Djeca ni ove COVID-19 godine nijesu u fokusu nadležnima iz prosvjete. Još svega desetak dana je preostalo do početka školske godine, a škole još  nijesu dobile jasne i zvanične instrukcije od resornog ministarstva. Tek poneke naznake o tome, radnici u prosvjeti saznali su iz medija. Saradnja sa strukovnim udruženjima i organizacijama gotovo da ne postoji

Ni ove COVID-19 godine potrebe najmlađih u našem društvu nadležnima iz sektora prosvjete nijesu u fokusu. Još svega desetak dana je preostalo do početka školske godine, a škole još uvijek nijesu dobile jasne i zvanične instrukcije od resornog Ministarstva prosvjete nauke, kulture i sporta (MPNKS) kako da sa njom započnu. Saradnja sa strukovnim udruženjima i organizacijama gotovo da ne postoji.

Ministarstvo Vesne Bratić pripremilo je planove školama kako bi školska godina otpočela 1. septembra, saopšteno je prije nekoliko dana iz tog resora Vlade Crne Gore. ,,Pripremili smo instrukcije koje će biti blagovremeno upućene školama kako bi školska 2021/22. godina počela regularno”, kazali su iz MPNKS-a.

Početak nastave je iza ćoška, a od tvrdnji iz sektora ministarke Bratić, prema saznanjima Monitora, još  nema ništa. Pojedine škole nemaju ni gotove rasporede časova, jer zbog epidemiološke situacije postoji mogućnost da će se nastava u nekom momentu izvoditi i onlajn, što zahtijeva promjenu načina rada.

Pojedina od upustava iz resora Bratićeve, predočena javnosti kroz saopštenje, nijesu dovoljno precizna. U jednom se kaže: ,,Obezbijediti toplomjere, sredstva za dezinfekciju ruku, prostora i površina, maske, kao i ostale higijenske potrepštine”. Nije objašnjeno čija je to obaveza. Prošle godine neke od škola su se same snalazile, jer novac za te potrebe od MPNKS-a nijesu dobile.

Neka su, osim što su nelogična, i nehumana. Iz ministarstva preporučuju da se zabrani korišćenje flaša s vodom i obezbijede čaše za jednokratnu upotrebu. Tako će đaci biti primorani da dijele česme u školskim toaletima. Predlaže se i da učenici nemaju užinu tokom boravka u školi, koji će za starije razrede osnovne škole i srednjoškolce, kao i u vremenu prije korone, trajati i do šest sati.

U Sindikatu prosvjete Crne Gore ne doživljavaju ove predloge iz resora ministarke Bratić kao sporne. V.d. predsjednica te organizacije Slavka Bošković izjavila je za TV Nova M da su zadovoljni najavama. ,,Smatram da i kroz taj neki stav da djeca nose maske ipak to ima neke dugoročne ciljeve koji se odnose negdje na odgovornost i na nekakvu discipline. Da djeca nose u svojim flašicama vodu i neke svoje užine mislim da zaista nema potrebe. Dijete će dobiti doručak u svojoj kući ili već ručak po povratku. Znači ne treba se sad nešto brinuti previše za to”, ,,briljirala” je Boškovićeva. Jer stroga disciplina, bez hrane i bezbjednog pristupa vodi, sigurno porađaju srećnog učenika i dobro znanje.

Ona smatra i da je većina onih koji su u obrazovnom sistemu uključena u izradu preporuka za održavanje školske godine.

Iz Prosvjetne zajednice Crne Gore (PZCG) tako ne misle. Odatle su saopštili da su informacije o početku školske godine dobili iz medija, i da se loša praksa nastavlja.

„Zabrinjava i to što je ministarstvo dalo saopštenje uz neke instrukcije sa Institutom za javno zdravlje, a onda se na kraju tog saopštenja navodi da će tek da se formira radna grupa. Znači oni su donijeli sami neke odluke bez radne grupe koja je zadužena za praćenje vaspitno-obrazovnog rada“, kazala je v.d. predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore Olivera Leković, i istakla da njihovih predstavnika nema u radnoj grupi. Nju čine predstavnici MPNKS-a, Zavoda za školstvo, Ispitnog centra, Centra za stručno obrazovanje, Sindikata prosvjete, Udruženja Roditelji i NARDOS, Instituta za javno zdravlje i Unije srednjoškolaca.

Iz PZCG-e su ukazali i na problem u vezi sa nošenjem maski na duži vremenski period. ,,Mnogi roditelji reaguju. Iz IJZ-a su rekli da za djecu nije štetno nošenje maski do dva sata. Ovim modelom djeca bi boravila minimum četiri sata u školi i mislim da je to jako loše, ne samo kad je u pitanju dječje zdravlje, nego to loše utiče na sam nastavni proces“, napomenula je Lekovićeva.

Iz MPNKS-a su, takođe kroz saopštenje, a ne zvaničan dopis, obavijestili nastavnike da do 10. septembra obezbijede nastavne planove sa svim predviđenim ishodima, i dostave ih u elektronskoj formi. Sem toga, od njih se traži i da ih klasifikuju sa sažetim ishodima po predmetima i razredima kako bi bio omogućen brzi prelazak na neki drugi model nastave. Zbog čega se do sada sa tim čekalo – nije poznato.

Monitorovi dobro upućeni izvori kažu da su prethodna školska godina i polovina one prije nje bile čista improvizacija, kao i da prošlogodišnji nastavni programi nisu ispoštovani. Sem toga, tvrde, djeca su izgubila mnogo gradiva. Otkad traje pandemija nije urađena nijedna zvanična studija koja bi pokazala uticaj zatvaranja škola na učenje. U Holandiji, recimo, održani su nacionalni ispiti prije i poslije lokdauna. Pokazalo se da su učenici malo ili nimalo napredovali dok su učili od kuće. Najizraženiji gubitak zabilježen je među učenicima koji dolaze iz ranjivijih grupa.

Predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta Stanka Vukčević za Monitor kaže da nemaju ni razumijevanje od nadležnog ministarstva, a ni priliku da ministarki predoče svoje predloge. Ta saradnja se, napominje, gotovo izgubila. ,,Ne znam koliko je pametno u ovim uslovima djecu odmah uvoditi u učionice. Zato predlažemo koncept zelenih učionica, odnosno učionica otvorenog tipa, koji bi za cilj imao da učenike opusti i polako uvodi u nastavu. Oni su tokom trajanja pandemije izgubili radne navike i osjećaj za obaveze, koje su imali prije pojave virusa“, objašnjava Vukčevićeva.

Iz tog udruženja nastavnika predlažu i da čas traje 30 minuta, umjesto predviđenih 45, kako bi se izbjegla prošlogodišnja praksa održavanja duplih časova. Valja ukazati na to da taj dodatan rad prosvjetnim radnicima nije bio dodatno plaćen.

Iz PZCG-e su i ranije upozoravali na to da će način na koji će ova školska godina biti organizovana uticati na kvalitet obrazovanja novih generacija, ali i na kvalitet života stotine hiljada porodica u Crnoj Gori. Pozivali su i Vladu i Skupštinu Crne Gore da preuzmu ulogu koja im pripada po Ustavu i zakonima naše zemlje i da ih, ne samo informišu, već i uključe u javnu i stručnu debatu o najboljim načinima organizacije nove školske godine. ,,Neprihvatljivo da se o tom pitanju ne samo ništa ne zna u javnosti, nego i da se o tome uopšte ne razgovara s predstavnicima nastavnika, učenika i roditelja. Ovakav scenario smo već jednom doživjeli od prethodne vlasti tokom prošlog ljeta, a kao rezultat smo imali značajan pad ne samo u kvalitetu obrazovanja, već i u kvalitetu života djece i mladih i odraslih građana Crne Gore”.

U ministarstvu nemaju kada da o tome brinu. Zauzeti su kadrovanjem – imenovanjima i razrješenjima direktora škola i vrtića po Crnoj Gori. Znanje i obrazovanje su na čekanju.

Andrea JELIĆ