Povežite se sa nama

OKO NAS

USTAVNI SUD U SLUČAJU SAŠE ČAĐENOVIĆA: Protiv pritvora – treći put

Objavljeno prije

na

Ustavni sud ocijenio je  da je Čađenoviću povrijeđeno pravo na ličnu slobodu, jer Viši sud u Podgorici i Apelacioni sud Crne Gore nijesu postupili sa dužnom pažnjom u procjeni dovoljnih i relevantnih razloga za dalje trajanje pritvora

 

Ustavni sud većinom glasova donio je odluku kojim je usvojena ustavna žalba na rješenje o produženju pritvora bivšem zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, zbog opasnosti od bjekstva. To je treći put da ovaj sud donosi istu odluku.

U odluci je navedeno da Ustavni sud ocjenjuje da je podnosiocu ustavne žalbe povrijeđeno pravo na ličnu slobodu, jer Viši sud u Podgorici i Apelacioni sud Crne Gore nijesu postupili sa dužnom pažnjom u procjeni dovoljnih i relevantnih razloga za dalje trajanje pritvora. Istom odlukom, ukinuto je rješenje Apelacionog suda od 30. novembra 2023. godine i predmet je vraćen tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Ustavni sud je ocijenio da u rješenju nijesu dati jasni i relevantni razlozi za zaključak da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljenog Čađenovića.

„ Sama činjenica da se nekom licu može izreći relativno visoka kazna zatvora, koja ga ne može ostaviti ravnodušnim u odnosu na dostupnost tužilaštvu i sudu, kao i to da je lice za koja se osnovano sumnja da je organizator i pojedina lica za koje se osnovano sumnja da su pripadnici kriminalne organizacije nalaze u bjekstvu, sa velikom vjerovatnoćom da se neki od njih nalaze van područja Crne Gore i da su za sada nedostupni državnim organima Crne Gore, ne mogu biti, same po sebi, razlog za produženje pritvora“, navodi se u odluci. „ Ovo posebno što je zaključak sudova da bi okrivljeni mogao očekivati i dobiti pomoć od tih lica za slučaj da se nađe na slobodi baziran na pretpostavci, pa uopštena mogućnost da se ista ostvari ne čini opasnost od bjekstva u konkretnom slučaju realnom“, konstatuje sud.

U odluci se dalje pojašnjava stav suda: „ Činjenica da su navedena lica u bjekstvu jeste okolnost koja ta lica u ovom momentu čini nedostupnim organima krivičnog gonjenja, ali navedena okolnost nije dokaz da će i okrivljeni (podnosilac) automatski pobjeći, te da će mu ta lica pomoći u tome. Ustavni sud, stoga, nalazi proizvoljnost u osporenim rješenjima o produženju pritvora podnosiocu ustavne žalbe, u cilju nesmetanog vođenja krivičnog postupka protiv istog, jer su sudovi zanemarili da procijene i obrazlože jedan broj faktora specifičnih za predmet, kao što su karakter lica, moral, dom, zanimanje, imovina, porodične veze i veze sa državom Crnom Gorom, u kojoj se krivično goni. Obaveza je suda da, ukoliko ocijeni da podnosiocu treba produžiti pritvor, u rješenju navede detaljne razloge za takvu odluku. Sama mogućnost teške kazne i težina dokaza nijesu, sami po sebi, dovoljni da kompenzuju ove faktore, odnosno da opravdaju produženje pritvora“.

Sudije Ustavnog suda Crne Gore usvojile su žalbu branilaca suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića i krajem prošle godine, ali i onu koja im je dostavljena nekoliko mjeseci prije toga.

Tako su prvi put u maju uvažili  stav odbrane da se Vrhovni sud u rješenju o produženju pritvora poziva na okolnosti koje su u domenu pretpostavki, dajući uopštene razloge, iz kojih proizilazi da opasnost od bjekstva nije izvjesna i realna, već nemoguća.

Stiče se utisak da za čitanje njihovih odluka sudije nižih sudova nemaju vremena, a još manje da ih primijene u praksi. Umjesto toga, sudovi su nastavili svoju praksu i tokom kontrole pritvora uredno isti produžavaju ne posvećujući previše pažnju na razloge i ne ispitujući da li je neki od razloga iz kojeg je pritvor određen prestao da postoji od 9. decembra 2022. godine kada je Čađenović uhapšen zbog sumnje da je službeno djelovanje podredio interesima kavačkog kriminalnog klana.

Dok se odluke Ustavnog suda nižu,  Viši sud u Podgorici odbija  i ponuđena jemstva koje je u slučaju Čađenovića iznosilo  377.000 eura u nekretninama.

Slučaj Čađenovića nije usamljen slučaj. Ni Milošu Medenici – sinu Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, pritvor nije ukinut i pored stava Ustavnog suda koji mu ide u korist, a na koje je Višem sudu ukazao i Apelacioni sud.

Do samo prije nekoliko mjeseci neumorno se ponavljalo i ukazivalo da je Crnoj Gori potreban Ustavni sud kako bi odblokirali procese jer moramo pokazati da naša država ostaje pouzdan partner Europske unije i čvrsto posvećen reformama i procesu pristupanja.  Očekivalo se  da će  Ustavni sud početi da obavlja osnovni zadatak –  da štiti ustavnost i zakonitost, da štiti prava i slobode građana.

Nekoliko mjeseci kasnije  moglo bi se zaključiti da je i njegovo postojanje jedno u nizu dobro urađenih kozmetičkih promjena i da njihove odluke gotovo nikad ne poštuju niži sudovi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo