Na Bjelasici je sve manje stočara, a sve više divlje gradnje i nelagalnog poslovanja. Nadležene inspekcije ne uspijevaju da takvo stanje promijene, pa je svake godine sve više objekata neujednačenog izgleda i dimenzija, od različitih materijala i za različite potrebe. Neki od njih su, čak, uz skijaške staze i ispod žičara Ski centra Kolašin 1600
Država, za sada, gubi bitku sa divljom gradnjom na kolašinskom dijelu planine Bjelasice. Na desetine objakata, koji se, ni prema materijalu od kojeg su građeni, ni prema izgledu ne mogu svrstati u kolibe, niklo je tokom minulih par godina na nekadašnjim tradcionalnim katunima na toj planini. U njima su tek malobrojni stočari, a sve je više “ugostitelja” . Zloupotrebljavanje, takozvanog običajnog prava, kako bi na planini sagradili mahom neregistrovane objekte za odmor ili ugostiteljstvo, postala je praksa, za koju je od nadležnih teško dobiti zvaničan komentar, a stiče se utisak i adekvatnu reakciju.
Dodatno, ti objekti su iz više razloga prijetnja za bezbjednost onih koji u njima borave , ali i turista. U preduzeću Skijališta Crne Gore za Monitor kažu da su se već nekoliko puta obraćali nadležnim inspekcijama, insistirajući da obave nadzor u okolini katuna Vranjak, u čijoj blizini je infrastruktura Ski centra Kolašin 1600,s obzirom da se objekti grade uz samu trasu ski staza, to jest, ispod žičara.
“Kakvo je stanje i ko se sve i na koji način na katunima bavi “ugostiteljstvom”i “turizmom”, jasno je svima koji bar jednom dođu na Bjelasicu. Mi smo se obraćali iz razloga bezbjednosti. Zakonom je tačno propisano gdje se sve u odnosu na ski staze i skijašku infrastruktur, ne smiju graditi objekti. To je, na Bjelasici u više navrata prekršeno. Brojna su naša obraćanja inspekcijama, ali, za sada, nema povratne informacije o tome da li su i kako postupali. Na terenu se nije ništa promijenilo”, tvrde u Skijalištima Crne Gore.
Prema Zakonu o skijalištima “ski centru ili trećim licima je zabranjena izgradnja ili postavljanje objekata bilo koje vrste, koji nijesu u funkciji žičare, na rastojanju do 12 metara sa obije strane spoljnjeg užeta”.
Građevinski inspektori su, lani, kako su neki od njih nezvanično kazali Monitoru, u više navrata imali opsežan nadzor na Bjelasici. Tvrde da problem nije do njih, da su napisana brojna rješenja, ali je, navodno, zapelo kod izvršenja, to jest uklanjanja objekata. Podsjećaju da je za rušenje objekata potrebna asistencija više službi i institucija, koja, kažu, izostaje. Takođe, preduzeće zaduženo za uklanjanje tih objekata nije ni počelo da obavlja taj posao.
“Uklanjanje ili rušenje objekta zahtijeva prisustvo policije, Hitne pomoći, po potrebi Centra za socijalni rad… Pored toga, prije uklanjanja objekta CEDIS treba da isključi struju, itd…Gotovo uvijek je izostajala ta saradnja, to jest volja ostalih da omoguće izvršenje naših rješenja. Obiman nadzor je prošlog ljeta obavljen na Bjelasici i to je rezultiralo i brojnim rješenjima inspektora”, ispričao je nezvanično jedan od građevinskih inspektora sa sjevera.
Urbanističko-inspekcijski nadozor u katunu Vranjak obavljen je po službenoj dužnosti i prije četiri godine. Nadzorom je bilo obuhvaćeno oko 60 objekata na katastarskim parcelama 900/6, 900/8, 900/10 KO Smrčje, na lokaciji Skiljališta Kolašin 1600. Nakon toga, nije bilo zvaničnih saopštenja o daljem postupku, a svi ti objekti i dalje su u upotrebi. Njihovi vlasnici su odmah po dolasku inspektora zatražili pomoć lokalne vlasti, ali i apelovali na tadašnjeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića “da zaštiti katun”. I oni su se pozivali na običajno pravo i razvoj poljoprivrede.
Tradiciju izdiga na katune sjevera Crne Gore, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, proglasila je dijelom nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Nakon toga, Regionalna razvojna agencija (RRA) za Bjelasicu, Komove i Prokletije napravila je korak više. Zahvaljujući trudu te organizacije Globally Important Agricultural Heritage Systems (GIAHS) mogao bi crnogorske katune uvrstiti u isti rang sa ,,pejzažno, običajima i proizvodima oblikovanih prostora” sa pirinčanim poljima u Kini, dijelom španskih maslinjaka i italijanskih vinograda.
U Udruženju proizvođača lisnatog sira, godinama, apeluju na nadležne da spriječe devastaciju katuna “u kojima je trenutno najmanje stočara”. Poljoprivredni proizvođači trenutno stanje na planini opisuju kao urbanistički haos. Bjelasica je, kažu, napadnutija, jer je atraktivnija zbog skijaške infrastrukture, ali, kako objašnjavaju ,stanje je zabrinjavajuće i na Sinjajevini.
„Stanje je gore nego prošle godine, a lani je bilo gore u odnosu na godinu prije…,,Inspekcije godinama ne rade svoj posao. Nijedan novoizgrađeni objekat na katunima nije u skladu sa tradicionalnom gradnjom. Ponovo apelujemo da država i Opština spriječe uništavanje najvrednijeg prostora, jer uskoro tu neće biti ni za stočare ni za turizam”, kažu u tom Udruženju.
Alarmantnim je stanje na Bjelasaci lani ocijenio i tadašnji predsjednik skupštine opštine (SO) Kolašin Milan Đukić. On je više puta kritikovao “planske i razvojne politike, primjenu zakona i višestruki negativan uticaj na planine”.. Devastacija prostora u katunima je problem koji mora biti riješen u najkraćem roku, inače će prirodni i ‘kulturni’ pejzaž biti nepovratno uništeni, upozorio je on.
Đukić kaže da je posljednjih godina na sceni ,,nedopustivo povećanje broja objekata od različitih materijala, divlja gradnju u ekspanziji, a sve pod izgovorom ‘običajnog prava’. Običajno pravo, podsjeća, u pravnom sistemu više ne postoji“, a vid je pozitivne tolerancije za prave poljoprivrednike i stočare koji izdižu u planinu svake godine.
Prema zakonu, da bi neko dobio pravo izdiga na katun, treba da je registrovani stočar. Zatim, mora dostaviti dokaze da drži stoku, da ima prebivalište na području opštine na čijoj teritoriji želi da izdiže, da je crnogorski državljanin. Uslovi su i da ima jedan hekatar zemljišta u vlasništvu ili da je zakupac na 10 i više godina. Sa svim tim dokazima trebalo bi da se obrati Upravi za šume i da dobije pozitivan odgovor. Objekat koji se gradi za tu namjenu mora da ispunjava brojne standarde, a jednom stočaru dozvoljena je gradnja tri objekta – za stanovanje, smještaj stoke i proizvodnju mliječnih proizvoda…
Uporedo sa indvidulanim, na Bjelasici je u toku i hipergradnja turističkih objekata, ogromnih gabarita i spratnosti. Gradi se više hotela i aprtmanskih naselja. To je samo dio onog što je PPPN planirano na toj planini. Iako je ta gradnja legalna, ona, kako su više puta saopštavali stručnjaci iz oblasti prostornog planiranja, znači narušavanja prirodnog i kulturnog pejzaža, održivog razvoja i zaštite životne sredine. PPPN Bjelasice i Komova usvojen 2010. godine i do sada su ga više puta mnogi okarakterisali kao “megalomanski plan, koji dozvooljava betoniranje planina”.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
OKO NAS4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice