MONITOR: Izjavili ste više puta da se zemlje u regiji moraju fokusirati na vladavinu prava, pa kako je u Crnoj Gori?
LUNAČEK: Mnogo je pozitivnih pomaka, ali glavni problem je ostao – korupcija široko rasprostranjena, u koju je duboko umiješana politička elita, uključujući i strane investitore (i one iz zemalja EU, kao što su Italija, Mađarska, Njemačka). Ključno uporište za korupcije bio je, a i dalje je u mnogim zemaljama, proces privatizacije kompanija u državnom vlasništvu. U Crnoj Gori to se odnosi na privatizacije iz oblasti aluminijske industrije, telekomunikacija i elektroenergetskog sektora, kao i u oblasti finasiranja političkih partija. Jasno – implementacija reformi, sa posebnim fokusom na vladavinu prava i fundamentalne slobode, mora biti povezana sa mjerama za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sigurna sam da će te mjere biti ključ tokom procesa integracije Crne Gore. MONITOR: U rezoluciji EP posvećenoj Crnoj Gori insistira se na borbi protiv korupcije na svim nivoima. Kako komentarišete činjenicu da izostaje istraga, a nema ni te jedne presude za korupciju na visokom nivou i pored jakih indicija da su visoki zvaničnici uključeni u sumnjive transakcije vezane za privatizaciju Telekoma, KAP i td?
LUNAČEK: Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, gospodin Čarls Tanok, prezentovao je u svom predlogu Rezolucije dosta dobrih elemenata, ali nije išao dovoljno daleko u nekim oblastima. Ja i moja politička grupa Evropski Zeleni – slobodna alijansa, željeli bismo znatno više kritike vezano za korupciju: u našem amandmanu mi smo podvukli činjenicu da u Crnoj Gori nije bilo dovoljno progresa u oblasti borbe protiv korupcije, niti dovoljno napretka u implementaciji novih zakonskih rješenja. Evropska komisija dijeli takođe ovo naše stanovište. Mi smo, takođe, htjeli da navedemo u Rezoluciji korupciju u slučaju Telekoma. Išlo se u amandmanima i korak dalje, postavljeno je pitanje – šta se dešava u domenu politike cijena električne energije i telekomunikacijskih usluga: građani plaćaju izuzetno visoke cijene, dok se nekim pojedincima i institucijama dozvoljava da uopšte ne plaćaju račune za struju i telekomunikacije. Ovo pokazuje da je nešto veoma pogrešno i da pojedine državne institucije ne prate tržište i ne štite interes potrošača i građana. Dodatan razlog za brigu je i činjenica da članovi Vlade javno napadaju organizatore nedavnih protesta oko politike cijena, umjesto da rade svoj posao, da osiguraju da funkcioniše tržište i da su prava potrošača zaštićena. I još nešto, neprihvatljivo je da tijela koja bi trebalo da nadgledaju finasiranje političkih partija – kao što su Državna izborna komisija i Komisija za sprečavanje konflikta interesa, budu sastavljena od predstavnika političkih partija. Ovo ne vodi rješenju, već produbljuje problem. To ne znači ništa drugo do novi i ozbiljan konflikt interesa. Ali, kao što znate, pregovori, za koje se nadam da će biti otvoreni u junu, počinju poglavljem 23 i 24, (pravosuđe, fundamentalna prava, uključujući borbu protiv korupcije, slobode i bezbjednost). Borba protiv korupcije biće, dakle, na samom vrhu agende EU. I to od početka do kraja pregovaračkog procesa. Crna Gora tako ima šansu da popravi svoj rekord u ovoj oblasti i pokaže da se sa odgovornošću odnosi prema ovim problemima.
MONITOR: Ipak, Rezolucija EP nije uključila neke stvari na kojima ste insistirali, vezane za Telekom, KAP, MANS. Zašto?
LUNAČEK: Nema dovoljno odlučnosti da se imenuju ljudi ili kompanije u izvještajima Evropskog parlamenta, jer se postavlja pitanje zašto se imenuje baš taj, a ne svi ostali slučajevi. Taj argument nekad može imati smisla, ali ja se ne slažem uvijek sa tim.
MONITOR: Predsjednik vladajuće DPS Milo Đukanović nedavno je rekao da bi vođe opozicije i medija, koji traže procesuiranja i hapšenja, trebalo sami da završe u zatvoru i da bi to, prema njegovim riječima, bio najbolji doprinos evropeizaciji Crne Gore. Kako biste Vi protumačili njegovu izjavu?
LUNAČEK: Nisam je čula, ali ako je zaista to rekao preporučujem predsjedniku DPS-a Milu Đukanoviću da pročita Lisabonski ugovor i Povelju o osnovnim pravima, član 11 o medijskoj slobodi i pluralizmu. Pravo na saopštavanje i primanje informacija, bez uplitanja javnih zvaničnika, je fundamentalno pravo u Evropskoj povelji o osnovnim pravima i u Lisabonskom ugovoru to se tretira kao evropska vrijednost. Nema demokratije bez slobode medija. Sloboda izražavanja i sloboda medija je suštinska vrijednost EU. To mora biti tako i u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za EU, kao i u članicama. Nedavna odbrana medijskih sloboda u Mađarskoj pokazuje jako partnerstvo između Evropske komisije i Evropskog parlamenta u zaštiti ove suštinske vrijednosti EU. Sloboda izražavanja je jedan od stubova demokratije. Visoki standardi u toj oblasti neophodni su u svim zemljama, pa i u Crnoj Gori.
MONITOR: I pored upozorenja iz Evrope, nijedan napad na novinare nije rasvijetljen u Crnoj Gori, a verbalne prijetnje prema medijima koje ne kontrolišu vladajući krugovi sve su izraženije?
LUNAČEK: Kao što znate, Evropski parlament je pozivao crnogorske vlasti da istraže temeljno slučajeve fizičkih napada i zastrašivanja novinara, kao i da pokažuposvećenost medijskim slobodama bez uplitanja politike. Tako je, prema mom mišljenju, EP jasno pokazao da je sloboda medija standard i da o tome ne može biti pogađanja. Mislim da bi Vlada trebalo da se fokusira na reforme, posebno implementaciju novog zakonskog okvira, umjesto što troši energiju napadajući predstavnike medija.
MONITOR: Crnogorski zvaničnici su osudili predstavnike MANS-a zbog učešća u nedavnim masovnim protestima, ističući da to ne vodi reformama. Da li se slažete sa ovakvim ocjenama? I kako vidite ulogu NVO u društvu?
LUNAČEK: Pošto sam i ja bila u civilnom pokretu, veoma poštujem nevladine organizacije, grupe koje se okupljaju oko određene teme i igraju važnu ulogu u društvu, i koje u svoje aktivnosti uključuju i organizovanje mirnih protesta i demonstracija. I ja sam učestvovala u protestima, i još to radim ako je nekim inicijativama potrebna podrška parlamentaraca. Naravno, sve civilne organizacije ne zastupaju moje i evropske vrijednosti. Neke propagiraju ekstremni nacionalizam, jezik mržnje i nasilja. To je protiv vrijednosti otvorenog i pluralističkog društva. Lisabonskim sporazumom i Poveljom o osnovnim pravima, civilne inicijative i aktivizam civilnog društva jedna su od ključnih činilaca demokratije. U demokratskom okruženju – vlada, parlament i civilno društvo treba da rade zajedno i konstruktivno. Kritika je dio demokratske igre – kao političari mi moramo da naučimo da se nosimo sa tim na konstruktivan način, bez represije. To uključuje formalne mehanizme, kao što su konsultacije. Tako vlada, političke partije i administracija treba da ohrabre i doprinesu međusobnom razumijevanju, da rade zajedno sa civilnim sektorom i da stvore mehanizme za saradnju. Po mom mišljenju MANS radi dobar posao: oni rade isto što bi svaka vlada i administracija, uključujući pravosuđe i policiju, trebalo da rade – bore se protiv korupcije pojedinačno i na svakom nivou. Glavno sredstvo koje koristi MANS je jačanje transparentnosti, pritisak na odgovorne da djeluju i – organizovanje mirnih građanskih protesta. Vidite, zrelu demokratiju uvijek karakteriše aktivno civilno društvo, pa su nedavni protesti dobar znak.
MONITOR: Pitanje unapređivanja ljudskih prava je od izuzetnog značaja za sve u regionu. U Crnoj Gori posebno je važno jačati prava manjinskih seksualnih grupa.
LUNAČEK: Pozitivno je to što je donesen zakon o antidiskriminaciji, što je imenovan savjetnik premijera za antidiskriminacijsku politiku i što Vlada tijesno sarađuje sa civilnim društvom na pitanjima LGBT populacije. Nedavno usvojeni zakon, koji se odnosi na transrodne osobe, takođe je korak naprijed. Ali, i pored toga cjelokupan pravni i institucionalni okvir još uvijek nije sačinjen. Takođe, još nas nijesu ubijedili u potpunu posvećenost predstavnici policije i pravosuđa: incident koji se desio u maju 2011. tokom obilježavanja međunarodnog dana protiv homofobije još nije istražen na pravi način. Nadam se da će Vlada i nadležne službe uraditi sve što je u njihovoj moći da mi u 2012. vidimo Paradu ponosa u Crnoj Gori i da je oni podrže. Više napora trebalo bi uložiti kako bi se popravila pozicija lica sa posebnim potrebama. Tu su i problemi vezani za rodnu ravnopravnost. Iako čine više od 50 odsto populacije, žene su nedovoljno predstavljene u parlamentu, na visokim pozicijama u vladi, javnom i privatnom sektoru. Podržavam novinu da na partijskim listama tokom izbora bude 30 posto žena, ali još sam zabrinuta i mislim da rodna ravnopravnost nije garantovana u praksi. Tu je i neophodna borba protiv nasilja u porodicama i za ravnopravnost oko zarada.
MONITOR: Na kraju, podržali ste civilne inicijative vezane za zaštitu Morače, tokom rasprave o izgradnji hidroelektrana na toj rijeci. Koliko je važno za Crnu Goru, na njenom putu ka EU, pitanje ekologije i poštovanja standard u toj oblasti?
LUNAČEK: Za mene, kao člana Zelene partije, životna okolina veoma je važno pitanje. ,,Biti zelen,” mogao bi biti značajan adut Crne Gore, zemlje koja je sebe definisala kao ekološku državu u Ustavu. Učinjeni su početni napori oko problema otpadnih voda, otpada, kanalizacije i ekološke legislative. Ali jedan od najvećih problema u Crnoj Gori je vezan za pitanje čvrstog otpada, najviše zbog odsustva deponija koje ispunjavaju evropske zahtjeve. Uspjeh Zelenih je što je Evropski parlament „pozivao crnogorske vlasti da razmotre planove oko izgradnje velikih hidroelektrana” i zahtjev da vlast u budućnosti uključi organizacije civilnog društva tokom planiranja izgradnje hidroelektrana, kao i da učine javnim rasprave, mišljenja eksperata i druge dokumente. Poslije brojnih posjeta regionu, na Zapadnom Balkanu i Crnoj Gori, kada je ekologija u pitanju, najveći je izazov da se promijeni odnos ljudi prema prirodi, radi budućih generacija. Mora se osigurati da ekonomski razvoj u regionu bude u skladu sa zaštitom okoline i prirodnih resursa, kao što se i kaže u Rezoluciji EP o Crnoj Gori.
Milka TADIĆ-MIJOVIĆ