Povežite se sa nama

OKO NAS

Žurke do zore

Objavljeno prije

na

Stanari profesorske zgrade u Studentskoj ulici u Podgorici uselili su se u nove stanove septembra prošle godine. Idilu su im pokvarile komšije – stanari Druge faze novog studentskog doma. U domu cijele noći veselo.

,,Oko 22 sata počinju žurke na terasama doma, pušta se veoma glasna muzika. Na terasama se okupi po njih desetoro piju, viču, vrište, bacaju staklene flaše sa terasa, pjevaju… To treba doživjeti da bi čovjek mogao da nas shvati”, kaže za Monitor jedan od stanara te zgrade.

Stanari su prvo zatvarali prozore, spuštali roletne, ali sve uzalud. Od glasne muzike poslije ponoći san nije htio na oči. Odlučili su da se obrate nadležnima.

,,U Fazi 2 Novog studentskog doma na 7. spratu nalazi se klub/diskoteka u kome se svakog utorka održavaju žurke od 23 sata pa do ranog jutara, a povremeno se u ovom klubu organizuju i proslave koje takođe traju do 4 h ujutro. Muzika koja se pušta u ovom periodu je iznad svih normi za dijelove grada u kojima se stanuje. Prostorije kluba nisu adekvatno izolovane, jer se radi o prostoru kome je prije par godina data ta namjena. Klub je opremljen jakim ozvučenjem, a često se angažuje muzika uživo, tako da je buka koju stvaraju tolika da članovi porodica stanara u susjednoj zgradi ne mogu imati miran san i normalno živjeti u svojim stanovima”, piše u jednom od obraćanja nadležnima stanara u Studentskoj ulici.

Prvo su se obratili upravi doma. Posebno su ukazali na to da u domu nema redarske službe i da u dom može da uđe ko god želi. Iz uprave su dobili odgovor da iz doma može biti iseljen samo ko ne plati mjesečnu kiriju, a ostalo se sve toleriše. Direktor Dom učenika i studenata Podgorica Radoslav Jovanović im je obećao da će uprava organizovati redarsku službu. Stanari tvrde da i dalje niko ne kontroliše ulazak u dom, ni ko živi u domu, niti interveniše kada se pravi buka.

Stanari su onda odlučili da se žale Komunalnoj policiji. Ukazali su na svoja zakonska prava i pokušali da objasne štetnost uticaja buke na zdravlje ljudi a posebno djece.

Komunalna policija je inače zadužena za sprovođenje Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini iz 2011. godine. Ali kako još nema akcionog plana i karata akustičnih zona, šta god to značilo, skinula je odgovornost sa sebe. Kao dodatni argument iz Komunalne policije su naveli i da je Studentski dom javna državna ustanova, a njihove nadležnosti su vezane za lokalni nivo.

Kad ne može komunalna može prava policija, pomislili su stanari. Policija je dolazila par puta, upisivala se na portirnicu, i na tome se završavalo. Možda zbog autonomije Univerziteta.

Država, naravno, ima i druge akte kojima se regulišu ovakvi problemi. Tako Odluka o kućnom redu u stambenim zgradama iz 2005. predviđa da je ,,zabranjeno vikom, galamom, glasnom muzikom ili pjevanjem narušavati mir u zgradi i u dvorištu stambene zgrade”. Posebno se precizira da se u ,,vrijeme od 15,00 do 18,00 časova i od 22,00 do 06,00 časova stanari moraju ponašati na način koji obezbjeđuje dnevni i noćni odmor stanara zgrade”.

Glavni grad je pokrenuo i inicijativu o skraćenju radnog vremena za objekte smještene u stambenim zgradama u kojima se organizuje muzika uživo ili druga vrsta muzike na osnovu koje je određena gornja granica rada – do 24 sata. Ni to nije pomoglo.

Plakat koji je krajem prošlog mjeseca zalijepljen na studentskom domu obavještava o živoj muzici u kafe baru Gnijezdo, na sedmom spratu doma. Ulaznica euro, početak veselja 23 sata.

U jednoj od žalbi direktoru Jovanoviću stanari su naveli da buku mjesecima trpe i studenti koji žele da uče, a koji poslije bučnih noći ne mogu na pravi način da prate nastavu.

Da utorkom nema učenja kada muzika uživo odzvanja sa vrha zgrade, potvrdili su Monitoru i studenti sa kojima smo razgovarali.

Kontaktirali smo direktora Doma učenika i studenata Podgorica Radoslava Jovanovića. On za Monitor kaže da je problem riješen: ,,U studentskom domu neće više praviti žurke. Tu je ranije bila TV sala, sada je studentski klub. Studenti su nam obećali da neće organizovati žurke”.

Predsjednik Studentskog foruma Dejan Jurišević objašnjava da je ova organizacija dobila taj prostor na korišćenje. Tvrdi da su utorkom bile organizovane proslave povodom diplomiranja studenata.

,,Nova zgrada je preblizu domu, stanari su se bunili, zvali komunalnu i policiju, zbog toga smo odlučili da više ne pravimo žurke. Ove nedjelje nije bilo žurke”, kaže Jurišević.

Stanari se nadaju da će ovonedjeljna tišina potrajati, ali se plaše da će se, i pored obećanja, sa toplijim noćima nastaviti stara praksa – muzika uživo do sitnih sati.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo