na kojoj je u zagrljaju sa političkim idolom, Brajović dopisuje: ,,Naprijed Crna Goro! Naprijed Danilovgrade!” I dodaje – smiješak. Neko je stigao da prokomentariše: ,,Finih momaka – svaka čast!” Svaka čast.

Za predsjednika se kandidovao i, uskoro tridesetogodišnji Pljevljak, koji živi u Podgorici, Vesko Dragaš. Na njegovom Facebook profilu stoji: ,,Vesko je jedan od vodećih eksperata za područje računovodstva i korporativnih finansija u Crnoj Gori”. Ekspert je, očito, i za politiku. Piše: ,,SA PONOSOM ću ponoviti riječi pokojnog Akademika Rajka Pavićevića kada je rekao da Gosp. Milo Đukanović spada među pet najzaslužnijh Crnogoraca u njenoj istoriji: ,,PETAR I, NJEGOŠ, VLADIKA DANILO, KRALJ NIKOLA i MILO ĐUKANOVIĆ”. Ili: ,,Neka bude srećna Crna Gora i njeni građani da ga imaju i da znaju da su kormilo Države Crne Gore dali u najbolje ruke.” Neka bude srećna Crna Gora sa ovakvom omladinom.

Tu je i dvadesetsedmogodišnji Baranin Milan Babović. Dobro se kotira: 627 lajkova. Devetog februara zapisao je: ,,Očekujem podršku od izabranih delegata Savjeta mladih, članova Partije, kao i cjelokupne javnosti Crne Gore. Čovjek za velike stvari! Zajedno možemo više!” Na drugom mjestu mladi Babović ovako piše: ,,Ovog 21.maja 2012. godine imamo bolje puteve, dovoljno struje kao i kvalitetniji smještaj.” On će daleko da dogura.

Kandidovao se i Aleksandar Vuković, rođen 1993. godine u Pljevljima. Sebe ovako opisuje: ,,Mlad sam i želim da napredujem, kako sa obrazovanjem, tako i na političkoj sceni. Moj osnovni zadatak kao preśednika Savjeta mladih DPS bila bi afirmacija naše partije među mlađom populacijom.” I pionir Vuković ima fotografiju sa šefom partije. Đukanović, sa roditeljskim osmjehom na licu, tapše Aleksandra po ramenu. Neko je prokomentarisao: ,,E, ovo je pravi blagoslov!!!” Amin.

Partijski regruti dolaze. Čuvajte se.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo