Povežite se sa nama

Izdvojeno

USTOLIČENJE BEZVLAŠĆA U BERANAMA: Vlast bez maske

Objavljeno prije

na

Pored toga što su premijer i ministri ponovo potvrdili da im je više stalo do crkve no do svega ostalog zemaljskog, oni su pokazali da za njih zakoni ove države ne važe

 

Baš nas briga za mjere koje sami donosimo,  što smo u svjetskom vrhu po broju oboljelih i umrlih,  i to što je koronom inficirano preko hiljadu učenika i preko 200 profesora i vaspitača, zabolje nas i što nam zdravstveni radnici skapavaju na poslu… Poruka je koju su sa ustoličenja episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija uputili premijer  Zdravka Krivokapića i članovi Vlade, koji su u isto vrijeme i predsjednik i članovi Savjeta za borbu protiv koronavirusa.

Pored toga što su ponovo potvrdili da im je više stalo do crkve no do svega ostalog zemaljskog, oni su pokazali da njima može biti da krše zakon, da ne nose maske, ne drže distancu i uopšte da su nedokučiva vlast. Demonstracija moći je zabilježena okom kamere u prenosu uživo na javnom servisu. Uz dirljive trenutke kada kamerman RTCG-a pazi na ,,ugled” premijera pa skreće kameru u trenutku kada se on pričešćuje.

Ustoličenju u manastiru Đurđevi stupovi u Beranama su pored premijera prisustvovali ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, i brojna  partijsko-vladajuća svita.

,,Oni su svojim postupanjem pokazali da nisu svi građani i građanke Crne Gore isti pred zakonom, čime su demantovali retoričku privrženost principu vladavine prava, ali i ugrozili napore zdravstvenih radnika u borbi protiv pandemije virusa korona”, konstatovali su iz Centra za građansko obrazovanje.

Struka je  bila zgrožena, ali nju odavno niko ne čuje.,,Predstavnici Vlade izgleda zauzimaju praksu da se svaki put nakon kršenja mjera izvinjavaju javnosti. To nije dobar pristup i ne doprinosi podizanju povjerenja u odluke Vlade”, izjavila je epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović-Samardžić.

Izvinjenje građanima je uputio ministar finansija Spajić, a onda i objasnio da ,,treba da se poštuju mjere ako smo ih donijeli, treba da se poštuje do kraja. Molio bih sve da se pridržavaju mjera ne zbog Vlade, institucija, nego zbog sebe. Prvenstveno zbog sebe”.  Ispada da je ono u Beranma,  bez maske, još bio mali, pa je sad sazrio.

Na ličnu ravan sve je svela i ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Ona je prvo odbrusila da kritičari politizuju kršenje mjera uz kontranapad da su se mjere kršile i na Cetinju tokom nedavnih protesta zbog ustoličenja mitropolita Joanikija. Ubrzo je ublažila stav i objasnila da nije u pitanju politička izjava, već da je htjela da poruči da svi moraju da poštuju mjere:  ,,Svako snosi ličnu odgovornost za kršenje naredbe, bez obzira na to sa koje adrese dolazili”.

Neko samo ličnu, a neko i krivičnu. Tokom protekle nedjelje Uprava za inspekcijske poslove podnijela je devet krivičnih prijava protiv ugostitelja, iz Podgorice i sa sjevera, zbog nepoštovanja epidemioloških mjera. Turistička inspekcija je izdala jedan prekršajni nalog od 350 eura i podnijeli jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje. Hoće li nakon snimljenog kršenja mjera i zakona u Beranama reagovati nadležna Uprava za inspekcijske poslove, Sanitarna inspekcija i Komunalna policija u Beranama, nije poznato. Akcija za ljudska prava (HRA) je od tužilaštva zatražila da procesuira sve za kršenje mjera u Beranama bez obzira na vrstu funkcije u državnoj ili crkvenoj hijerarhiji.

Iz ove organizacije su ocijenili da je ponašanje državnih zvaničnika predstavljalo ,,zajedničku demonstraciju protiv vladavine prava i zdravog razuma”: ,,Takvo postupanje ohrabruje kršenje ne samo epidemioloških mjera, koje štite pravo na život, već i svakog drugog zakona, vrijeđa građane koji poštuju zakon i odgovorno se ponašaju, a posebno one koji su od posljedica epidemije izgubili drage osobe ili kojima se bliski ljudi trenutno bore za život”, saopštili su iz HRA.

Podsjetimo da je Krivokapić dok je još bio mandatar obećao novi i bolji pristup borbi protiv virusa, nakon haosa koji je iza sebe ostavila stara Vlada, Milutin  Simović i NKT. Onda je dao lični primjer tako što se na Lučindan pričestio u javnosti. ,,Ako imate vjeru, nemate nikakvih problema, nećete se zaraziti pričešćem”, objasnio je premijer.

Nakon kritika zbog nenošenja maske i nepoštovanja mjera na sahrani mitropolita Amfilohija premijer se izvinio. ,,Ja sam na taj način iskazao nepoštovanje, iako pouzdano znam da sam kovid prebolio na nogama, a to govore antitijela”, rekao je Krivokapić.

Prešlo mu u naviku, pa je početkom marta uslikan kako u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici cjeliva pričesnu pogaču. Pored javnosti, osudila ga je tada i ministarka Borovinić-Bojović. Kazala je da je on obećao da će poštovati mjere: ,,I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere”.  Bolje da nije.

Nije prošlo ni par dana a premijer Krivokapić je uslikan na sahrani episkopa zahumsko-hercegovačkog Atanasija u Trebinju kako skida masku i cjeliva ikonu. Ovaj put se nije izvinjavao. Nije ga branila ni ministarka zdravlja. U odbranu sebe i premijera tada je istupio ministar Spajić i napisao na Tviteru: ,,Bojim se da je priroda napada drugačija: pojedincima smeta religioznost crnogorskog premijera (ili članova Vlade), a ne smeta religioznost npr. praktično svih američkih predsjednika, što je politika licemjerstva’’.

Na tu politiku liči i nedavno obećanje premijera Krivokapića koji je na poziv američkog predsjednika Džozefa Bajdena, učestvovao na globalnom onlajn samitu posvećenom borbi protiv COVID-a, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. On je tom prilikom obećao da će Crna Gora do septembra sljedeće godine vakcinisati 70 odsto populacije. A nikako da sam poradi na tom prosjeku i vakciniše se.

 

SPC i korona

Nakon snimaka iz aprila prošle godine na kojima vjernici  SPC-a prilikom obreda drže socijalnu distance i zatim prilaze i primaju pričest iz iste kašike, tadašnje Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je donijelo mjeru da se vjerski obredi obavljaju bez prisustva građana. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve kazali su da će poštovati mjere Vlade, ali i napomenuli da liturgijski skupovi sa pričešćem nikoga nijesu zarazili.

Dvije nedjelje nakon što je u Srbiji zabilježen prvi slučaj korona virusa u martu 2020, patrijarh Irinej je prvi put pozvao sveštenstvo, ali i vjernike, da poštuju odluke Vlade Srbije o mjerama zaštite. Onda se pojavio snimak vjernika u Novom Sadu koji čekaju da se pričeste, koristeći vino iz istog putira i kašike. Tada je sveštenik i docent na Bogoslovskom fakultetu Vukašin Milićević upozorio da neodustajanje od pričešćivanja na ovaj način „može proizvesti ozbiljne posledice”. Zbog toga što je „svoja umovanja i mudrovanja stavio iznad sabornog uma crkve”, Milićeviću je bilo zabranjeno da nastupa u javnosti, obavlja svešteničke dužnosti i stavljen je u nadležnost crkvenog suda.

Od posljedica korona virusa 30. oktobra preminuo je mitropolit Amfilohije. Dvadeset dana nakon što je držao opijelo mitropolitu crnogorsko-primorskom patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej umro je 20. novembra u Beogradu.

Od prakse pričešća SPC nije odustala ni tokom ovogodišnjeg Uskrsa. Radio slobodna Evropa prenijela je izjavu Ljubomira Rankovića, glavnog i odgovornog urednika izdavačke kuće i radija Glas crkve šabačke eparhije: ,,To je dvomilenijumska praksa crkve. Nema druge mogućnosti pričešćivanja u pravoslavnoj crkvi osim kašičicom ili da se ne pričešćuje. Ovi vernici koji dolaze i koji se pričešćuju svake nedelje, niko do sada od njih nije dobio koronu”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

MONITOR: Podršku je prisustvom u Banja Luci Miloradu Dodiku, dao bivši tužilac i gradonačelnik Njujorka-a u skorije vrijeme i advokat Donalda Trampa, Rudolf Đulijani. Koliko se tu radi o motivima lične i „komercijalne“ prirode a koliko to može imati veze i sa promjenom administracije u Vašingtonu?

TOKAČA: Utopljenik se za slamku hvata. Đulijani-kao i mnogi slični njemu, ima svoje interese, a oni su striktno komercijalne prirode. Pitanje je da li ćemo ikada saznati kolika je cijena njegovog dolaska u Banja Luku?! Radi se o aktivnosti pojedinca koji, moguće, ima veze s novom administracijom, ali to neće proizvesti nikakve posljedice. Sve je to uzaludno bacanje novca poreskih obveznika.

MONITOR: Otvorenu podršku Dodiku dao je i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović. On ovaj proces  smatra pokušajem da se Dodik „izbaci iz politike“. Milanović pominje i položaj Hrvata u Federaciji BiH. Dodik je, godinama,   rado viđen Milanovićev gost koji je podržavao intencije HDZ BiH i dijela zvanične Hrvatske, o samostalnom hrvatskom entitetu. To je savezništvo koje se, izgleda, lako ne napušta?

TOKAČA: Antibosanske snage u Hrvatskoj su uvijek na strani velikosrpskih namjera, a sve s ciljem da ostvare svoje velikohrvatske ciljeve. Takva politika je proizvela stanje u kojem trenutno u Bosni živi između 8 i  10% etničkih Hrvata, s tendencijom rapidnog smanjivanja. Ne postoji niti jedno Ustavom utvrđeno pravo Hrvata koje nije ispoštovano. Treba pogledati činjenice, jer oni na državnom nivou participiraju u vlasti s 33,33 posto a na nivou Federacije sa 50 posto.  Postoji li zemlja na svijetu u kojoj manjina ima takav stepen zastupljenosti u vlasti? Priča o novom „entitetu“ su pusti snovi, jer su i ovi koji postoje rezultat rata i zločina i nestat će, prije ili kasnije.

Što se tiče „izbacivanja iz politike“ Milorada Dodika, bilo bi interesantno čuti šta misli Milanović o učešću presuđenih kriminalaca u vlasti i političkom životu Hrvatske nakon odluka njihovih sudova?! On kao „europejac“ je valjda čuo za vladavinu zakona?! Njegovo petljanje u odluke pravosudnih institucija Bosne je diplomatski skandal i trajno remeti dobrosusjedske odnose između Bosne i Hrvatske.

MONITOR: Kako  gledate na Dodikove tvrdnje da je on bio jedini čovjek u Evropi kojem je suđeno za nepostojeće krivično djelo? Pozivao se na procedure donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da odluke Visokog predstavnika ne spadaju u zakonsku legislativu…

TOKAČA: Pa, i Bosna je jedina država u Evropi koja ima Visokog predstavnika s neograničenim ovlastima! Sada kada je njegova koža u pitanju, on se tako zdušno i patetično poziva na Parlament i institucije države, odjednom je samarićanski spreman na razgovore i dogovore. Pri tome, svjesno ignoriše „kraljevske“ ovlasti Visokog predstavnika koji su godinama postojanja postdejtonske Bosne donosili različite odluke i zakone koji su štitili ustavni poredak i mir u Bosni. Nekada su takve odluke odgovarale nekim političkim akterima, a ponekada nekim drugim. Treba biti jasno da su to populističke poruke koje Dodiku trebaju obezbijediti političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila i da je mogao napabirčiti paritjske funkcionere i entitetske službenike te simboličan broj onih koji su dovoljno indoktrinirani njegovom retorikom koja je galimatijas bemislenih ideja-tumačenja Ustava države kako se njemu svidi, te u isto vrijeme prijetnji sukobom i poziva na mir.

MONITOR: Dodik je izjavljivao  da će se od navodnog političkog progona „boriti do kraja“. Opozicija u RS nije bila spremna na podršku ovoj najavljenoj borbi, a Dodik je čak optuživao SDS da je „izdala Radovana Karadžića“. SDS je, tražio od Dodika da podnese ostavku. Koliko se i da li, opozicija u RS, politički razlikuje od SNSD i Dodika?

TOKAČA: Ako pažljivo analizirate njegov narativ vidite da je on kontradiktoran, da čas prijeti-čas nudi razgovore, čas ucjenjuje, čas optužuje vlastitu opoziciju, a čas Sarajevo. On se potpuno pogubio u panici koja ga je uhvatila, jer se  prvi put susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Priča o pregovorima sa Federacijom je besmislena. Bilo kakvi pregovori mogu se odvijati samo u okvirima institucija države, a ne između entiteta.

Drugo,  prvi put on ne može računati na jednodušnu podršku opozicije, jer je i njima jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet. Razlike između SNSD i opozicije svode se na metode borbe za vlast i svijest opozicije da se ciljevi koje postavlja Dodik ne mogu realizirati mirnim putem. Gospodin Mirko Šarović je u nedavnom intervjuu jasno rekao da njegove političke pristalice neće izdati Bosnu-. To je radikalno suprotno onome što i Dodik i neki iz opozicije žele, a tu izjavu nisu s radošću primili.

MONITOR: BiH je u velikom zastoju sa EU integracijama. Dodik je u svom „planu B“, kao krajnje mjere pomenuo zahtjev Srbiji za konfederacijom sa RS, a kasnije i federacijom i monetarnom unijom.  Da li su ovo sasvim nerealni planovi ili im „vetar u leđa“ daje sve komplikovanija globalna situacija, posebno lakoća sa kojom Tramp i Putin uspostavljaju vezu?

TOKAČA: Zastoj je rezultat komplikovanog političkog sistema na jednoj strani, ali i radikalno različitih političkih ciljeva aktrera u procesu EU integracija. Mi smo zarobljeni u sukobu dva nepomirljiva koncepta. Na jednoj strani je većinska Bosna koja želi uređenje države na građanskim principima i visokim standardima ljudskih prava, dok je na drugoj strani koncept etničkih zajednica i pokušaji dominacije etničkog nad građansko-liberalnim. Plan rasta je blokiran jer se u njemu koristi terminologija koja entitete tretira kao države.

Dodatno, još su prisutne političke snage koje uz pomoć instruktora iz susjedstva žele ostvariti ratne ciljeve političkim sredstvima-jer to nije uspjelo ratom, genocidom i zločinima.

Mnogo je različite retorike koju Dodik koristi u zavisnosti od toga kome se obraća. U konačnici, svjestan je on da se to ne može ostvariti bez sukoba. Sve se svodi na retoriku očajnika koji se potpuno pogubio u iščekivanju sudske presude.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo