Povežite se sa nama

MONITORING

Uslužni biroi

Objavljeno prije

na

Smijeh koji se oteo direktorici MANS-a Vanji Ćalović i njenom zamjeniku Dejanu Milovcu proparao je tišinu u sudnici sudije Osnovnog suda Zorana Šćepanovića kada je Vladan Bojić, advokat Branislava Mićunovića, Nikšićanina čije se ime u Crnoj Gori šapuće, objasnio da njegov klijent ne može da svjedoči jer je to previše stresno za njega.

 

,,Svako učestvovanje u postupku bilo bi ugrožavanje zdravlja Mićunovića, jer on ne smije biti izložen bilo kakvim stresnim situacijama. Ne vidim ko je spreman da preuzme rizik za takvu situaciju. U pitanju je ozbiljno organsko oboljenje kojem su doprinijeli tuženi”, kazao je Bojić.

,,Izvinite, ovo je bilo previše”, izvinila se Ćalović nakon opomene sudije.

Kako s takvim oboljenjem Mićunović radi, imajući u vidu njegov uzbudljiv profesionalni si-vi, Bojić nije objasnio. Ništa nije rekao ni o tome da li će njegov klijent isto opravdanje korisiti u Italiji gdje bi trebalo ubrzo da se pojavi u sudnici.

Kao što je poznato, Mićunović je jedan od osumnjičenih za šverc cigareta po optužnici specijalnog tužilaštva za borbu protiv mafije u Bariju. Osim Mićunovića optuženi su Dušanka Pešić-Jeknić, Branko Vujošević, Veselin Barović… Na optužnici se ranije nalazilo i ime premijera Crne Gore Mila Đukanovića, čiji je slučaj arhiviran zbog imuniteta.

Sudeći po obimnoj medicinskoj dokumentaciji koju je podnio Bojić, moguće da je Mićunović prikuplja od ranije, za mnogo veći slučaj od tužbe koju su njegovo preduzeće Džek pot i Lutrija Crne Gore, kojom upravljaju njegov poslovni partner Sava Grbović zvani Džigi i kćerka Andrea, podnijeli protiv MANS-a i Vijesti na jesen prošle godine.

Tužba je uslijedila nakon tekstova objavljenih u Vijestima i saopštenja MANS-a o poslovanju Lutrije na štetu državnog budžeta te monopolu koji ta kompanija ima. Tužbi je prethodilo prijeteće pismo koje je sa adrese UPIS-a koje vodi Grbović poslato Vijestima i novinarima te novine. U tužbi se navodi da su ,,Mićunović i njegova porodica ugroženi i da se pravni sistem Crne Gore pokazao nesposobnim da ih zaštiti od MANS-a”.

Baš tako piše. A pravosudni sistem Crne Gore dokazao je izuzetnu blagonaklonost prema Mićunoviću i njegovoj porodici – od nelegalne gradnje do sumnjivih bankarskih zajmova. Tako je, ustalom i sa svim premijerovim prijateljima.

Mićunović se u crnogorskoj sudnici pojavio jednom, prije deceniju, kao osumnjičeni za ubistvo Nikšićanina Radovana Kovačevića u septembru 2001. godine. Oslobođen je optužbi jer niko živ nije vidio ko je vlasnik ,,maljave ruke” koja je ispred Kliničkog centra Crne Gore, pred svjedocima, pucala u već ranjenog Kovačevića. Kovačević je ranjen u kazinu u vlasništvu Mićunovića, u obračunu u kom je stradao Mićunovićev partner. Mićunovićev advokat je pojasnio da se njegovo stanje posebno pogoršalo nakon 2007. godine. Baš je te godine Apelacioni sud Crne Gore potvrdio prvostepenu oslobađujuću presudu Mićunoviću zbog ubistva Kovačevića.

,,Ako se vještačenjem koje je sudija najavio ne utvrdi da je Mićunović poslovno nesposoban i da ima psihičke probleme, predložili smo da se u skladu sa zakonom sasluša na kućnoj adresi u prisustvu stranaka. To bi inače bio prvi slučaj da sud ne sasluša nekoga samo zato što bi za njega bilo stresno da vidi sudiju”, kaže za Monitor advokat MANS-a Veselin Radulović.

Gdje će naći Mićunovića, ne zna se. Mićunoviću nijesu uspjeli da dostave poziv za svjedočenje, konstatovano je na suđenju, iako su bili na svim adresama koje je sudu dostavio advokat Bojić.

Na suđenju se, prema najavama advokata Bojića, neće pojaviti ni Mićunovićev poslovni partner Sava Grbović. A i zašto bi kad ima Pobjedu.

Ne prođe ni dan da državna novina ne objavi saopštenje Grbovića ili Džek pota, na razne teme, od slobode medija do nezavisnosti pravosuđa, te efikasnosti državne uprave. Saopštenja pri tom upodobi i potpiše glavni urednik lično. Pobjeda je nakon što je novinarima Vijesti sa adrese Grbovićevog udruženja stigla prijeteća ,,šala”, objavila opširan intervju sa Grbovićem. Srđan Kusovac, bivši savjetnik Mila Đukanovića kome je dato da uređuje tu novinu, oslobodio je tada Džigiju dvije strane da o trošku građana Vijesti naziva ,,klozetarskim”, a urednike tog lista ,,puzigaćama”. I poruči – ,,dabogda krepali”. Pobjeda od tada liči na Grbovićev bilten.

Nije Mićunović jedini prijatelj familije koji iz topline doma svoga tuži crnogorske novinare, aktiviste i intelektualce. Kada je svojevremeno Stanko Subotić Cane, u to vrijeme u Beogradu optužen za šverc cigareta, tužio naš list, sudija Blažo Jovanić odbio je zahtjev da se Subotić sasluša. Jovanić je tada, poznato je, ušao u materijal za izučavanje od strane budućih studenata prava. Osudio je novinare Monitora za ono za šta ih Subotić nije ni tužio.

I tada je državna Pobjeda stajala na usluzi Subotiću, odnosno njegovom advokatu. Umiješao se i sam urednik. Valjda mu se učinilo da bi on bolje odbranio Subotića i od njegovog advokata.

Nije to jedini slučaj kada su državni mediji stajali na usluzi Subotiću. RTCG je tokom 2007. godine objavila saopštenje od zakona odbjeglog Caneta koji je demantovao prethodne optužbe Medojevića o njegovoj povezanosti sa Euro fondom i procesom privatizacije u Crnoj Gori, stavivši se tako na stranu Subotića, kog je u to vrijeme srpski specijalni tužilac za orgnizovani kriminal teretio za šverc cigareta.

Slučajno, valjda ga hoće, Jovaniću je dopao i slučaj Džek Pota i Lutrije protiv MANS-a i Vijesti. Da li bi i ovog puta pustio Đukanovićevog prijatelja da s nepoznate adrese tuži medije i civilni sektor, nećemo saznati pošto je u međuvremenu izuzet iz slučaja.

Advokat tuženih tražio je Jovanićevo izuzeće ukazujući između ostalog na to da je Jovanićev brat kao carinik osuđen za primanje mita i pomilovan od milosrdne ruke Filipa Vujanovića. Jovanića je na slučaju konačno zamijenio sudija Zoran Šćepanović . Šćepanović je poznat i kao sudija koji je svojevremno osudio novinara Petra Komnenića i Monitor da su oklevetali sudiju Ivicu Stankovića, iako je Novinarsko samoregulatorno tijelo kojem se Stanković inicijalno žalio prosudilo da je članak urađen u skladu sa novinarskim kodeksom i da autorskih propusta nije bilo. Svjedok Radovan Mandić, bivši sudija Višeg suda potvrdio je navode Komnenićevog teksta – da su pod nezakonitim mjerama tajnog nadzora bili ne samo on i Stanković već ,,još polovina sudija Višeg suda”.

Kada se jednom s distance bude posmatralo ovo doba crnogorskog pravosuđa, za njegov portret izuzetnu vrijednost će imati izvodi sa suđenja Duška Šarića, dobrog momka iz Pljevalja. Brata odbjeglog narko bosa Darka.

,,Gospodine Duško. Je l’ u redu Dule?”, poslušno pita sudija.

,,U redu”, odgovara mlađi Šarić koji tokom ispitivanja ne progovara ni riječ. Njegovu odbranu je preuzeo sudija koji u jednom trenu čak snishodljivo objašnjava da nijesu Duleta uhapsili jer misle da je kriv. Ono, samo da provjere nevinog čovjeka. Bjelopoljski zatvor je za potrebe VIP klijenata i renoviran. Pisao je o tome Monitor.

Tu su i Naser Keljmendi, uhapšeni narkobos, s kojim je crnogorsko tužilaštvo napravilo pogodbu zbog nelegalne gradnje u Ulcinju. Pa Safet Kalić, još jedan odbjegli narkobos. Umjesto da ispituje šta funkcioneri državne bezbjednosti i bliski saradnici Mila Đukanovića rade na njegovoj svadbi, gdje se puca iz automatskog oružja, ispitivalo se ko je snimak postavio na Jutjub. Privatnost je privatnost.

Tako to ide. Dok god je ovo njihova država.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo