Ključna želja turističkih radnika u Crnoj Gori je prestanak ruske agresije na Ukrajinu. Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) procjenjuju da bi Crna Gora tokom ove sezone, bez tržišta Rusije i Ukrajine, potencijalno mogla da izgubi petinu prihoda od turizma
„Sa prvom bombom u Ukrajini, počele su da opadaju rezervacije njemačkih gostiju. Kriza je uslijedila u vrijeme najintenzivnijeg bukinga za postpandemijska putovanja. Sada je sve u fazi iščekivanja. Nadamo se da će rat stati, jer će u tom slučaju sezona biti izvjesno dobra, bar što se tiče tržišta Njemačke”, kaže za Monitor Mihael Bader.
Ovaj Njemac već 16 godina živi u naselju Bušat (Utjeha), koje se nalazi između Ulcinja i Bara. Ima svoju kuću, izdaje apartmane i najbolji je promoter Crne Gore na njemačkom govornom području. Na čelu je Fondacije Budućnost crnogorskog turizma.
Bader smatra da postoji velika šansa da se napravi proboj na najvećem emitivnom turističkom tržištu Evrope. No, ukazuje on, mora postojati vizija i treba se znati što žele njemački gosti.
Vukašin Ćulafić iz budvanske agencije Exclusive tours je prije više od četiri decenije bio predstavnik Jugotursa u Njemačkoj. Za Monitor kaže da je sada prava prilika da Njemci u velikom broju ponovo posjećuju Crnu Goru.
„Za donosioce odluka u ovoj državi je primarni zadatak da se potrude da tačne informacije o Crnoj Gori i našoj turističkoj ponudi dođu do klijenata na njemačkom govornom području – Njemaca, Austrijanca i Švajcarca. Oni ne znaju šta Crna Gora nudi”, tvrdi Ćulafić.
Ćulafić podsjeća da je nekadašnja država sve svoje razvojne planove u turizmu bazirala na tržište zapadne Evrope. „Imali smo izvanredan uspjeh i popunjenost kapaciteta u Crnoj Gori sa zapadnoevropskog tržišta oko 165 dana u godini, a za Ulcinj preko 200”, napominje on.
U tom periodu, tek šest odsto smještajnih kapaciteta bilo je popunjeno gostima iz bivšeg Sovjetskog Saveza i zemalja istočnog bloka.
Danas, ovi procenti su se drastično promijenili. Posljednjih godina samo gosti iz Rusije i Ukrajine ostvarivali su preko 20 odsto ukupnog prometa. Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) procjenjuju da bi Crna Gora tokom ove sezone, bez tržišta Rusije i Ukrajine, potencijalno mogla da izgubi petinu prihoda od turizma.
Izvjesno je da je su izbjeglice iz Ukrajine već tu, uglavnom na Primorju. Uz svoje sunarodnike koji godinama borave u Crnoj Gori, sada ih ima oko 8.000. Na Primorju iznajmljuju stanove, obično na period od godinu dana.
Crnogorski zvaničnici, međutim, ne kriju optimizam u vezi sa uspješnošću predstojeće sezone. Mandatar za sastav nove Vlade Dritan Abazović kaže da će sezona krenuti znatno ranije nego 2021. i da će biti – spektakularna. „Otvaramo neka nova tržišta, epidemiološka situacija je odlična, uželjeli smo se turista. Na nama je da što prije formiramo Vladu i da sezonu sasvim spremni dočekamo“, ističe on. „Mislim da smo, svjesni značaja ove privredne grane, sazreli kao turistička zajednica, postali smo prilagodljivi, brže reagujemo od konkurencije.”
Odlazeći ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kaže da bi Crna Gora ove godine trebalo da prihoduje milijardu eura od turizma. „Intenzivno radimo na promociji zemlje na određenim, alternativnim tržištima, računajući Centralnu i Zapadnu Evropu i Skandinaviju, kako bi nadoknadili manjak sa ruskog i ukrajinskog tržišta”, kaže on.
Optimizma ne nedostaje ni na terenu. To se može zaključiti iz namjere vlasnika praktično svih hotela da svoje objekte otvore najkasnije narednog mjeseca.
„Mi smo već otvoreni. Nadamo se da će se ratna dešavanja brzo okončati, a zadatak naše turističke privrede biće da u Crnu Goru dovede goste sa drugih tržišta. Fokus će biti na regionu i Evropi”, kaže vlasnik Hotela Palata Venecija u ulcinjskom Starom gradu Gani Resulbegović.
Iz Turističke organizacije Budva (TOB) je saopšteno da je prema informacijama koje dobijaju od turističke privrede, buking za sada zadovoljavajući u hotelskom i privatnom smeštaju. Otkazivanja nema, osim sa tržišta Rusije i Ukrajine.
Čelnik Odbora za turizam Privredne komore Ranko Jovović kaže da je apelovano na Ministarstvo za ekonomski razvoj i NTO da se maksimalna kampanja usredsredi na Centralnu i Zapadnu Evropu. Cilj je da se pokušaju nadomjestiti gosti koji neće doći sa ruskog i ukrajinskog tržišta.
Hotelijeri se slažu u procjeni da bi za Crnu Goru ova sezona mogla postati problematična ako zbog rata u Ukrajini izostanu gosti iz brojnih okolnih zemalja, poput Poljske, Slovačke, Češke i Mađarske. Prema tim državama se slivaju stotine hiljada izbjeglica iz Ukrajine.
Poznati turistički radnik iz Ulcinja Ismet Karamanaga kaže da je još rano davati procjene o šteti koju će zbog rata u Ukrajini pretrpjeti crnogorski turizam.
„Sve zavisi u kojem će pravcu sukobi ići. Znamo iz 90-ih godina prošloga vijeka, i sukoba u bivšoj Jugoslaviji, da nijedna takva situacija nije dobra. Sukobi odvraćaju ljude od putovanja, bez obzira na to jesi li direktno ugrožen ili ne. Ljudi se brinu za svoje budžete, familiju i sudbinu”, napominje Karamanaga.
Kako on navodi, od pandemije kovida sve je rasprostranjeniji tzv. last minute booking. U narednim sedmicama biće jasniji uticaj ukrajinske krize na turističku sezonu.
Karamanaga ukazuje da posebna pažnja mora da se posveti snabdijevanju. Ne smije biti nestašica prehrambenih proizvoda, koje su već evidentne u nekim evropskim državama.
Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja Branka Džoganović kaže da se posljedice već osjećaju kroz rast cijena energenata i hrane. To lančano uzrokuje rast cijena usluga od kojih smo svakodnevno zavisni. Prema njenim riječima, bez institucionalne podrške, specijalizovanih programa podrške za unapređenje kapaciteta, programa edukacije i digitalnih rješenja, ne postoji način da se nadomjeste gubici koji se u turizmi gomilaju od 2019. godine.
„Bez intenzivne, organizovane kampanje za privatni smještaj sa nacionalnog nivoa, uz definisanje proizvoda i ponude na lokalnom nivou, imaćemo i dalje 30 dana sezone, a to nije problem odraditi nijednom izdavaocu. Problem je ostalih 210 dana kada gostiju nema. Moramo postići kontinuitet u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i lokalnim samoupravama” upozorava Džoganović.
Karamanaga ukazuje da je turizam precizan seizmograf koji registruje svaki potres. „Znamo da je nakon svake sigurnosne krize, turizam ponovno ustajao i rastao. Stalno je dokazivao svoju žilavost i otpornost. Tako će biti i ovaj put. Uostalom, sva istraživanja govore da su ljudi željni putovanja kao nikada ranije“, zaključuje on.
Mustafa CANKA
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice