MONITORING
Uteče
Objavljeno prije
11 godinana
Objavio:
Monitor online,,Stvari mogu nastaviti da teku”, što bi Ranko Krivokapić rekao, objašnjavajući da sudbina Vlade ne zavisi od (ne)usvajanja budžeta. Ministar finansija Radoje Žugić povukao je u četvrtak prijedlog rebalansa budžeta. Kažu privremeno, do septembra. Tada će se, navodno, Vlada vratiti u Parlament sa novim prijedlogom.
O beznađu izvršne vlasti govori činjenica da je prijedlog rebalansa povučen na dan zakazane, vanredne, sjednice parlamenta. Prethodno je skupštinska rasprava o budžetu već odlagana, sredinom juna, na zahtjev premijera. Vlada je već prekršila Zakon o budžetu za 2013. neovlašćeno se zadužujući kod inostranih banaka kako bi izmirila dugove KAP-a koje je garantovala Ugovorom o poravnanju sa Centralno-evropskom aluminijskom kompanijom (CEAC) Olega Deripaske, a koji su dospjeli na naplatu nakon što je Vlada inicirala uvođenje stečaja u Kombinatu. To upotpunjuje sliku o razmjerama krize sa kojom se suočavaju Đukanović i njegovi.
,,Pravni osnov za potpisivanje ovih ugovora imali smo u postojećem Zakonu o budžetu, odnosno u prostoru za zaduživanje u nivou od 250 miliona eura”, branio je Žugić vladine i vlastite poteze, zaboravljajući kako je to zaduženje Vlada planirala za otplatu nekih drugih dugova i kamata i pokriće budžetskog deficita od 100 miliona eura. Žugić je zaboravio i vlastite izjave da će se Vlada ove godine, umjesto planiranih 250 zadužiti 30 miliona manje. ,,Vjerovatno ćemo ići na 220 miliona eura, s tim da jedan dio ostane kao fiskalna rezerva”, objašnjavao je Žugić nakon što je Vlada u martu usvojila Analizu održivosti javnog duga.
Četiri mjeseca kasnije te su se projekcije srušile kao kula od pijeska. A Vladinim zvaničnicima je ostalo da zastrašuju neistomišljenike, ne bi li ih natjerali da podrže njihovu zamisao.
,,Ako pošaljemo lošu poruku stranim investitorima, siguran sam da ćemo ubiti ekonomski rast i razvoj, jer nam nijesu dovoljni domaći kapaciteti”, ocijenio je Žugić sredinom nedjelje, u jednom od posljednjih pokušaja da progura rebalans. Sada bi ga valjalo pitati da li je investitorima mogla biti poslata gora poruka od ove da Vlada nema većinu potrebnu da sprovodi ekonomsku politiku, ni odgovornosti da nakon tog saznanja podnese ostavku.
Đukanovićeva Vlada je krajem juna usvojila prijedlog rebalansa. Njime je tražila saglasnost da se zaduži za 102 miliona eura (uz već odobreno zaduženje od 250 miliona) da bi vraćala kredite CEAC-a. Njih je garantovala prethodna Đukanovićeva Vlada. Naumila je da Kombinatu odobri nove subvencije za struju u iznosu od 45 miliona u narednih šest godina i, ono oko čega su se lomila i polomila koaliciona koplja, da oprostom 61 miliona eura poreskog duga poravna potraživanja Elektroprivrede za struju koju je KAP potrošio ne plativši ni centa.
Šta je građanima ponuđeno kao razumno opravdanje za traženi ulog veći od 200 miliona eura?
Ništa, izuzmemo li uvjeravanja da je ovo najbolje rješenje pošto ćemo
,,imati mnogo veći stepen rasipništva nakon što potpuno odbijemo rebalans” (ministar Žugić u parlamentu, prije no što je obznanio Vladinu odluku o odustajanju od predloženog rebalansa).
U kampanju odbrane vladinog prijedloga uključio se i izvršni direktor EPCG Enriko Malerba. Ni on nije htio da otkrije državnu tajnu – zašto su čelnici EPCG radili protiv interesa kompanije koju zastupaju i mjesecima snabdijevali potrošaća koji, bez ugovora, nije imao nikakvu obavezu da tu struju plati. Taj potrošač (KAP) struju nije plaćao ni kada ga je ugovor sa EPCG obavezivao na to.
Da li je neko čelnicima EPCG naredio da vuku nerazumne poslovne poteze? Prema dogovoru sa Vladom, Elektroprivredom upravlja italijanska kompanija A2A. Zvanično, ne postoji ugovor koji definiše međusobna prava i obaveze jedne i druge strane. Prvobitni privatizacioni ugovor je stavljen van snage kada se pokazalo da Italijani ne mogu ispuniti preuzete obaveze – možda i našom krivicom, a novi do danas nije potpisan.
A2A dolazi iz zemlje članice EU i jedne od najjačih svjetskih ekonomija. Njih nije lako preplašiti ni obmanuti. Zato je logičnija pretpostavka da su zvaničnici A2A angažovani u EPCG dobili obećanje da će država Crna Gora podmiriti njihove troškove u poslu sa KAP-om. Ne znamo ko je, kada i gdje to uradio, ali je javna tajna da Italijani imaju zapisnike sa sastanaka na kojima je dogovaran ovaj aranžman. Oni, od prvog momenta, znaju – na arbitraži do koje bi moglo doći ukoliko crnogorski zvaničnici ne ispune obećano, ti zapisnici imaju težinu ugovora.
Malerba je spokojan. ,,Ako situacija ne bude riješena kredibilitet Crne Gore bi bio jako ugrožen. Strani investitori bi napustili zemlju”, kaže u razgovoru za Minu–biznis. Istovremeno nekoga podsjeća na obavezu plaćanja posljedica. ,,Neprihvatljivo je ponašanje imati koristi, a pustiti nekog drugog da plaća račune”. Iz istog razloga Žugić, skoro pa panično, upozorava na loše poruke investitorima.
Pored sve muke koja ih je snašla, Đukanović i njegovi saradnici (ponajprije Igor Lukšić) ne žele da priznaju postojanje tajnog sporazuma. Oni, navodno, ne znaju zašto je državna EPCG dijelila besplatnu struju; zašto je državna CGES krala struju iz sistema evropske interkonekcije; ko je dozvolio da EPCG ne plaća poreze i doprinose skoro dvije godine… Na tolikom stepenu neinformisanosti pozavidjelo bi im đače iz trećeg osnovne.
O razmjerama te igre, mogućim učesnicima i potencijalnim, da to tako nazovemo, ,,korisnicima ugovorenih povlastica i benefita”, svjedoči i ponašanje Krivokapićevog SDP-a. Od prvog časa, iz glasa, SDP odbija da podrži ideju koalicionog partnera po kojoj neizmirene obaveze između KAP-a i EPCG-a treba natovariti na pleća poreskih obveznika. Oni svo to vrijeme zagovaraju tezu po kojoj je do tih dugova i potraživanja došlo bez znanja države i uticaja njenih čelnika.
,,Ne treba poreski obveznici da ispaštaju zbog toga što su se nesavjesni pojedinci u Elektroprivredi hazarderski ponašali i što su sebi dozvolili luksuz da isporučuju struju potrošaču kojeg su čak i u Ministarstvu ekonomije nazvali delikventnim”, poručio je Damir Šehović, poslanik SDP-a i član skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. SDP je ćutao kada su čelnici EPCG sipali desetine miliona pokušavajući da zatvore bezdane u Prvoj banci. To izistinski hazardersko ponašanje se – ima indicija – obija o glavu i Elektroprivredi i državi. Aranžman sa KAP-om je duga priča. Nevjerovatno je da u SDP-u to ne mogu da vide. Neće?
Režim i njegova medijska logistika se trude, paralelno, da nametnu utisak kako se, na javnoj sceni, nalazi i jedna osoba koje se pitanje rebalansa, budućnosti Vlade i vladajuće koalicije ne dotiče. Riječ je crnogorskom premijeru.
Gdje je? Šta radi?
Prije petnaestak dana pred novinarima se hvalisao kako ,,nije sklon” da kalkuliše sa rješenjima zavisno od toga mogu li ona dobiti podršku ,,ove ili one većine u parlamentu”. Glumeći odlučnost, tvrdio je: ,,Zadatak Vlade je da predloži najbolje rješenje, a obaveza Skupštine je da o tome sudi i da kada je nazadovoljna Vladom izglasa nepovjerenje. Što se mene tiče, tu su pozicije vrlo čiste i dok ja vodim Vladu, ona će voditi takvu politiku”.
Brzo se Đukanović korigovao. Čim je vidio da će do skupštinske većine doći teže nego što se nadao, krenuo je u relativizaciju onoga što bi, čak i za njega, moralo biti – Zakon. ,,Rebalans budžeta je jedna opcija. On nije nužan već je normativna tehnika kako da riješimo pitanje KAP-a”. Samo koji dan kasnije, njegovi saradnici su pobjednički obznanili ,,povlačenje na rezervne položaje”. Uteče.
Od opozicije zavisi da li će se u parlamentu prije raspravljati o novom prijedlogu rebalansa budžeta ili o povjerenju Vladi. A ona potrebno povjerenje, očigledno je, nema.
Druga je stvar što Đukanović najbolje funkcioniše u cajtnotu kada mu neko neproglašeno vanredno stanje omogući šansu da zaobiđe normativne tehnike i uđe u sivu zonu. Taj je lov u mutnom najviše koštao Crnu Goru.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
Izdvojeno
KORUPCIONAŠKA AFERA MOŽURA NA SUDU U ŠPANIJI: Fersa štiti Đukanovića
Objavljeno prije
5 danana
25 Oktobra, 2024Karlas Kol Palau – direktor španske konsultantske firme CESF Partners S.L.U. i jedan od prvobitnih posrednika nekadašnjeg španskog koncerna Fersa Energias Renovables (sada Audax Renovables) za projekat Vjetroelektrane Možura u Crnoj Gori je pokrenuo tužbeni zahtjev pred Osnovnim sudom u Barseloni 5. juna 2023. Nakon razmatranja spisa, sud u Barseloni je 15. marta ove godine odobrio pokretanje procesa. Početak građanskog suđenja je zakazan za 15. januar 2025.
Nakon dužeg zatišja i maratonskog izviđaja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koji traje još od novembra 2017.godine, Afera Možura je opet aktuelna. Ali, tamo odakle je sve krenulo – u Barseloni, Španija. Karlas Kol Palau – direktor španske konsultantske firme CESF Partners S.L.U. i jedan od prvobitnih posrednika nekadašnjeg španskog koncerna Fersa Energias Renovables (sada Audax Renovables) za projekat Vjetroelektrane Možura u Crnoj Gori je pokrenuo tužbeni zahtjev pred Osnovnim sudom u Barseloni 5. juna 2023.godine. Kol Palau traži nadoknadu štete i gubitaka u visini od 75 miliona eura od Audax Renovables (kotiranog na španskoj berzi) zbog koruptivnih mahinacija sa projektom izgradnje VE Možura. Nakon što je Kol Palau preko advokata iznio optužbe i prateću dokumentaciju (u koju je naš list imao uvid), Audax je 30. oktobra prošle godine poslao odgovor na optužbe negirajući ih. Nakon razmatranja spisa, sud u Barseloni je 15. marta ove godine odlučio da postoji osnov sumnje za iznesene optužbe i odobrio pokretanje procesa. Početak građanskog suđenja je zakazan za 15. januar 2025.
Osim Kol Palaua, i njegov bivši crnogorski partner Vladimir Vanja Popović je 28. avgusta ove godine podnio krivičnu prijavu protiv Audax-a španskoj Nacionalnoj komisiji za tržište (Comision Nacional del Mercado de Valores -CNMV), koja vrši regulaciju finansijskog tržišta i kompanija na berzi, i specijalnom tužiocu za korupciju i organizovani kriminal. Popović je optužio Audax za prevaru Audax-ovih (Fersinih) akcionara, zloupotrebu položaja, organizovanje kriminalne grupe, podmićivanje državnih funkcionera (u Crnoj Gori), utaju poreza i međunarodnu korupciju.
Kol Palau i Popović su očigledno potražili pravdu u Španiji nakon jalove pravne bitke u Crnoj Gori pokrenute još 2012. Oni su pred Osnovnim sudom u Podgorici tražili da im Audax nadoknadi obećane honorare od po 800 hiljada eura uz pripadajuće kamate shodno ugovoru i obimnoj prepisci između tadašnjih predstavnika Ferse i njih. Iznos se odnosi na dugogodišnje posredovanje kod crnogorskih vlasti u ime Ferse.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ NAČELNIKA GENERALŠTABA ZORANA LAZAREVIĆA: Politizacija bez pauze
Objavljeno prije
2 sedmicena
18 Oktobra, 2024U priču o smjeni Lazarevića uključili su se i vlast i opozicija. Opozicija pokušaj smjene Lazarevića interpretira kao namjeru prvenstveno struktura bivšeg Demokrtskog fronta da preuzmu komandovnje vojskom, što vlast negira. Milatović insistra da se radi o pokušaju politizacije vojske, a njegovi oponenti da predsjednik preko Savjeta pokušava da utvrdi svoju poziciju uoči pregovora za formiranje vlasti u Podgorici
Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, održana krajem prethodne sedmice, zbog pisma načelnika generalštaba (GŠ) Zorana Lazarevića članovima vrhovne komande, u kom je optužio ministra odbrane Dragana Krapovića za „djelovanje koje šteti Vojci Crne Gore i urušava njenu borbenu gotovost“, okončana je – pauzom.
“Današnja sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost je pauzirana, i biće nastavljena kad to dozvole agende članova Savjeta”, saopšteno je iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića. Milatović je zaslužan za pauzu u slučaju Lazarević, višemjesečnom sukobu na relaciji ministar odbrane – načelnik generalštaba, ali i sukobu unutar samog Savjeta za odbranu.
Predsjednik je ponovo na Savjetu odbio da podrži Lazarevićevu smjenu, na kojoj već duže instistira ministar Krapović. Premijer Milojko Spajić i predsjednik parlamenta Andrija Mandić podržavaju Krapovićev predlog.
Milatović je navodno na posljednjoj sjednici tražio da se „spusti lopta“, i da Krapović odustane od zabrane koju je postavio Lazareviću vezano za aktivnosti u inostranstvu. Krapović je odbio da povuče odluku, insistirajući da se ponaša u okviru nadležnosti.
Sukob na relaciji Krapović – Lazarević kulminirao je nakon što je načelnik generalštaba saopštio da mu je ministar zabranio aktivnosti u inostranstvu. Lazarević je to nazvao atakom na njegovu oficirsku čast i dostojanstvo, a zabrana je bila i jedan od povoda njegovog pisma članovima Savjeta.
„Ubijeđen sam da Krapović i neko još uz njega smišljeno urušava sistem odbrane države… Razlog pisanja pisma je što se on miješa u komandovanje vojskom i preuzima nadležnost Savjeta i moju. Drugi razlog je jer mi je zabranio odlazak u inostranstvo, na konferencije vojnog komiteta EU i jednog tijela NATO-a, tako da će prvi put u višegodišnjem trajanju ovih tijela, stolica Crne Gore ostati prazna. To je slučaj bez presedana i bruka za državu Crnu Goru, i ja o tome neću da ćutim”, naveo je Lazarević u pismu.
U službenoj zabilješci koju je dostavio Savjetu za odbranu i bezbjednost, obrazlažući svoju odluku o zabrani Lazarevićevih aktivnosti u inostranstvu, ministar odbrane tvrdi da je Lazarević u septembru, tokom učešća na sastanku NATO Vojnog komiteta u Pragu, negativno govorio o radu Vlade, nekim članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost, te političkoj situaciji u Crnoj Gori. Krapović tvrdi da je Lazarević tako izašao iz svojih nadležnosti. Lazarević je te navode negirao.
Prije kulminacije sukoba, činilo se da će smjena Lazarevića proteći kao i neke od ranijih smjena oficira na tim pozicijama, bez medijske pompe. Tako se odigrala smjena načelnika GŠ nakon pada vlasti Demokratske partije socijalista, u vrijeme kada je Milo Đukanović bio na čelu Savjeta za odbranu, a avgustovski pobjednici preuzeli dva mjesta u tom tijelu.
Ministarka odbrane Olivera Injac tada je smijenila petanestak oficira, među kojima i tadašnjeg načelnika GŠ Dragutina Dakića . Smijenjeno je još dvanaest oficira ranga od majora do brigadnog generala, i dvojica podoficira, takođe uz obrazloženje da su ispunili uslove za penziju. Nezvanično, govorilo se da ministarka “raščišćava” ono što je u svom mandatu napravio bivši ministar odbrane iz redova DPS Predrag Bošković, koji je navodno protivzkonito i vanredno unaprijedio veliki broj pripadnika vojske. Injac je tada saopštila da je u 2020. bilo unaprijeđeno 175 vojnih lica, a od toga “nevjerovatnih 131 vanredno unaprijeđenih”. Među njima u oktobru 2020. vanredno je unaprijeđen u čin brigadnog generala i Zoran Lazarević.
Smjena petnestak oficira prošla je bez većih problema. Milo Đukanović, prvo nije prihvatio smjenu Dakića, pozivajući se na proceduralne propuste u načinu na koji je smjena obavljena, ali je nekoliko mjeseci kasnije, na proljeće 2021. prihvatio tu odluku. Umjesto Dakića za načelnika GŠ tada je izabran brigadni general Milutin Đurović, na predlog tadašnje ministrice Injac.
Ministar Krapović je predložio smjenu Lazarevića u avgustu ove godine, uz obrazloženje da je potrebno podmlađivnje VCG, te da je Lazarević ispunio uslove za penziju u skladu za Zakonom o vojsci. Milatović nije prihvatio predlog, uz ocjenu da predlog za smjenu Lazarevića nije dovoljno obrazložen.
Lazarević je ispunio uslove za penziju ove godine, ali mu je prema odluci Filipa Adžića produžena služba do 2025. Adžić je bio koordinator tog sektora u vrijeme manjinske vlade Dritana Abazovića, a nakon smjene ministra odbrane Raška Konjevića, koji je Lazarevića i predložio za načelnika GŠ u junu 2022. Taj izbor prihvatili su Abazović, tada premijer i Đukanović kao predsjednik države i Savjeta.
Krapović je za poziciju načelnika GŠ planirao pukovnika Miodraga Vuksanovića. Vuksanović je nacionalni predstavnik Crne Gore u sjedištu NATO-a u Monsu pri Savezničkoj komandi za operacije (ACO). Završio je Vojnu akademiju u Beogradu, Komandno-štabnu školu u SAD 2011. i Školu nacionalne odbrane u SAD 2016. O njegovom izboru se nije stiglo ni raspravljati.
Priča o smjeni Lazarevića i potencijalanom izboru novog načelnika GŠ odigravala se paralelno sa sukobom Milatovića i Spajića, koji se prelio i na rad Savjeta za odbranu, čije sjednice su više puta bile predmet spora i odgađanja.
Lazarević je početkom septembra uputio pomirljivo pismo Milatoviću, tražeći od njega da prihvati Krapovićevu odluku. U pismu je saopštio da je 35 godina časno službovao, da ne želi da bude teret nikome, te da smatra da VCG ne treba da bude u fokusu zbog političkih prepucavanja. No, već narednog mjeseca, sukob načelnika GŠ i ministra odbrane rasplamsao se u medijima, a potom stigao i do pravosuđa.
Lazarević je podnio tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv Krapovića zbog diskriminacije. Ministar odbrane je informisao vrhovnog držvnog tužioca Milorada Markovića o “saznanju o vršenju nezakonitih radnji od strane načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića”. Krapović je u javnost izašao i sa detaljima navodne zloupotrebe vojnog transporta u privatne svrhe od strane Lazarevića.
U priču su se uključili i vlast i opozicija. Pitanje načelnika GŠ postalo je tema i partijskih saopštenja. Opozicija pokušaj smjene Lazarevića interpretira kao namjeru nove vlasti, prvenstveno strukutra bivšeg Demokrtskog fronta da preuzme komandovanje vojskom. Vlast to negira. Milatović tvrdi da se radi o pokušaju politizacije vojske koji on neće dozvoliti. Njegovi oponenti tvrde da Milatović tako pokušava i da utvrdi svoju poziciju uoči pregovora za formiranje vlasti u Podgorici.
Politizacija Vojske, međutim,krenula je mnogo ranije. Analitičar geopolitike i general u penziji Blagoje Grahovac tvrdi da su od 2006. godine svi generali u crnogorskoj vojsci unapređivani protivzakonito po potrebi DPS-a. “Iz toga su se izrodile posljedice koje danas trpimo”, kaže Grahovac.
On smatra da Lazarevića treba udaljiti sa dužnosti, “a odgovorna vlast bi trebalo da pokrene prekršajni i krivični postupak protiv bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, koji je potpuno inficirao biće Vojske Crne Gore”.
Lazarević je, prema informacijama Monitora, dva puta vanredno napredovao, u čin potpukovnika i u čin brigadnog generala.
Prije 13 godina, Ranko Krivokapić, dok je bio predsjednik Skupštine i član Savjeta za odbranu i bezbjednost, usprotivio se predlogu tradašnjeg ministra odbrane Bora Vučinića (DPS) da Lazarević bude vanredno unaprijeđen u čin brigadnog generala.
Vučinić je 2011. Savjetu predložio vanredna unapređenja Lazarevića, pukovnika Rifeta Kosovca i kapetana bojnog broda Rajka Bulatovića, tadašnjeg komandanta Mornarice VCG, iako niko od njih nije, kako su pisali mediji, ispunjavao formalne uslove za redovno napredovanje. Krivokapić je tražio dodatne informacije o postupanju Lazarevića u sukobu Ministarstva odbrane i Sindikalne organizacije VCG koju je predvodio Nenad Čobeljić. Neki od pripadnika VCG koji su tada dobili otkaz, Lazarevića su u medijima prozivali da ih je navodno, kao Srbe, šikanirao i diskriminsao na nacionalnoj osnovi.
Lazarević je 2016. godine kao pukovnik, po odluci tadašnjeg načelnika GŠ admirala Dragana Samardžića, stupio na dužnost vojnog savjetnika u Misiji Crne Gore pri NATO. Do čina brigadnog generala je stigao je tek 2020.,kada ga je zajedno sa još 135 pripadnika VCG, u viši čin unaprijedio Predrag Bošković, uoči parlmentarnih izbora na kojima je DPS izgubio vlast. Vučinić i Bošković danas su najglasniji u odbrani Lazarevića.
Politizacija VCG, kao i ostalih institucija, nema pauzu.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Izdvojeno
TROVANJE RADNIKA U LUCI BAR: Sistem tihog ubijanja
Objavljeno prije
2 sedmicena
18 Oktobra, 2024Slučaj povećanog nivoa olova u krvi 58 radnika barskog Port od Adria otkrio je nesposobnost institucija da pravovremeno pomognu i suoče se sa ovim problemom. Objelodanio je i to da se godinu dana krilo da su u okruženju Luke Bar koncentracije olova i arsena veoma visoke. Koncentracija kancerogenog i po zdravlje opasnog arsena je čak deset puta veća u odnosu na normalu
Kod lučno-transportnih radnika u barskom Port of Adria koji rade pretovar rude, olovnih koncentrata i cinka, prije dvije sedmice utvrđen je povišen nivo olova u krvi. I to ne mali, 58 od 63 testirana radnika ima vrijednost od 40 do 119 mikrograma, a tolerisana vrijednost olova u krvi čovjeka je 28 mikrograma po litru.
Zabrinutost radnika i njihovih porodica nije našla na adekvatnu reakciju u zdravstvenom, a ni ostalim državnim sistemima. Obraćali su se izabranim ljekarima, jedan od njih i Institutu za javno zdravlje, ali pomoć nijesu dobili. Iz Instituta za javno zdravlje saopštavaju da su dobili dopis od jednog od njih i da vjeruju da su ,,kolege iz nadležnih zdravstvenih ustanova preduzele sve nepohodne mjere”.
Podaci o ugroženosti radnika ne bi se ni saznali, jer nadležni dom zdravlja nema mogućnost analize krvi na prisustvo teških metala, da turska kompanija koja upravlja Port of Adria nije svoje radnike testirala u privatnim klinikama. Saopštili su i da su nakon što su dobili rezultate, koji su pokazali da određeni zaposleni imaju nivo teških metala u krvi znatno iznad dozvoljene granice, konsultovali kliniku i dogovorili dodatne testove u Berlinu koji će ukazati na sljedeće korake – moguće liječenje i neophodne terapije ako bude bilo potrebno.
I dok su radnici čekali, tek kada su mediji objavili ovu vijest, reagovali su i nadležni. ,,Obzirom na slučajeve trovanja olovom u kompaniji Port of Adria, zahtijevam hitnu istragu i preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite svih radnika“, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović i pozvao sve nadležne organe da se hitno uključe i ispitaju slučaj, jer je ugrožavanje zdravlja zaposlenih neprihvatljivo. ,,Svaka odgovorna strana mora snositi posljedice”, zaključio je Radulović.
Da se osim retorički i aktivno uključi u ovaj slučaj, ministra je pozvao predsjednik Sindikata saobraćajnih djelatnosti Crne Gore, dipl. inženjer saobraćaja Veselin Pantović. On je podsjetio da su se podjelom Luke Bar dobile dvije konkurentske firme – jedna državna luka Bar, a druga privatna kojom od 2014. rukovodi turska kompanija Global Ports. ,,One se, za relativno malu količinu tereta sa ovog gravitacionog područija, bore za svaku tonu i prihvata se rad čak i bez postojanja adekvatne tehnologije, kao što je to trenutno slučaj sa pretovarom rude cinka i olova”, ukazao je Pantović.
Ipak, nakon ministrove prozivke, institucije su se uključile. Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da preliminarni rezultati nijesu za brigu: ,,Radi objektivnog informisanja javnosti, obavještavamo vas i da prvi rezultati analiza koje su poslate institutu u Beogradu ukazuju da se radi o hroničnom procesu te vrijednostima olova u krvi koje su u granicama dozvoljenog u odnosu na profesionalni angažman i izloženost zaposlenih na ovom radnom mjestu”.
Nakon toga je prva grupa pregledana u utorak u Kliničkom centru Crne Gore, a zatim su upućeni u Beograd, na Institut „Dr Dragomir Karajović“, specijalizovanu ustanovu za medicinu rada i zaštitu stanovništva od jonizujućeg zračenja i profesionalne toksikologije.
A onda se ispostavilo da nijesu ugroženi samo pregledani radnici. ,,Na osnovu rezultata mjerenja koje je izvršio Centar za ekotoksikološka ispitivanja tokom prvog ciklusa mjerenja u 2023. godini u okruženju Luke Bar, koncentracije olova i arsena veoma su visoke i koncentracija arsena, čak deset puta veća u odnosu na propisanu ciljnu vrijednost”, saopštio je za TVCG direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
On je kazao i da je Institut za javno zdravlje popisao mjere koje treba da se sprovedu i ekološka inspekcija bi trebalo da, ukoliko je došlo do tih velikih prekročenja, zatvori izvor zagađenja. ,,Preporuka jeste da građani, oni koji ne moraju da idu u to područje, oko Luke Bar, da izbjegavaju dok se ne sprovedu sve mjere koje budu naložila ekološka inspekcija”, zaključio je Gazdić.
Na činjenicu da su građani Bara na opasnost od trovanja obaviješteni sa godinu dana zakašnjenja, reagovao je gradonačelnik ove opštine Dušan Raičević. ,,Odgovornost svih na rukovodećim pozicijama u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija je negdje zakazala i omogućila da se ovo kontunirano trovanje sakriva duže od godinu dana od očiju javnosti, a za to će neko morati da odgovara i pruži odgovore građanima Bara i njihovim porodicama”, naveo je Raičević.
Iz institucija opet imaju spreman odgovor – zatvaranje kompanije Port of Adria u ovom trenutku nije opcija, a koncentracije teških metala oko Luke Bar su ove godine dovedene u granične vrijednosti, izjavila je ekološka inspektorka Slavena Vuković.
Ona je priznala da je bilo prekoračenja tokom 2023, kao i 2022. godine, ali, saopštila je, Ekološka inspekcija redovno prati rad na području Luke Bar, gdje kompanije Luka Bar i Port of Adria vrše pretovar ruda. Navela je da prema Luci Bar pokrenuta i krivična prijava ODT-u u Baru: ,,Očekujemo četvrto mjerenje u 2024. i ja vjerujem da će nalaz biti mnogo bolji. Očekujem da ODT odreaguje na našu krivičnu prijavu koja je podnesena 5. februara ove godine, nijesam dobila nikakav poziv iz tužilaštva. Očekujem reakciju Agencije za zaštitu životne sredine koja ne reaguje od 3. maja 2023. godine osim putem medija, kao juče. U mom radu dosta zavisi kako će se oni odrediti da bih ja mogla dalje preduzimati upravne postupke”.
Stanovnici barskog naseljna pored Luke od 2019, upozoravaju na zagađenje koje svakodnevno osjećaju. Obraćali su se Luci Bar, opštini, Agenciji za zaštitu životne sredine, nevladinim organizacijama… Protiv državne Luke Bar podnijeli su krivičnu prijavu, a sada prijavu najavljuju i protiv turske kompanije.
Iz državne kompanije Luka Bar još nijesu saopštili da li su i njihovi radnici testirani i da li su kod njih otikrivene povišene vrijednosti olova u krvi. Što je za očekivati budući da se radi o istom poslu na istom prostoru.
Izjava direktora Agencije Gazdića da je tokom protekle godine u okruženju Luke Bar koncentracija arsena čak 10 puta veća u odnosu na propisanu vrijednost, izaziva dodatnu zabrinutost. Otvara pitanje da li su se radnici testirali i na prisustvo arsena, koji je dosta opasniji od olova. Arsen je opasan po život, vezuje za probleme rada srca, disanja, organa za varenje, jetre, nerava i bubrega. Kancerogen je.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
Novi broj
NAŠ EVROPSKI PUT: Reformska agenda nereformska praksa
KORUPCIONAŠKA AFERA MOŽURA NA SUDU U ŠPANIJI: Fersa štiti Đukanovića
NOVA BITKA ZA SINJAJEVINU: Umjesto vojnog poligona vjetroelektrane
Izdvajamo
-
FOKUS4 sedmice
POBJEDNICI I OSTALI: Dobri moji, ovo nije završeno
-
INTERVJU4 sedmice
DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Ključna pouka je da ne treba potcjenjivati građane
-
Izdvojeno3 sedmice
FORUM 2BS U KGB HOTELU: Koga i šta zastupa Atlantski savez CG
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Odbrojavanje
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Lov na agente
-
Izdvojeno4 sedmice
33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina
-
Izdvojeno4 sedmice
SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl
-
DRUŠTVO4 sedmice
APELACIONI SUD TREĆI PUT UVAŽIO ŽALBU BRANIOCA MILOŠA MEDENICE I VRATIO VIŠEM SUDU U PODGORICI NA ODLUČIVANJE PREDLOG ZA UKIDANJE PRITVORA: Ping pong između Apelacionog i Višeg suda