Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Uslovi od ,,spuških” do hotelskih

Objavljeno prije

na

Dom učenika Dušan Marović u Baru, sredinom protekle nedjelje, zatvoren je nakon što su ljekari utvrdili da četvoro djece ima šugu. Zarazna kožna bolest šuga je karakteristična za zemlje trećeg svijeta i pokazuje nizak nivo osnovne higijene.

Nije utvrđeno da li je neko od učenika bolest nakon zimskog raspusta donio od kuće ili su za nju krivi loši uslovi u domu. U barskom domu u kome je smješteno 50 učenika u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, zajednička kupatila se ne griju, a na česmama nema tople vode. Po nalogu sanitarne inspekcije obavljena je dezinfekcija i deratizacija svih prostorija, pa je Dom učenika otvoren početkom ove nedjelje. Sanitarna inspekcija je naložila da se ,,mora obezbijediti topla voda na česmama da bi nakon upotrebe toaleta učenici mogli da održavaju higijenu”. Iz nadležnog Ministarstva prosvjete, po običaju, nije bilo komentara.

Serijski se ponavlja poznata priča – tek kada se desi zaraza ili neki drugi kastig, nadležni reaguju. Problemi u barskom Domu učenika koji je sagrađen 1974. nijesu od juče. Zbog loših uslova u kome žive učenici glavnom prosvjetnom inspektoru žalio se istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković. Bivši ombudsman Šefko Crnovršanin, nakon što je 2007. posjetio taj dom, konstatovao je da su tamo uslovi ,,lošiji nego u Spužu”.

Koliko su uslovi odmakli od Spuža u ostalim crnogorskim domovima učenika i studenata?

U Podgorici, najvećem školskom i univerzitetskom centru, stotinu učenika je smješteno u Domu učenika, dok oko hiljadu živi u Prvoj i Drugoj fazi studentskog doma i tzv. Plavom dvoru.

O tome kakvi su uslovi govori i cijena – mjesečna stanarina za studente u Plavom dvoru i Prvoj fazi je 11,80, a u Drugoj fazi i Domu učenika 7,40. eura. Prva dva objekta su pretrpjela brojna renoviranja i drastično se razlikuju od onih u Drugoj fazi i posebno Domu učenika, pa u ovim objektima jedno kupatilo koristi 15 stanara.

Tri obroka u menzama pri domovima koštaju mjesečno 22,60 eura. U njima se hrani oko 3200 korisnika.

U Plavom dvoru koji je namijenjen najboljim studentima uslovi su kao u hotelu. Na ulazu i rampa za lica sa invaliditetom, unutra lift. Studentima se izdaju elektronske kartice koje služe za ulazak u dom i za menzu. S druge strane, u susjednom Domu učenika okrečeni zidovi i uglačani podovi ne mogu sakriti trošnost zgrade stare šest decenija. Osim male biblioteke i hola kod recepcije nema zajedničkih prostorija, jedno kupatilo na više soba.

,,Na nivou Crne Gore od Ministarstva prosvjete dobijamo nešto manje od sto eura po učeniku, a od studenata 30 eura. Ta sredstva nijesu dovoljna da bi značajnije unapređivali smještaj. Primarno nam je održavanje objekata i higijena”, kaže direktor JU Dom učenika i studenata Podgorica Radoslav Jovanović.

Grijanje, higijena, buka, to je ono na što se žale stanari domova. Međutim, simptomatično je da niko od studenata neće javno da progovori o problemima.

U Novom studentskom domu pored Univerziteta grijanje je dvokratno od 7 do 11 i od 14 do 18 sati, dvokratno je i snabdijevanje toplom vodom. Za kotlarnicu je nadležan Rektorat, pa ona radi uglavnom kada profesori imaju predavanja. I snabdijevanje toplom vodom je dvokratno tokom dana.

Za smještaj u podgoričkim domovima svake godine konkuriše skoro duplo više studenata i učenika od postojećih kapaciteta. Studenti se već godinama žale na veliki broj ilegalaca. Tarifa za krevet je preko 500 eura u Plavom domu, oko 400 u Prvoj fazi, a 200 u Drugoj. Cijena za karticu u menzi – po dogovoru.

„Kada saznamo za te slučajeve, odmah im oduzimamo mjesta. Zanimljivo je i ovo – u domovima je smješteno oko 1000 studenata, a menzu koristi njih preko 3000. To je, ipak, jedan vid socijalne kategorije. Deset godina nijesmo povećavali cijene usluga u domovima”, kaže Jovanović.

Postojeće kapacitete za smještaj učenika i studenata u Podgorici trebalo bi da rastereti završetak izgradnje novog studentskog doma kod Rektorata Univerziteta Crne Gore. Planirano je da bude otvoren najesen. Dom se gradi po principu privatno-javnog partnerstva. Izvođač radova je firma Kroling kojoj je dato zemljište i oslobođena je plaćanja komunalija. Ugovorom je predviđeno da dom nakon 30 godina postane vlasništvo države, a precizirano je i da cijena u novoizgrađenom privatnom domu ne smije biti veća od 20 odsto od one u postojećim domovima. Valja napomenuti da zbog ranijih aranžmana sa danilovgradskom firmom Kroling oko gradnje profesorskih zgrada i zgrade za tri fakulteta, Univerzitetu Crne Gore prijeti bankrot.

Najavu gradnje novog doma za učenike i studente u Nikšiću nije propustio da pomene nijedan ministar prosvjete u protekloj deceniji. Prošle godine to je obećao i tadašnji premijer Lukšić. Po ugledu na podgoričko privatno-javno partnerstvo u junu prošle godine raspisan je tender za izgradnju novog studentskog doma u Nikšiću.

Da je novi dom neophodan gradu pod Trebjesom govore brojke – na Filozofskom fakultetu u Nikšiću studira preko 3.000 studenata, a Dom učenika i studenata Braća Vučinić ima za studente 250 raspoloživih mjesta, a za učenike 44.

,,Dom u Nikšiću pruža studentima i učenicima usluge smještaja i ishrane, a za studente koji koriste privatni smještaj u Nikšiću pružamo usluge ishrane. Interesovanje za naše usluge je veliko tako da u školskoj 2012/13. ukupno imamo 716 korisnika”, kaže direktor ove ustanove Momčilo Đukanović.

Dom u Nikšiću je otvoren 1948. godine. Jedan sprat je renoviran i namijenjen najboljim studentima i gostujućim profesorima i odgovara uslovima hotela B kategorije. U ostalim djelovima studentima su na raspolaganju trokrevetne i četvorokrevetne sobe, a stanari jednog sprata koriste tri zajednička kupatila.

Na pitanje Monitora da li ima problema u radu Doma, Đukanović kaže: ,,Nemamo nikakvih problema kada je u pitanju rukovođenje ovom ustanovom”.

Međutim, stanari nikšićkog doma su jedni od rijetkih koji su prije dvije godine protestovali. Oni su se tada okupili ispred doma tražeći od uprave da im poveća broj termina u kojima će imati toplu vodu, a ne samo u dva sata ujutru i uveče.

,,Do sada to nije bio problem, jer su studenti svakodnevno imali i imaju obezbijeđenu toplu vodu u zajednički dogovorenim terminima”, kaže Đukanović.

Smještajnih kapaciteta za učenike i studente nedostaje i u Kotoru. U tamošnjem Domu učenika i studenata Spasić-Mašera boravi 216 studenata i 44 učenika. Za smještaj se prijavi duplo više interesenata. Renoviranje doma je počelo 2008.

,,Svake godine se ulaže u renoviranje doma. Smještaj se iz godine u godinu poboljšava. Ljeti u domu borave studenti iz Srbije, Hrvatske i oni kažu da su uslovi u našem domu slični onima kod njih”, kaže šef recepcije kotorskog doma Zoran Krivokapić.

Najbolji uslovi za smještaj učenika i studenata su u najstarijem cetinjskom domu koji se nalazi u zgradi nekadašnjeg Djevojačkog instituta, koja je useljena 1872. godine.

U Doma učenika i studenata Cetinje ima 15 učenika i 80 studenata, a 14 kreveta koriste profesori koji dolaze iz drugih sredina. Cijena za smještaj i ishranu studenata iznosi 29,60, a za učenike 29,20 eura od čega osam eura za smještaj. Ukupno 105 kreveta raspoređeni su u 37 soba – od kojih svaka ima posebne toalete, televizijske aparate… Učenicima i studentima je na raspolaganju i čitaonica sa tri internet kafea. Kao i u ostalim gradovima mnogo je onih koji ne mogu dobiti smještaj u domu zbog ograničenih kapaciteta.

Prije dvije godine u domski enterijer uloženo je 75.000 eura i to iz sopstvenih sredstava ustanove. Direktorica Doma učenika i studenata Cetinje Vesna Miranović najavljuje da će se renoviranje u domu nastaviti. Opet iz sopstvenih sredstava.

Ko zna da li bi cetinjski dom danas odudarao od crnogorskog standarda da njegovo potkrovlje nije izgorjelo početkom 2010. godine. U rekonstrukciju, koja je trajala devet mjeseci, država je uložila 210.000 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo