Povežite se sa nama

DRUŠTVO

UNIVERZITET CRNE GORE O SEBI: Na dnu

Objavljeno prije

na

Stihijsko razvijanje 23 univerzitetske jedinice, hiperprodukcija studijskih programa bez jasnih planova, finansijska spirala višemilionskih dugovanja…, neke su od ocjena koje je rektorka Radmila Vojvodić dala u uvodu Analize stanja i strateškog opredjeljenja za reorganizaciju i integraciju Univerziteta Crne Gore.

Na ovom dokumentu, koji je nedavno predstavljen javnosti, radio je tim profesora UCG, na čelu sa rektorkom.

Trenutno stanje na UCG nije uljepšavano. Ističe se ono što smo u Monitoru godinama unazad pisali: ne postoji usklađenost tržišta rada i upisne politike UCG, pa je na birou preko 10.000 lica sa stečenim visokim obrazovanjem, od toga čak 14 doktora nauka; iako smo rekorderi u Evropi po upisu srednjoškolaca na fakultete, više od 80 odsto, efikasnost studiranja je mala u odnosu na broj upisanih i iznosi od 30 do 40 odsto na većini fakulteta. Zaključak je da u odnosu na broj postojećih radnih mjesta visoko obrazovanje proizvede 3,5 puta više kadra.

Stihijska produkcija studijskih programa i neadekvatna kadrovska politika uslovila je nizak kvalitet nastave. O tome govori podatak da 734 predavača obavljaju nastavu na 272 studijska programa UCG, sa čak 445 usmjerenja. Od tog broja 209 predavača nema potrebnu normu, dok 308 ima opterećenje veće od 28 odsto.

U praksi to izgleda ovako, prema podacima iznesenim u Analizi, više od 10 profesora Mašinsko-tehnološkog fakulteta, mahom redovnih, ne drži nijedan čas nedjeljno zato što nema upisanih studenata. S druge strane na Pravnom i Ekonomskom fakultetu skoro da nema profesora koji na predmetu nema minimum 400 studenata. Rekorderi su Rimsko pravo sa 1.804 studenta, Radno pravo – 1.121. i Stvarno pravo 1.110 studenata…

Ilustracije radi od svih studenata koji pohađaju Rimsko pravo 99 je na budžetu, dok ih je 1.705 na samofinansiranju. I tako redom, skoro da nema studijskog programa na UCG gdje samofinansirajući studenti nijesu u većini. Od ukupno 20.236 studenata na UCG njih 5.035 je na budžetu, dok je samofinansirajućih skoro tri puta više 14.697.

Godišnje od samofinansirajućih studenata na fakultete se slije oko osam miliona eura. Po Statutu iz 2005. bilo je predviđeno da 20 odsto prihoda od samofinansiranja ide u u budžet UCG, dok 80 odsto zadržavaju fakulteti (odvajajući 30 odsto za potrebe sopstvenog razvoja, a 50 odsto za honorare angažovanog osoblja, otuda su pojedini profesori Pravnog i Ekonomskog fakulteta primali po više hiljada eura mjesečno). Novim Statutom, koji je usvojen početkom godine predviđeno je da 45 odsto prihoda od samofinansirajućih studenata ide u budžet UCG, godišnje oko 3.600.000 eura.

No ni to nije dovoljno da se pokriju svi troškovi funksionisanja Univerziteta. U Analizi je predočeno da su ukupne godišnje obaveze UCG, za zarade 1.192 zaposlena, energiju i drugo održavanje, te materijalne troškove jedinica, 19 miliona eura. Tu se već godinama ne računa razvojna komponenta, koja bi unaprijedila standard rada i studiranja i naučno-istraživački rad, za koju je godišnje potrebno oko milion eura, kojih nema.

Država UCG godinama ne uplaćuje pare koje su dovoljne za njegovo funkcionisanje. Od rekordnih 17 miliona iz 2009, u prošloj godini taj iznos se sveo na 12 miliona. Na UCG računaju da će ove godine iz budžeta dobiti oko 14 miliona, dok će od prihoda na tržištu i školarina imati oko 3,8 miliona. Sve ukupno 18 miliona. I opet nedostaje milion.

Da se to više ne bi dešavalo, rektorka Vojvodić u Analizi predlaže radikalne promjene. U prezentovanom alternativnom modelu finansiranja predlaže se nova raspodjela para. Po njemu bi sve pare išle direktno UCG, koji bi fakultetima vraćao 20 odsto za njihov razvoj i investicije. Po ovom modelu Univerzitet bio godišnje raspolagao sa preko 20 miliona eura, a fakultetima bi u odnosu na sadašnje stanje ostajao ,,sitniš” od 1,6 miliona eura. U Analizi su naveli da ovaj scenario može destimulisati veće fakultete, misli se prvenstveno na Ekonomiju i Pravo koji su do sada ubirali najveći dio kolača od školarina.

U Analizi je prezentovano još par varijanti koje su slične ovoj osnovnoj. Kao malo vjerovatna je ocijenjena ona po kojoj bi se iz Budžeta za UCG izdvajalo 19 miliona eura, kao i ona koja predviđa smanjenje zarada i broja zaposlenih od 20 do 30 odsto. Kao posljednji model finansiranja razmotren je tzv. model trezorskog poslovanja u kome se sve prepušta osnivaču UCG – Vladi. Uz opasku da uz to slijedi ukidanje autonomije.

Jasno je da rektorka neće odustati od prvog ponuđenog modela finansiranja kojim će se sve pare ubuduće slivati direktno u kasu UCG, koji je ocjenjen kao najadekvatniji i u zaključku Analize. Ističe se i da su ukupni dugovi na početku 2014/2015. iznosili 14 i po miliona eura. Veći dio dugova je vraćen, a iz uprave UCG očekuju da će Vlada tokom ove godine podmiriti još milion i po eura, a sljedeće godine još dva miliona, čime bi se, kako navode, realna dugovanja eliminisala. Čudo je kad je glava Univerziteta u dobrom odnosima sa Vladom.

U Analizi se oštro kritikuje i prethodno rukovodstvo UCG, na čijem čelu je bio rektor Predrag Miranović, konstatuje se da je kriza u proteklih pet godina umnogome uslovljena ,,krupnim upravljačkim greškama”.Posredno se kritikuje i Miranovićev prethodnik Ljubiša Stanković, opsakom da se UCG, tokom desetogodišnjeg tranzicionog perioda ,,bavio ambicioznom stambeno-građevinskom djelatnošču”.

U poglavlju Upravljačka kriza i izazovi integracija, na više mjesta se citira izvještaj međunarodnih eksperata iz prošle godine po kojem upravljačka tijela UCG – rektor, Upravni odbor i Senat ,,slabo ostvaruju svoja ovlašćenja”. Kao i upozorenje na ,,nedostatak jakog liderstva s centralnog nivoa”. Rektorka Vojvodić je riješila da se nametne kao liderka.

Samo da ne bude po onom što je citirano u istom poglavlju da su mnoga strateška dokumenta tokom prethodne decenije ostala mrtvo slovo na papiru.

Reorganizacija i ukidanje

U sklopu reorganizacije najavljeno je da će biti redukovan veliki broj studijskih programa, posebno onih na kojima je tokom posljednjih pet godina upisano ukupno manje od pet studenata. Prvi bi se na udaru mogao naći Filozofski fakultet za koji je planirano da se reorganizuje u dvije studijske jedinice: Filološki fakultet u čijem bi se sastavu našao i Institut za strane jezike, i Filozofski fakultet kojem bi se pripojio Studij za obrazovanje učitelja na albanskom jeziku. Metalurško-tehnološkom fakultetu predstoji otklon od postojećih dominantno metalurških profila studija i orijentisanost ka savremenim trendovima. U Analizi se razmatra i mogućnost otvaranja studijskog programa Hemija. Posebna pažnja biće posvećena Biotehničkom fakultetu, planirano je razdvajanje na Poljoprivredni fakultet i Biotehnički institut, i Fakultetu za turizam i pomorstvo, kao osloncima za razvoj strateških grana – poljoprivrede i turizma. Zaključeno je da otvaranje studijskih programa u regionalnim centrima: Baru, Beranama, Bijelom Polju, Budvi, Cetinju i Pljevljima, nije urodilo plodom. Kao osnovni problemi navedeni su nizak kvalitet nastave i nezadovoljavajući rezultati studiranja. Dato je i zanimljivo obrazloženje: ,,Koncept univerzitetske institucije, koja se osniva shodno potrebama zavičaja studenata, neuobičajen je za univerzitetsku praksu”. Ukoliko se ovi studijski programi ukinu, studenti koji su tamo upisali fakultete nastavili bi studiranje na matičnim jedinicama uz povlastice koje bi zaštitile njihov socijalni status.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo