Inicijativu za ispitivanje ustavnosti Uredbe podnijela je Akcija za socijalnu pravdu (ASP). Ustavni sud je odluku donio na sjednici krajem jula ove godine, a protekle sedmice je dostavljena ASP-u.

Ustavni sud je ukinuo Uredbu o vjetroelektranama (VE) koja je bila pravni osnov da nekadašnja Vlada Demokratske partije socijalista donosi metodologiju za subvencije proizvođačima struje iz VE Krnovo i Možura. Neustavna uredba od 2017. pa do kraja prošle godine koštala je građane oko 52 miliona eura.

Inicijativu za ispitivanje ustavnosti Uredbe podnijela je Akcija za socijalnu pravdu (ASP). Ustavni sud je odluku donio na sjednici krajem jula ove godine, a protekle sedmice je dostavljena ASP-u. Podsjetimo da je u julu Ustavni sud još uvijek imao kvorum za odlučivanje, te da je u međuvremenu sudija ovog suda Miodrag Iličković otišao u penziju i da je od tada država u svojevrsnoj pravosudnoj blokadi.

U odluci je Ustavni sud naveo da je Uredbu cijenio u odnosu na važeći Zakon o energetici…da je došlo do promjene više normativnih okolnosti koje se odnose na pitanja koja su predmet uređivanja Uredbe…da osporena Uredba nije usaglašena u potrebnom roku sa zakonom…te je utvrđeno da nije u saglasnosti s Ustavom i zakonom i da su se stekli uslovi za njeno ukidanje.

Uredba o vjetroelektranama donijeta je još 2009. godine, a kasnije je tadašnja Vlada utvrdila metodologije za otkupnu cijenu iz VE, čijim je vlasnicima ugovorno garantovana cijena od – u tom času nevjerovatnih – 96 eura po megavatu, što je bilo i tri puta više od tadašnje tržišne cijene.

Da se za Ustav ne haje, a na građane ne obrće, bilo je jasno i u oktobru 2019. kada su tadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić i ministar energetike i vodosnabdijevanja Malte Džo Mici pustili u rad vjetroelektranu Možura.

Vasilije Miličković, akcionar EPCG, tada je u otvorenom pismu premijerima Crne Gore i Malte, kao i predsjednika Ustavnog suda CG pitao: ,,Zašto je cijena struje iz VE Možura i VE na Krnovu, iza kojih stoji Milo Đukanović po cijeni 9,6 centi po kwh, a iz VE Gvozd koje će isti vjetar pokretati na Krnovu po dva eurocenta? Koji je interes građana da kupuju struju po trostruko skupljoj cijeni od berzanske cijene”.

Pitao se Miličković ko će plaćati taj reket i tačno ustvrdio krajni potrošači.

,,Koji je interes građana Crne Gore, potrošača električne energije da kupuju struju iz Đukanovićevih elektrana kao najskuplju struju u Evropi po 9,6 eurocenti/kwh i 10,44 eurocenti/kwh, a ne po dva do tri centa iz izvora EPCG”, pitao je Miličković i odgovor nije dobio. U međuvremenu Miličković je preminuo, a Ustavni sud mu je sa velikim zakašnjenjem dao za pravo.

Podsjetimo da je Miličković, nakon što je vjetrolektrana Možura otvorena, protiv predsjednika države Mila Đukanovića i tadašnjeg premijera Duška Markovića, podnio krivičnu prijavu. Iz tadašnjeg Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva po ovoj prijavi nijesu se oglašavali. Novi SDT je potvrdio da se u slučaju VE Možura vrši izviđaj

Afera oko gradnje vjetroelektrane na brdu Možura između Bara i Ulcinja bila je u fokusu međunarodne i domaće javnosti zbog ubistva istraživačke novinarke na Malti, a nakon njenog otkrića o koruptivnim šemama u ovom poslu.

Dafne Karuana Galicija ubijena je 2017. godine, a istraživala je slučaj sporne isplate na Malti povezane s kompanijama Enemalta i Cifidex i preduzeća 17 Black malteškog biznismena Jorgena Feneka, optuženog da je organizovao njeno ubistvo.

Od španske Ferse i crnogorske firme Čelebić, Cifidex je pod sumnjivim okolnostima kupio akcije preduzeća Možura Wind Park koje upravlja projektom vjetroelektrane i prodao ih malteškoj kompaniji Enemalta. U Crnoj Gori je prikazana kupoprodajna cijena od 3,5 miliona, a istragom na Malti utvrđeno je da je stvarna cijena 11,3 miliona eura.

Istražitelji s Malte razliku između prikazane i stvarne kupoprodajne cijene od 7,8 miliona smatraju sumom za korupciju zvaničnika na Malti i u Crnoj Gori. U Malti je to dovelo do pada Vlade. Kod nas još uvijek nema ni rezultata istrage, a gromoglasno je najavljivana. Najviše od sadašnjeg premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića. On je u kampanji pred izbore 2020,  optuživao tadašnji državni vrh za visoku korupciju i organizovani kriminal pozivajući tadašnje državne tužioce Ivicu Stankovića i Milivoja Katnića da od njega zatraže dokumenta koja su, kako je tvrdio, neoborivi dokaz za teška krivična djela.

Abazović se tada pozivao na to da afera Možura drma EU i da je Evropski parlament imao poseban zaključak u vezi sa ubistvom novinarke na Malti. Tvrdio je da postoji direktna veza između vrha crnogorske vlasti i svih firmi koje su vezane za taj proces.

Nakon formiranja nove parlamentarne većine i nove Vlade, u kojoj je Abazović bio vicepremijer i koordinator bezbjednosnih službi, zatim premijer, afera Možura je nestala iz fokusa javnosti a i Abazovićevog kruga interesovanja.

Prije tri mjeseca Skupština je usvojila odluku o otvaranju parlamentarne istrage i obrazovanju Anketnog odbora za prikupljanje informacija i činjenica o postupanju nadležnih državnih organa i drugih subjekata u vezi sa projektom vjetroelektrane Možura. Parlamentarna istraga još uvijek nije počela.

,,Po podacima koji su bili dostupni može se zaključiti da se u Crnoj Gori nalaze veoma važni dokazi o postojanju višemilionske korupcije u projektu koji će državu, dodatno, kroz ugovor o subvencionisanoj struji za 12 godina, koštati 115 miliona eura. Kompanija Mozura Wind Park (MWP), koja upravlja kontroverznim projektom vjetroelektrana na brdu Možura između Bara i Ulcinja, godinama posluje preko Prve banke, u kojoj je pojedinačno najveći akcionar Aco Đukanović, brat predsjednika države Mila Đukanovića, što se može zaključiti na osnovu dokumentacije koja je prikupljena tokom novinarske istrage”, piše u obrazloženju predloga istrage.

Još jedno podsjećanje – u jeku suđenja kojim su vlasnici malih hidroelektrana, uglavnom vezani za familiju Đukanović, tokom prošle godine tužili državu, Miličković je, kao umješač na strani države, tražio da se suđenja odlože dok Ustavni sud konačno ne odluči o njegovoj ustavnoj žalbi. On je tražio ocjenu ustavnosti izmjene Zakona o energetici, iz decembra 2015, kada su u Skupštini izglasani članovi 23 i 24 koji se odnose na podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Miličković je bio uporan u tvrdnji da je ovo reketiranje i pljačka građana, koja ih za 30 godina košta 600 miliona ili 20 miliona godišnje. Dodaje i da se EPCG, u kojoj je on akcionar, obavezala da kupuje ovu struju po znatno većoj cijeni od tržišne i one koju ona proizvodi. Nije imao ko da ga sasluša.

Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije daje pravni osnov da države članice preispitaju pravne i ugovorne odnose kada su u pitanju koruptivni poslovi, naglašavaju iz Akcije za socijalnu pravdu.

U ovoj organizaciji iznose nedoumicu – imajući u vidu da je Uredba bila pravni osnov za metodologiju utvrđivanja povlašćene cijene za proizvođače struje iz VE Krnovo i Možura, koje punih 12 godina imaju po ugovorima pravo na subvencije, nejasno je šta će Vlada preduzeti u konkretnoj situaciji i u vezi sa subvencijom.

Nijesu optimisti: ,,U zemlji, u kojoj pravni i institucionalni haos doživljava kulminaciju, građani i njihovi interesi su uvijek na dnu prioriteta i ASP ne dijeli pretjereni optimizam da će, nakon ove odluke Ustavnog suda, nosioci izvršne vlasti požuriti da zaštite interese potrošača”.

Da nijesu požurili vidimo, a da je funkcionisanje Ustavnog suda neophodno i zbog poštovanja prava građana, a ne samo potvrde ili ne interesa političara, više se i ne pominje.

Predrag NIKOLIĆ