Gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš nije nadležan na oko 17 odsto teritorije koja ovoj opštini, smještenoj u bokokotorskom zalivu, formalno pripada.. Ekonomski najvrednijim dijelom grada, njegovom razuđenom i atraktivnom morskom obalom, gazduje preduzeće Morsko dobro, odnosno Vlada Crne Gore. Dok predsjednik Kankaraš teatralno izvodi prvi udarac na budućem prvom golf igralištu u zemlji, planiranom na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, presijeca vrpce i vozi bicikl otvarajući prvi javni biciklistički prevoz u Crnoj Gori ili polaže kamene temeljce na nizovima istovjetnih zgrada u stambenom naselju Porto Montenegro, dotle mu vješti i moćni pripadnici crnogorskog građevinskog lobija uzurpiraju čitava naselja, potkopavaju i nasipaju more, otimajući kvadrate od zaštićenog zaliva Boke.

Polako ali sigurno opština Tivat preuzima primat od Budve u pogledu urbanističkog uništavanja prirodnih vrijednosti, neprilagođene i pretjeranje gradnje. Nakon što su oposlili turističku metropolu, investitori se okreću privlačnim neizgrađenim prostorima tivatskih naselja. U toku je nemilosrdna degradacija obale, malih uvala, lučica, prirodnih i izgrađenih plaža od Veriga do Krašića.

Najžešći napad investitora odigrava se u naseljima Krašići, Đuraševići, Bjelila, na području Solila, Radovića, lociranim u području Krtola, naspram tivatskog aerodroma.

Događaji u Krašićima dospjeli su u žižu interesovanja javnosti nakon tekstova objavljenih u listu Dan, po kojima jedan broj državnih funkcionera gradi vile na pjeni od mora, od kojih su neke temeljima zagazile u slanu morsku vodu.

Novinski tekst, međutim, ne može predstaviti razmjere ekološke katastrofe koja je zadesila ovo lijepo naselje i uski priobalni pojas ispod lokalnog puta koji vodi ka plažama Rose i Žanjice.

Obala je potpuno degradirana, tone šljunka i kamena sručene su u more. Odvija se jedan nevjerovatan zločinački poduhvat u kome vlasnici parcela povećavaju iste otimajući od mora, praveći nasipe na kojima grade svoja zdanja, terase, ponte i privatne plaže.

Betoniranje obale u Krašićima, na koje ukazuju vlasnici starog vikend naselja izgrađenog sedamdestih godina prošlog vijeka, mahom iz Beograda i Novog Sada, među kojim ima i veliki broj ruskih državljana, odvija se pod pokroviteljstvom države i Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Vlada je za ovo područje donijela Državnu studiju lokacije za sektor 29 / Krašići-Petrovići, koje se nalazi u zahvatu morskog dobra, a obuhvata 16,28 hektara naselja, obalu sa pristaništima i plažama i turistički kompleks Petrovići, na bivšoj vojnoj bazi.

Urbanističko rješenje svelo se na linearnu izgradnju uz uvažavanje interesa vlasnika parcela. Iako je ovaj prostor bio GUP-om zaštićen kao zeleni pojas, to nije smetalo Ministarstvu održivog razvoja, nosiocu izrade DSL, da isti zazida.

Ministarstvo nije ispoštovalo opredjeljenje Crne Gore, potpisnice Barselonske konvencije o zabrani gradnje u pojasu od 100 metara od obale. Ovdje su objekti postavljeni direktno u more. Za poznate vlasnike placeva ucrtani su mali porodični hoteli i turističke vile, ugostiteljski objekti, ali i stambeni kvartovi sa stanovima za tržište – takozvane zone stanovanja u ambijentalnoj cjelini!

Svoju vilu u Krašićima sagradio je Radoje Žugić, guverner Narodne banke Crne Gore.

Obložena bijelim klesanim kamenom na samoj obali mora, guvernerova vila prešla je preko planom predviđenog šetališta Lungo mare.

Rješenje o građevinskoj dozvoli za gradnju turističke vile na ime guvernera Žugića i firme DOO Stadion iz Podgorice, potpisao je ministar Predrag Sekulić. Gradi se na parceli površine 222 kvadrata koja je u katastru nepokretnosti označena kao pašnjak 4. klase.

Pašnjak bez stada zamijenila je vila sa garažom, prizemljem i spratom, površine 240 m2.

Prvi komšija crnogorskog guvernera je Miloš Medenica, sin predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koji posjeduje dvije parcele ukupne površine 160 kvadrata.

Mladi Medenica sa partnerima planira da sagradi dvije luksuzne vile na obali Krašića, na nasutom i poravnatom terenu neposredno uz more.

Građevinska dozvola koju je 5. jula ove godine potpisao agilni ministar Sekulić glasi na tri osobe – Željka Kovinića i Rada Aleksića, oba preduzetnika iz Tivta, i Miloša Medenicu. Na 660 udruženih kvadrata šuma i pašnjaka, odobrena je gradnja vila površine 439,49 m2, sa podrumom, suterenom i jednim spratom.

Zanimljivo je da je za izradu glavnog projekta vila angažovano čak šest projektnih biroa iz Podgorice, dok su guvernerovu vilu osmišljavali stručnjaci iz četiri biroa.Turistička vila ucrtana je i na placu Dragana Medenice iz Beograda, nedaleko od prezimenjaka iz Kolašina.

Na svim pomenutim parcelama upisan je teret morskog dobra, što znači da na njima nije dozvoljena gradnja objekata.U Krašićima je, međutim, sve dozvoljeno. Posjetioce bez daha ostavlja slika vandalskog uništenja obale koje izvodi firma MIKS 2006 iz Tivta, čiji je vlasnik izvjesni Saša Radović iz Bara. Na placu od 480 kvadrata Radović podiže turističku vilu i ronilački klub kojima je zazidao dobar dio obale. Kockasta ružna građevina sa četiri kaskadna nivoa sazidana je bukvalno u moru koje je nasuto tonama šljunka i kamena. Ovaj investitor, poput ostalih, proširuje svoj plac, zauzima more kako bi obezbijedio makar malo kopna ispred svojih gabaritnih objekata.

Ovakav način osvajanja mora već je viđen u Lipcima, u opštini Kotor, koji je obustavljen tek nakon pritiska javnosti i nevladinih organizacija. Izvođač radova Ranko Radulović iz Nikšića osuđen je na zatvorsku kaznu od četiri mjeseca zbog krivičnog djela „protivpravnog zauzimanja zemljišta” i „uništenja i oštećenja prirodnog dobra”. Osuđene su i odgovorne osobe u Morskom dobru čija je zakonska obaveza zaštita morskog dobra.

U Krašićima za uništenje mora i nezakonito zauzimanje prostora opet niko nije nadležan. Ni lokalna uprava u Tivtu, ni Morsko dobro iz Budve, kao ni ona tri inspektora Uprave za inspekcijske poslove iz Podgorice koji ne stižu da obiđu cijelu državu za koju su nadležni. Građevinske dozvole izdaju se bez pravila. Neke potpisuje ministar Predrag Sekulić, dok se pojedine izdaju u opštinskom Sekretarijatu za uređenje prostora.

Lokalna urpava izdala je odobrenje Željku Petkoviću iz Podgorice za gradnju vile, ogoromne građevine sa temeljima u moru i prostranom terasom koja je izgrađena nasipanjem i betoniranjem vodene površine.

Načelnica Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine u Tivtu Tanja Jelić očigledno ima moćnu podršku i jak motiv kada je izdala dozvolu za objekat kojim je prekinuta trasa planiranog šetališta, sa čijih se terasa može skočiti u more. Ogorčeni mještani tvrde da je vlasnik nasipanjem zauzeo 27 metara prirodne obale.

Plan DSL predvidio je slobodnu obalu i uz nju šetalište Lungo mare širine tri metra sa jasno naznačenim regulacionim i građevinskim linijama. Odobrenjima za gradnju koje štancuje ministar Sekulić i lokalna uprava Tivta, miniraju se ove odrednice ionako lošeg državnog planskog dokumenta.

U slučaju Krašića u svoj posao nijesu se miješali ni službenici Morskog dobra iz Budve.

Vlasnik jedne od kuća u naselju Šandor Kiš ističe, kako nekolicina privilegovanih investitora uništava prirodno dobro koje je služilo svim građanima, vlasnicima kuća i imanja u naselju. „Od nečega što je javno dobro od opšteg interesa čovjek stiče ličnu korist. Uništava obalu, šetalište, zajedničko kupalište i napravi nešto što postane isključivo njegovo. Čije je vlasništvo taj plac koji je nastao nasipanjem mora”, pita se sagovornik Monitora.

On objašnjava kako su kupci placeva u Krašićima kojih ima oko 1.000, plaćali visoku cijenu zemljišta koje je imalo slobodan prilaz moru. Oni su svojevremeno solidarno, bez ikakvog planskog dokumenta, povukli svoje kuće prema brdu kako bi omogućili izgradnju šireg puta kroz naselje. Sada se ispred njihovih kuća grade nove koje im zaklanjaju vidike, zauzimaju prirodne plaže i izgrađena kupališta i blokiraju staze ka moru.

Među graditeljima u Krašićima ima i priličan broj Rusa. Mještani su uvjereni da iza njihovih imena istaknutim na građevinskim tablama stoje neki drugi, stvarni vlasnici vila ne pjeni od mora iz redova državnog vrha Crne Gore ili njihovi bliski rođaci.

Mještani pripremaju peticiju koju je za kratko vrijeme potpisalo preko 150 vlasnika kuća koju namjeravaju uputiti nadležnim državnim institucijama sa zahtjevom da se poštuje Državna studija lokacije Krašići i spriječi degradacija prostora.

Za nauk neka im posluži primjer Budve koji pokazuje da je prostor na koji se namjeri građevinska mafija i tajkuni bliski vladajućoj koaliciji DPSDP zauvijek izgubljen.

Branka PLAMENAC

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor