Kolege ministri, za pravdu i unutrašnje poslove, Duško Marković i Raško Konjević će do kraja trećeg kvartala tekuće godine napraviti analizu organizacione strukture, kapaciteta i ovlašćenja državnih organa i organa uprave u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, sa prijedlogom mjera. To je propisano 31. januara usvojenim planom rada Vlade za 2013, uz fusnotu da je zapravo nadležna vladina Komisija za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku na čijem je čelu kao vicepremijer takođe Marković.
Vijesti pišu da bi analiza mogla rezultirati „posebnim zakonom, moguće do kraja godine, na osnovu kojeg bi trebalo da bude formirano specijalno tužilaštvo za suzbijanje korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala”.
Iz suvoparne vladine formulacije se navodno krije ustrojavanje varijante USKOK-a (Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala), što je Konjević nagovijestio po preuzimanju MUP-a. No, niti jedan konkretan detalj s tim u vezi službeno nije dalje objavljen.
Hrvatski USKOK je formiran još 2001, ne samo usljed povijesnog rušenja HDZ-ovske jednodecenijske vladavine, već i nakon poštenog priznanja novih vlasti da „postojeća mreža državnih odvjetništava i njihova nadležnost za postupanje u slučajevima koruptivnih i kaznenih djela iz sfere organiziranog kriminala nije bila prikladna”.
Suprotno od toga, naše vlasti uvjeravaju da u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala postoji ozbiljni progres Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), iako se – pored Specijalnog tužilaštva i Zajedničkog istražnog tima – sada nagovještava i formiranje varijante USKOK-a.
Novi Zakonik o krivičnom postupku (ZKP) na snazi je od 26. avgusta 2009. s tim što je djelimična primjena – za korupciju i organizovani kriminal – počela godinu a potpuna dvije godine kasnije. Promijenjena je priroda krivičnog gonjenja uvođenjem tužilačke istrage. Normativno, VDT je dobilo odriješene ruke da gradi predmete.
No, došlo je do nevjerovatnog obrta. Tokom 2011, kada je VDT preuzelo vođenje istraga, bilo je, prema službenim podacima, čak 52,38 odsto manje prijavljenih slučajeva krivičnih djela sa elementima korupcije. Zbog čega?
Šefica VDT-a Ranka Čarapić u svom Izvještaju o radu za 2011. (posljednji koji je javno prezentovan) se pravdala da „podatak sasvim sigurno nije rezultat nižeg nivoa korupcije u ovom procentu, nego posljedica nedovoljne aktivnosti organa zaduženih za otkrivanje izvršilaca ovih krivičnih djela i nedovoljne međuinstitucionalne saradnje na planu njihovog gonjenja”.
Na drugoj strani, primjena novog ZKP-a kroz tužilačku istragu je izazvala skepsu u Upravi policije, specijalno u sektoru kriminalistike. Prema Reformi policije u Crnoj Gori 2006-2011, dokumentu Misije OEBS-a čiji su eksperti obavili povjerljive intervjue sa krim i drugim policajcima, uočeno je „duboko nezadovoljstvo” novim ZKP-om, odnosno prijenosom ovlašćenja za ispitivanje osumnjičenih sa policije na VDT.
„Tužilaštvo nije spremno za takvu ulogu i zakon je donešen bez dovoljno razmatranja”, dok su „ispitanici bili skeptični prema reformi i većina je bila uvjerena da je ona u najgorem slučaju neizvodljiva, a u najboljem poprilično površna”.
Prepucavanja između policije i VDT-a – ili, što je možda tačnije, obostrana nekompetencija – rezultiraju da još nije procesuiran iole ozbiljniji slučaj u kojem su iskorišćene mogućnosti novog ZKP-a: proširena primjena posebnih istražnih mjera u prikupljanju dokaza u istragama organizovanog kriminala (tajno praćenje i tehničko snimanje lica i predmeta), itd.
U međuvremenu, Darko Šarić – u bjekstvu od januara 2010, koji je osim Srbije takođe razvio mrežu i u Crnoj Gori, od strane VDT-a nije optužen za bilo kakvo djelo. Nepravosnažno je osuđen Duško Šarić na osam godina, ali ne kao inkriminisani u dijelu optužnice za pripadništvo kriminalnoj organizaciji njegovog starijeg brata koja je dugo u međunarodnim razmjerama kupovala i prodavala drogu, već za krivično djelo protiv platnog prometa i privrednog poslovanja.
Međutim, VDT (Specijalno tužilaštvo) nije proširilo optužnicu tako što bi teretilo Prvu banku i Hypo Alpe Adria banku u najmanju ruku zbog sticanja profita iz krivičnog djela pranje novca, niti je pokrenulo postupak oduzimanja njihovog tako stečenog profita.
Za te banke se u prvostepenoj presudi navodi da je kroz njih u periodu 2007-2010. za Mat company plasirano ukupno preko 21,3 miliona eura – prevedeno, ubirale su narko procente poslujući sa klanom Darka Šarića.
Dokaze za slučaj Zavala su prikupili iz MANS-a. VDT je cinično posmatralo napore MANS-a; čak je odbilo da u jednom navratu prihvati dokaze o kriminalnom of-šor netvorku pod izgovorom da su na engleskom jeziku.
Tek oko dvije i po godine po objavljivanju dosijea Zavala je reagovalo tužbama protiv gradonačelnika Budve, njegovih saradnika i nekoliko drugih lica, ali ne i protiv navodno prvorangiranih u piramidi – Svetozara Marovića i Branimira Gvozdenovića.
Misija OEBS-a u Crnoj Gori u citiranom izvještaju primjećuje da su u slučaju Zavala optužnice VDT-a podignute „u veoma indikativnom političkom trenutku – svega nekoliko dana pošto su dva ključna prvaka vladajuće Demokratske partije socijalista podnijeli ostavke na mjesta u Vladi”.
Glavni je sistemski nedostatak, zapisan u Ustavu, uočen od Evropske komisije – nastavak političkog uticaja na rad VDT-a. U Mišljenju i Analitičkom izvještaju iz novembra 2010. sa preporukama Crnoj Gori za pristupne pregovore, naglašena je potreba jačanja vladavine prava, posebno kroz depolitizovano i na zaslugama zasnovano postavljanje članova i Tužilačkog savjeta, kojeg imenuje Skupština, sa ovlašćenjima da sve državne tužioce predlaže a njihove zamjenika bira.
Tužilački savjet, uz šeficu VDT-a, ima još 10 članova: šest državnih tužilaca i zamjenika, te po jednog profesora Pravnog fakulteta u Podgorici, advokata, istaknutog pravnika i predstavnika Ministarstva pravde.
Tek je Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o državnom tužilaštvu propisano da Vrhovni državni tužilac neće moći biti predsjednik Tužilačkog savjeta već samo član, po položaju, te da neće moći biti predsjednik, niti član, bilo koje komisije koju obrazuje Tužilački savjet.
Tužilački savjet bi trebalo da obezbjeđuje samostalnost državnih tužilaštava i državnih tužilaca. Siva eminencija Tužilačkog savjeta u oba mandata, biran po prijedlogu predsjednika Filipa Vujanovića, je Vladimir Šušović – vrhovni državni tužilac iz 1990-ih i autorizovani simpatizer vladajuće stranke koji je predsjednik Komisije za kodeks tužilačke etike.
Kolege u tom tijelu su mu Mladen Vukčević, bivši predsjednik Izvršnog odbora DPS-a; Ranko Mujović – bivši poslanik DPS-a; Jelena Popović, bivša savjetnica predsjednika SDP-a…
Politički uticaj u VDT-u – gdje je zaposleno oko 240 javnih funkcionera, službenika i namještenika – toliko je prisutan da je, uprkos silnim „reformskim” normativima, ostavljena „korisna nejasnoća” da nema nikakve konkretne sankcije ukoliko se utvrdi da je neki državni tužilac prekršio ustavnu zabranu članstva u političkoj organizaciji!
Evropska komisija je, kroz svoj Analitički izvještaj, osporila nadležnost Skupštine da prostom većinom ne samo bira, već i odlučuje o imunitetu visokih nosilaca pravosudnih funkcija – uključujući i tužioce.
U istom dokumentu je uočeno prećerano gomilanje ovlašćenja u funkciji Vrhovnog državnog tužioca, čije Ustavom propisano imenovanje od strane Skupštine „izaziva dodatnu zabrinutost zbog hijerarhijske strukture tužilačke službe”.
No, kritike su ostale mrtvo slovo na papiru, jer koalicija DPS-SDP raspolaže zgodnim izgovorom – izmjene Ustava su nemoguće bez glasačke podrške opozicije koja ih uslovljava promjenama i u dijelu državnih simbola.
Šefica VDT-a je u međuvremenu manje-više priznala da ona i njeno Specijalno tužilaštvo nijesu u stanju da ispune ustavnu i zakonsku obavezu procesuiranja najtežih krivičnih djela – tipični su predmeti za ratni zločin, gdje su nepravosnažnim presudama odbijene tužbe, dok je slučaj Bukovica zaključen bez osuđenih. Naravno, izgovor su joj „objektivne okolnosti”.
Na primjer, u Izvještaju o radu za 2011. Ranka Čarapić za Specijalno tužilaštvo tvrdi da je problem „preširoko određena stvarna nadležnost”, dok za „kvalitetnije i efikasnije vođenje finansijske istrage treba urediti evidencije državnih organa čije podatke tužioci koriste” – iako su iz MANS-a u slučaju Zavale optužujuće podatke prikupili najobičnijim zahtjevima za slobodnim pristupom informacijama!
Na parlamentarnom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu je nedavno objavila da u ovoj godini VDT, sa predviđenih 5,7 miliona eura (700.000 više nego prethodne), „nema dovoljno novca da ispuni sve svoje obaveze”.
Prema njenoj računici, navodno, da bi ispunilo „sve svoje obaveze” Specijalnom tužilaštvu je potrebno još samo 100.000 plus 25.000 eura za gorivo – sume koje bužetom nijesu odobrene.
Sa priznanjem da neće ispuniti svoje obaveze, Ranka Čarapić ulazi u svoju „izbornu godinu”, jer joj 10. aprila ističe petogodišnji mandat. Ne bude li reizabrana, to će vjerovatno doživjeti kao „razrješenje”.
Ukoliko nije lapsus calami (greška pri pisanju), tako je u svom saopštenju formulisala epilog scenarija dogovorenog „u političkom vrhu” koji je krajem godine, navodno, osnovnoj tužiteljki iz Podgorice Ljiljani Klikovac kao „poruku” prenio načelnik krim policije iz Budve Siniša Stojković.
Ipak se potom ogradila od „razrješenja”, objavljujući kako „ne osjećam nikakav strah i ne bih se izjašnjavala o ostanku na mjestu Vrhovne državne tužiteljke”,
„Mislim da ta poruka nema nikakve veze s dogovorom u vrhu političke vlasti”, kazala je. „Prema našoj ocjeni, to u svakom slučaju nije poruka s vrha, već sa nekog dna, sa kojim ćemo pokušati da se obračunamo u zakonskom postupku”. Junački.
Vladimir JOVANOVIĆ
IN ENGLISH2 sedmice
IN ENGLISH2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
SVIJET3 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU1 sedmica
DRUŠTVO2 sedmice
FOKUS3 sedmice