Povežite se sa nama

OKO NAS

Šuplji sir

Objavljeno prije

na

Crnoj Gori su što prije neophodni tehnički uređaji na granicama, onakvi kakve imaju Hrvatska i Slovenija i donekle Makedonija, ako želi da ispuni poglavlja 23 i 24 u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Sve dok ne bude tih neophodnih savremenih pomagala, na našim granicama će cvjetati šverc droge, duvana i druge akcizne robe, oružja i svega ostalog što je do sada bio slučaj. To je zahtjev koji pred Crnu Goru postavlja Evropska unija.

,,Crna Gora se nalazi na glavnoj balkanskoj ruti trgovine drogom. Dodatni napori policije i carinske uprave potrebni su za otkrivanje i oduzimanje opojnih droga na granicama, uključujući i sve luke. Značajna količina kanabisa je oduzeta; zaplijenjena količina heroina i kokaina i dalje vrlo niska”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

„Kada to traži, EU ne želi hermetički zatvorene granice, već sigurne granične prelaze i slobodan protok ljudi i roba. Želi zaustavljanje i prekidanje švercerskih kanala, droge i cigareta prije svega, koji su odavno poznati na crnogorskim graničnim prelazima prema Kosovu sa jedne strane, i prema Evrposkoj uniji, sa druge”, podsjeća Monitorov izvor iz policije.

On objašnjava da postoji veliki broj uređaja koji se koriste u razvijenim evropskim državama, ali da mi ne možemo u startu i odjednom sve imati.

„ Ali, ima uređaja za koje nijesu potrebna velika sredstva. Nije mi jasno da se za početak ne mogu nabaviti mobilni skeneri koji koštaju svega nešto preko trideset hiljada eura. To nije veliki skener koji ima Luka Bar, i kakav posjeduju Makedonci, ali je dovoljno dobar za otkrivanje narkotika i druge švercerske robe u automobilima”, objašnjava naš izvor.

Među uređajima kojih nema na granicama a koji su neophodni su ručne termovizijske kamere koje služe za otkrivanje ilegalnih prelazaka granice u noćnim satima, kao i optičke sonde.

„Crnogorski granični prelazi će, kad tad morati da imaju senzore za prisustvo raznih gasova kao i takozvane ‘sabre 4000’, koji, između ostalog, analizira i detektuje tragove isparenja anhidritne kiseline koja se koristi u industriji droge, posebno heroina”, upozorava naš policijski izvor.

Takođe jedan od poznatih uređaja, koji za sada posjeduju samo crnogorski aerodromi, su dektorska vrata.

„Osim onakvih, malih, kakve ste viđali po aerodromima, moraćemo da imamo i velika detektorska vrata koja služe za pregled vozila, od malih putničkih, do kamiona. Rendgeni su takođe nešto zašta se pretpostavlja da se mora imati na graničnim prelazima”, kaže naš policijski izvor.

Među neophodne granične uređaje on nabraja i metalni detektor koji služi prije svega za sprečavanje šverca oružja. Zatim takozvani baster za otkrivanje skrivenih drvenih stvari.

„Fiberoskop je sprava kojom se pregledaju rezervoari za gorivo u kojima se nerijetko skriva droga i druge švercerske robe. Ono što se podrazumijeva da se već sada mora imati su mobilni reflektori, ručne baterije, ručni alat za rasturanje vozila u cilju pretrage i za pregled površina na brodovima. Zatim oštri vrhovi za zabadanje u mekanu robu u kojoj se takođe skrivaju narkotici”, priča ovaj policijski službenik.

Tu su još neka sitnija pomagala, poput ogledala i optičkih sondi, ali i takozvani „pase uređaj”, koji služi za otkrivanje zatvorenih prostora.

„Svi granični prelazi u Crnoj Gori treba da budu dobro kompjuterski opremljeni i da budu sistemom informaciono povezani u jednu cjelinu. Takođe se podrazumijeva obučavanje, znanje i usavršavanje carinika i policajaca. Potrebni su nam i dobri kadrovi na granicima, sposobni i stručni ljudi koji nijesu partijski zaposlene neznalice”, kaže ovaj dobro verzirani policijski službenik.

„Carinska uprava još nije realizovala dokument potreban za sprovođenje novog kompjuterizovanog tranzit sistema”, navodi se u Izvještaju EK.

Nešto što se ne smije zaboraviti kada se radi o borbi protiv trgovine narkoticima su psi tragači, odnosno psi obučeni za otkrivanje droge. Takve pse, vjerovali ili ne, trenutno nema ni jedan granični prelaz na sjeveru Crne Gore, koji je posebno zanimljivo područje kada se radi o švercu droge.

„Opremu o kojoj pričamo neophodno je što hitnije nabaviti makar za granične prelaze Kula, Božaj, Sukobin, Dračenovac, Dobrakovo i Debeli Brijeg. Naravno i za aerodrome u Tivtu i Podgorici. To je pretpostavka za borbu protiv narkodilera, ali i protiv švercera oružja, i svih drugih vrsta prekograničnog šverca. Za ulazak u Evropsku uniju, to će morati da imaju svi granični prelazi”, kaže Monitorov izvor.

On vjeruje da nijesu samo materijalna sredstva u pitanju, već i volja da se to stvarno i uradi, odnosno nabavi.

„Nekome to možda nije cilj. Nekome odgovara ovakvo stanje na graničnim prelazima – neznanje i nedostatak opreme. Sa dobrim kadrovima i opremom o kojoj smo pričali, nekome bi, sasvim sigurno, bili ugroženi poslovni interesi”, kaže naš dobro obaviješteni izvor.

Skoro nijedan granični prelaz u Crnoj Gori nije valjano tehnički opremljen. Nije to ni granični prelaz Kula. Zato naši izvori upozoravaju da narko dileri idu mnogo više koraka ispred onih koji treba da im budu prepreka na putu.

Zbog toga ne treba da čudi što je dilovanje droge najjača privredna grana na sjeveru. Svojevremeno je objavljen podatak da samo u glavnom gradu Švajcarske oko dvjesta Crnogoraca, uglavnom iz Berana i Rožaja, diluju narkotike. Brza zarada velikih suma novca, želja za autima i drugim statusnim simbolima, lako na put narkodilerstva odvodi besposlene crnogorske mladiće. Računica je jasna. Nekoliko hiljada eura za kilogram, uslovno rečeno, čistijeg heroina, na kraju se, čak na crnogorskom tržištu pretvara u sumu i do 150 hiljada.

Jedan zapadni diplomata na službi na Balkanu iznio je procjene obavještajnih izvora da se na području Kosova, Albanije i zapadne Makedonije u svakom trenutku nalazi bar sedam tona heroina spremnog za put na Zapad. Taj put je često organizovano vodio preko graničnog prelaza Kula, i dalje preko Crne Gore. Svjetske obavještajne agencije to odavno znaju. Zato se od naše države u procesu pristupanja Evropskoj uniji zahtijeva da prekine švercerske kanale i ojača svoje kapacitete na svim graničnim prelazima.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo