Jedno od najljepših turističkih mjesta na Crnogorskom primorju, staro ribarsko naselje Pržno, smješteno u pitomoj uvali u srcu Paštrovića, nova je meta moćnog građevinskog lobija. Nakon što su planski „oposlili” Budvu u kojoj su na svakoj slobodnoj lokaciji u planskim dokumentima ucrtali svoje objekte, kule i solitere, prešli su na neizgrađeni dio malog Pržna koje je figuriralo kao jedinstvena ambijentalna cjelina od posebnog turističkog značaja. Kapital domaćih tajkuna i političara ne zna za prepreke bilo koje vrste, pa je prije dvije godine donijet Detaljni urbanistički plan kojim je Pržno u potpunosti devastirano, čijim rješenjima bujna mediteranska vegetacija nestaje pod betonom velikog broja novih zgrada namijenjenih isključivo stanovanju i prodaji na tržištu nekretnina.

Naselje koje se proteže uz morsku obalu od Rta Pržno do Rta Miločer u dužini od 270 metara, sa oko 250 stalnih punoljetnih stanovnika u 105 domaćinstava, bilo je oduvijek inspiracija umjetnicima, slikarima, piscima, arhitektama, koji su njemu ljetovali. Zbog svojih prirodnih odlika, neponovljivog primorskog ambijenta, sa nizom kuća uz obalu sa krovovima „na dvije vode”, Pržno je uzimano kao model stare paštrovske arhitekture i ambijentalne gradnje.

Novi DUP ni u tragovima nije uvažio naslijeđene graditeljske vrijednosti, naprotiv, Pržno je pogodio pravi urbanistički cunami.

Prema podacima DUP-a, u Pržnu i selu Podličak planirana je izgradnja novih 187.832 kvadrata stanova i poslovnih prostora u preko 200 novih objekata, uz bezbroj rekonstrukcija i nadogradnji postojećih.

Pržno postaje nova štamparija novca za privilegovane investitore i vlasnike zemljišta.

Vodeću ulogu u uništavanju Pržna odigrao je Branimir Gvozdenović, bivši ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine, za čijeg je mandata napravljen i odobren pomenuti DUP. Završio je na toj dužnosti veoma unosan posao za sebe, odnosno za članove porodice, tako što je na gotovo nemogućem i neprirodnom mjestu za bilo kakvu gradnju plan predvidio, a ministar aminovao, pet novih objekata na parcelama čiji su vlasnici firma Planet D.o.o i Gvozdenovićev pašenog Ljubiša Šestović.

Uz ivicu magistrale i ispod mosta na tom putu, izgrađen je stambeni kompleks neobične arhitekture koju je potpisao arhitekta Dragan Ivanović, iako upućeni tvrde da je riječ o rukopisu beogradskog arhitekte Branislava Redžića.

Graditeljski „biser”od 7.500 m2 izgrađene površine privlači pažnju svojim nesvakidašnjim izgledom, zgradama nalik velikim praznim panoima ili pozorišnim kulisama iza kojih nema nikakvih sadržaja.

Kompleks rođaka bivšeg ministra, sadašnjeg direktora vladajuće Demokratske partije socijalista, nosi poetičan naziv Emerald Bay, po istoimenom zelenom dragom kamenu.

Nove zgrade podsjećaju na privremene radničke barake, u kojima bi trajnije stanovanje bilo nehumano, jer su stanovi i bukvalno stiješnjeni između dva puta, bučne magistrale sa krovova i lokalnog prometnog puta u prizemlju.

U pitanju je pogrešan objekat na pogrešnom mjestu, nasilno udjenut u okolinu od koje u potpunosti odudara.

Cijene kvadrata u bijelom Emerald Bay-u su ekskluzivne. Kreću se od početnih 160.000 eura za apartman površine 45 m2, ili nekih 3.500 eura po kvadratu, pa naviše.

Saglasnost je data i za stambene objekte drugih investitora među kojima se ističe slovenački HIT Montenegro, vlasnik hotela Maestral.

Drastično uvećan hotel Maestral zauzima veći dio teritorije Pržna i glavnu plažu u naselju. Slovenci su ovim planom dobili novih 25.000 kvadrata za razne namjene. Šire se u visinu i širinu i planiraju nove objekte čak i na parcelama na kojima se nalaze hotelski tenis tereni.

Svoj doprinos uništenju turističkog mjesta daje i Atlas grupa Duška Kneževića, svojim novim stambeno-poslovnim kompleksom u centru naselja gdje se nalaze Dom zdravlja, zgrada Pošte, turističke agencije i trgovine. Atlas grupa je kupila tržni centar u Pržnu, atraktivnu lokaciju površine 4.000 m2, na granici sa Miločerom, na kojoj planira gradnju novog zdanja od 7.500 kvadrata, visine do četiri etaže, sa podzemnim garažama u dva nivoa.

Zanimljivo je da se u podacima Uprave za nekretnine, prema posjedovnom listu br. 346., zemljište i dalje vodi na nekadašnji SIZ za komunalne djelatnosti Opštine Budva.

Igrama opštinskih čelnika znatan dio opštinske zemlje u Pržnu prešao je u privatno vlasništvo na kome niče gradnja koja donosi korist mnogima.

Drastičan je primjer osmospratnice koja je nikla među maslinama i čempresima na zemljištu koje je većinom u vlasništvu Opštine Budva.

U posjed dijela parcele veličine 305 m2 izvjesni Petar Janković došao je na osnovu razmjene zemljišta sa Opštinom, po onoj čuvenoj formuli „selo za grad”.

Dok su drugi dijelovi parcele objedinjeni na osnovu Odluke državnih organa, ma šta to značilo. Na mjestu nekadašnjih voćnjaka i nekategorisanih puteva u vlasništvu države, podignuta je zgradurina sa osam nadzemnih etaža.

Investitor i suvlasnik oko stotinak kvadrata zemlje je firma Montenegro Global Invest Doo, čiji je osnivač Šaleta Rončević, službenik Ministarstva spoljnih poslova Srbije i zamjenik direktora, odnosno generalni sekretar Diplomatske akademije u Beogradu.

Upravo ga rukovodeće mjesto u Diplomatskoj akademiji dovodi u Pržno na pomenuti plac, posredstvom nekadašnjeg studenta ove ustanove, Aleksandra Tičića koji u vrijeme planskog uređenja Pržna pokriva ključne funkcije menadžera Budve i direktora Agencije za planiranje prostora.

Aktueleni savjetnik premijera Igora Lukšića za investicije i kapitalna ulaganja, veoma je prisutan u tim poslovima u Pržnu. Javna je tajna da je Tičić jedan od investitora kamene kuće na obali, u zoni morskog dobra, koja je sagrađena na mjestu skromnog ljetnjikovca književnika Erika Koša.

Svi preduslovi za zajedničku investiciju vrijednu par miliona eura bili su obezbijeđeni a nadležnosti uvezane. Otkupljena je kuća poznatog pisca okružena vrtom i zelenilom u kojoj su ljetovali Milo Milunović, Marko Čelebonović, Vuko Radović, Danilo Kiš i mnogi drugi, i odmah porušena do temelja.

Građevinsku dozvolu za gradnju četvorospratnice na svega 160 kvadrata, koja grubo dominira obalom i nije u skladu ni sa DUP-om ni sa stilom gradnje susjednih starih kuća, potpisao je sekretar za urbanizam Zlatko Dragović, sin jednog od investitora Miodraga Dragovića.

Bivši direktor Agencije za planiranje bio je, a i sada je, predsjednik Upravnog odbora JP Morsko dobro, pa vladino preduzeće nije ni reagovalo zbog gradnje na lokaciji koja je, kobajagi, bila pod zaštitom.

Planovi mještana Pržna i sela Podličak ne zaostaju iza namjera političara i tajkuna u pogledu betoniranja ljetovališta. Na svojim voćnjacima, šumama i baštama ucrtali su desetine novih objekata, pa se stiče utisak da ni traga zelenila nije ostalo ispod i iznad magistralnog puta.

Na brojnim parcelama koje u selu posjeduje mještanin Vuksan Mitrović na primjer, prema tabelarnom prikazu, planirana je gradnja preko 30 novih objekata stambeno-turističke namjene. Slično je i sa ostalima čija naslijeđena imanja, maslinjaci i vrtovi, pa čak i oštro stijenje iznad mora, postaju građevinske zone sa načičkanim nizovima novih objekata.

Totalna urbanizacija Pržna i okoline izvršena je po volji lokalne DPSDP koalicije na vlasti uz aktivno učešće predstavnika Mjesne zajednice u Pržnu, potpomognuta iz Vlade, odnosno Ministarstva uređenja prostora i JP Morsko dobro.

Pržno će izgubiti identitet i značaj za turizam i građane, samo će pohlepni pojedinci profitirati na ovoj urbanoj katastrofi.

Branka PLAMENAC