Povežite se sa nama

Izdvojeno

USTOLIČENJE BEZVLAŠĆA U BERANAMA: Vlast bez maske

Objavljeno prije

na

Pored toga što su premijer i ministri ponovo potvrdili da im je više stalo do crkve no do svega ostalog zemaljskog, oni su pokazali da za njih zakoni ove države ne važe

 

Baš nas briga za mjere koje sami donosimo,  što smo u svjetskom vrhu po broju oboljelih i umrlih,  i to što je koronom inficirano preko hiljadu učenika i preko 200 profesora i vaspitača, zabolje nas i što nam zdravstveni radnici skapavaju na poslu… Poruka je koju su sa ustoličenja episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija uputili premijer  Zdravka Krivokapića i članovi Vlade, koji su u isto vrijeme i predsjednik i članovi Savjeta za borbu protiv koronavirusa.

Pored toga što su ponovo potvrdili da im je više stalo do crkve no do svega ostalog zemaljskog, oni su pokazali da njima može biti da krše zakon, da ne nose maske, ne drže distancu i uopšte da su nedokučiva vlast. Demonstracija moći je zabilježena okom kamere u prenosu uživo na javnom servisu. Uz dirljive trenutke kada kamerman RTCG-a pazi na ,,ugled” premijera pa skreće kameru u trenutku kada se on pričešćuje.

Ustoličenju u manastiru Đurđevi stupovi u Beranama su pored premijera prisustvovali ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, i brojna  partijsko-vladajuća svita.

,,Oni su svojim postupanjem pokazali da nisu svi građani i građanke Crne Gore isti pred zakonom, čime su demantovali retoričku privrženost principu vladavine prava, ali i ugrozili napore zdravstvenih radnika u borbi protiv pandemije virusa korona”, konstatovali su iz Centra za građansko obrazovanje.

Struka je  bila zgrožena, ali nju odavno niko ne čuje.,,Predstavnici Vlade izgleda zauzimaju praksu da se svaki put nakon kršenja mjera izvinjavaju javnosti. To nije dobar pristup i ne doprinosi podizanju povjerenja u odluke Vlade”, izjavila je epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović-Samardžić.

Izvinjenje građanima je uputio ministar finansija Spajić, a onda i objasnio da ,,treba da se poštuju mjere ako smo ih donijeli, treba da se poštuje do kraja. Molio bih sve da se pridržavaju mjera ne zbog Vlade, institucija, nego zbog sebe. Prvenstveno zbog sebe”.  Ispada da je ono u Beranma,  bez maske, još bio mali, pa je sad sazrio.

Na ličnu ravan sve je svela i ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Ona je prvo odbrusila da kritičari politizuju kršenje mjera uz kontranapad da su se mjere kršile i na Cetinju tokom nedavnih protesta zbog ustoličenja mitropolita Joanikija. Ubrzo je ublažila stav i objasnila da nije u pitanju politička izjava, već da je htjela da poruči da svi moraju da poštuju mjere:  ,,Svako snosi ličnu odgovornost za kršenje naredbe, bez obzira na to sa koje adrese dolazili”.

Neko samo ličnu, a neko i krivičnu. Tokom protekle nedjelje Uprava za inspekcijske poslove podnijela je devet krivičnih prijava protiv ugostitelja, iz Podgorice i sa sjevera, zbog nepoštovanja epidemioloških mjera. Turistička inspekcija je izdala jedan prekršajni nalog od 350 eura i podnijeli jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje. Hoće li nakon snimljenog kršenja mjera i zakona u Beranama reagovati nadležna Uprava za inspekcijske poslove, Sanitarna inspekcija i Komunalna policija u Beranama, nije poznato. Akcija za ljudska prava (HRA) je od tužilaštva zatražila da procesuira sve za kršenje mjera u Beranama bez obzira na vrstu funkcije u državnoj ili crkvenoj hijerarhiji.

Iz ove organizacije su ocijenili da je ponašanje državnih zvaničnika predstavljalo ,,zajedničku demonstraciju protiv vladavine prava i zdravog razuma”: ,,Takvo postupanje ohrabruje kršenje ne samo epidemioloških mjera, koje štite pravo na život, već i svakog drugog zakona, vrijeđa građane koji poštuju zakon i odgovorno se ponašaju, a posebno one koji su od posljedica epidemije izgubili drage osobe ili kojima se bliski ljudi trenutno bore za život”, saopštili su iz HRA.

Podsjetimo da je Krivokapić dok je još bio mandatar obećao novi i bolji pristup borbi protiv virusa, nakon haosa koji je iza sebe ostavila stara Vlada, Milutin  Simović i NKT. Onda je dao lični primjer tako što se na Lučindan pričestio u javnosti. ,,Ako imate vjeru, nemate nikakvih problema, nećete se zaraziti pričešćem”, objasnio je premijer.

Nakon kritika zbog nenošenja maske i nepoštovanja mjera na sahrani mitropolita Amfilohija premijer se izvinio. ,,Ja sam na taj način iskazao nepoštovanje, iako pouzdano znam da sam kovid prebolio na nogama, a to govore antitijela”, rekao je Krivokapić.

Prešlo mu u naviku, pa je početkom marta uslikan kako u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici cjeliva pričesnu pogaču. Pored javnosti, osudila ga je tada i ministarka Borovinić-Bojović. Kazala je da je on obećao da će poštovati mjere: ,,I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere”.  Bolje da nije.

Nije prošlo ni par dana a premijer Krivokapić je uslikan na sahrani episkopa zahumsko-hercegovačkog Atanasija u Trebinju kako skida masku i cjeliva ikonu. Ovaj put se nije izvinjavao. Nije ga branila ni ministarka zdravlja. U odbranu sebe i premijera tada je istupio ministar Spajić i napisao na Tviteru: ,,Bojim se da je priroda napada drugačija: pojedincima smeta religioznost crnogorskog premijera (ili članova Vlade), a ne smeta religioznost npr. praktično svih američkih predsjednika, što je politika licemjerstva’’.

Na tu politiku liči i nedavno obećanje premijera Krivokapića koji je na poziv američkog predsjednika Džozefa Bajdena, učestvovao na globalnom onlajn samitu posvećenom borbi protiv COVID-a, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. On je tom prilikom obećao da će Crna Gora do septembra sljedeće godine vakcinisati 70 odsto populacije. A nikako da sam poradi na tom prosjeku i vakciniše se.

 

SPC i korona

Nakon snimaka iz aprila prošle godine na kojima vjernici  SPC-a prilikom obreda drže socijalnu distance i zatim prilaze i primaju pričest iz iste kašike, tadašnje Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je donijelo mjeru da se vjerski obredi obavljaju bez prisustva građana. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve kazali su da će poštovati mjere Vlade, ali i napomenuli da liturgijski skupovi sa pričešćem nikoga nijesu zarazili.

Dvije nedjelje nakon što je u Srbiji zabilježen prvi slučaj korona virusa u martu 2020, patrijarh Irinej je prvi put pozvao sveštenstvo, ali i vjernike, da poštuju odluke Vlade Srbije o mjerama zaštite. Onda se pojavio snimak vjernika u Novom Sadu koji čekaju da se pričeste, koristeći vino iz istog putira i kašike. Tada je sveštenik i docent na Bogoslovskom fakultetu Vukašin Milićević upozorio da neodustajanje od pričešćivanja na ovaj način „može proizvesti ozbiljne posledice”. Zbog toga što je „svoja umovanja i mudrovanja stavio iznad sabornog uma crkve”, Milićeviću je bilo zabranjeno da nastupa u javnosti, obavlja svešteničke dužnosti i stavljen je u nadležnost crkvenog suda.

Od posljedica korona virusa 30. oktobra preminuo je mitropolit Amfilohije. Dvadeset dana nakon što je držao opijelo mitropolitu crnogorsko-primorskom patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej umro je 20. novembra u Beogradu.

Od prakse pričešća SPC nije odustala ni tokom ovogodišnjeg Uskrsa. Radio slobodna Evropa prenijela je izjavu Ljubomira Rankovića, glavnog i odgovornog urednika izdavačke kuće i radija Glas crkve šabačke eparhije: ,,To je dvomilenijumska praksa crkve. Nema druge mogućnosti pričešćivanja u pravoslavnoj crkvi osim kašičicom ili da se ne pričešćuje. Ovi vernici koji dolaze i koji se pričešćuju svake nedelje, niko do sada od njih nije dobio koronu”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo