Povežite se sa nama

OKO NAS

UMJETNOST AUTOMEHANIČARA MLADENA KARIŠIKA: Suvo granje uobličeno u stav

Objavljeno prije

na

Kreativnost, talenat, pomalo i dokolica, potreba da ,,glasno” saopšti svoje poruke, sve je to tridesetogodišnjeg Kolašinca Mladena Karišika, pokrenulo da komade drva razbacanih po obali Tare, obličava u originalne skulpture, kojima su oduševljeni i sugrađani i turisti.

Prvo je nastao Drekavac, visok četiri i po metra: Stop nezakonitom uništavanju šuma. ,,Drekavac je, inače, mitsko biće kojim se plaše djeca, a ovaj moj treba da uplaši šumokradice i skrene pažnju nadležnima da bolje čuvaju šume. Skulpturu sam, uz pomoć nekolicine drugova, a prije svih Ivana i Miloša, pravio tri- četiri dana. Od suvog je granja različitih vrsta drveta, dakle ‘100 posto naša’. Granje sam skupljao pored Tare, pa sam na taj način malo i očistio oko 1,5 km obale”, kaže Karišik.

Mladić je nekoliko dana kolicima dovozio suvo granje, skupljeno pored rijeke, pa je to bio teži dio posla. Pravljenje Drekavca bilo mu je zadovoljstvo.

Autor se trudi, da njegova djela budu autentična, da ne podsjećaju na filmske ili kreacije iz stripova. Suvo granje za konstrukciju od letvi pričvršćeno je ekserima, koji su koštali pet eura, pa je to jedini finansijski trošak za Karišikovo umjetničko djelo.

Drekavac u rukama ima testeru i znak STOP. Karišik kaže da je za početak želio da pošalje što razumljiviju poruku, kako sugrađanima, tako i turistima. Očekuje da će se Drekavac uskoro preseliti u centar grada. U tome ima podršku i lokalne Turističke organizacije (TO).

,,Iz TO su podržali ovo što radim i vrlo je vjerovatno da će skulptura uskoro biti prenesena u centar grada. Ja bih volio da to bude na vrh Sibirske ulice, na mjestu gdje je bezobzirno posječena jedna od najstarijih lipa u gradu. Tako bi simbolika Drekavca bila još jača”, kaže autor.

Karišik je automehaničar, ali bez posla. Dok se ne zaposli, kaže, trudiće se da na kreativan način troši slobodno vrijeme. Cilj mu je, prije svega, da kroz ono što radi prenese svoje stavove, ali i ktitike na račun kolašinske svakodnevice.

,,Uskoro će centar Kolašina ukrasiti još jedna skulptura. Ima još snažniju i, rekao bih, univerzalniju poruku. Želim da to bude iznenađenje za sve, pa ne govorim mnogo, ali ovih dana vrijedno radim. Skulptura će biti posvećana djeci i onome što je njima važno”.

Karišik kaže da je uobličavanje suvog granja i korijenja postao njegov najpodesniji način da saopšti stav i poruku o onome što ga okružuje. I ubuduće će na taj način upozoravati, kritikovati, najavljivati…

Kolašinc nema formalno umjetničko obrazovanje, ali ima puno vajarskih ideja. Svoje skulpture nije prodavao niti mu je to prioritet. Nedavno je po narudžbini napravio Balkan boja za ugostiteljski objekat u centru grada.

,,Vlasnici kafića Balkan u samom centru grada naručili su mi da i za njih napravim skulpturu koja je slična Drekavcu. I za ovu skulpturu trebalo mi je deset dana, postavljena je u bašti lokala i drži šank. Nijesam još za njih odredio cijenu mislim da će biti neka simbolična, ali eto sad se može razmišljati i o sitnoj zaradi”, objašnjva Karišik.

Drvo kao materijal namjerava i dalje da koristi. Kad krene u skupljanje grana i komada koje je voda izbacila u glavi već ima izgled skulpture. Zbog toga, iako mu drugovi nude pomoć, najradije ide sam.

,,Ne skupljam sve što stignem, a kad vidim neki komad znam koji je to dio skulpture. Nije baš jednostavno uobličavanje i povezivanje svega toga, što na prvi pogled izgleda haotično, u cjelinu koja odgvara mojoj zamisli. No to je izazov. Drvo volim, mislim da je to najpodesniji material sa kolašinskog vajara”, uz smijeh kaže samouki umjetnik.

Karišik nerado o onome što radi razgovara s novinarima, a kaže ne zna ni da li je umjetnik ni da li bi njegove skulpture dobile ,,prelazne ocjene” nekog kritičara. Sve to, smatra, manje je bitno od zadovoljstva što je našao način da se ,,čuje” njegovo mišljenje. I što ljudi vide njegove radove.

,,Mnogo mladih, koji su ostali u Kolašinu i te kako imaju šta da saopšte. Imaju ideje, vizije, međutim, ne i način da ih obznane i realizuju. Ućutkani su sveukupnom situacijom i moguće da gube samopouzdanje i realnu predstavu o onome što mogu. Možda je ovo što radim spasavanje od toga. To je moj prostor da se izrazim i učinim vidljivim svoje postojanje u ovom gradu. Za sada sugrađani shvataju. I hvale. Nadam se da će i dalje tako biti”, kaže Karišik.

Očekuje i da će njegove skuplture možda biti poen više turističkoj ponudi Kolašina.

Dok privodi kraju radove na skulpturi koja će, uz Drekavca, biti postavljena u centru grada, pored Balkan boja se do sada fotografisalo na desetine turista. Oni traže objašnjenja o tom umjetničkom djelu, a na društvenim mrežama za Karišikov rad mogu se naći samo afirmativni komentari.

,,Želio bih da se prepozna moja iskrenost i autentičnost. To mi je najbitnije. Ne plagiram, ne foliram, radim iz srca. Ne znam da li je to što radim vrijedno neke šire i stručne pažnje, o tome i ne razmišljam. Dobro se osjećam, imam elana da i dalje radim, pa će Drekavac imati narednih godina brojno društvo. Ukoliko iz TO i Opštine procijene da je to vrijedno da se izmjesti iz dvorišta moje kuće, biću zadovoljan. Neću biti nesrećan i ako te skulpture ostanu samo moje”, kaže mladi vajar. Mladen Karišik čini svoje, najljepše što zna, ostalo je do nas.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZA I PROTIV KAMENOLOMA U BJELOPOLJSKOM SELU SRĐEVAC: Borba za životnu sredinu ili za monopol   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više bjelopoljskih sela, duže od godinu, bore se da preduzeće Imperijal ne otvori kamenolom u njihovom kraju. Država ćuti, Opština pere ruke od tog projekta, a koncesionar tvrdi da ima sve dozvole i da se njegovim poslovnim planovima protive samo oni koji nelegalno trguju kamenom

 

 

Za nekoliko desetina mještana bjelopoljskih sela Srđevca, Poda, Bioče i Lozne i ova godina počela je protestima, blokadom magistrale i nepokolebljivim stavom da neće dozvoliti da firma Imperijal izgradi kamenolom blizu njihovih domova.  Od Vlade, po ko zna koji put, traže raskid ugovora s koncesionarom.  Taj projekat je naumio da sprovede Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.

Mještani, koji se protive tom projektu, još od kraja 2023. godine, ponavljaju da Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađen za kamenolom, nema veze sa stanjem na terenu. Kažu da je u dokumentu mnogo netačnih podataka, u šta se, tvrde, lako uvjeriti na terenu.

,,Recimo, najbliža kuća je oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne, kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Da su ga spustili još 300 metara, bio bi u centru Srđevca. A ovim kamenolom nije samo zagađen Srđevac, već i Poda, Jagoče, jedan dio Crnče, Štitari, sve je to u opsegu kamenoloma.  Investitor kaže da tu nema vodoizvorišta, da nas nagovara Bemax i još neki pojedinci. Nas interesuje samo zdravlje građana”,poručuju mještani sela na granici bjelopoljske i beranske opštine.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara  kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta.  Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno,Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni  Mjesna zajednica (MZ) Lozna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AKCIJA “GENERAL” I MISTERIOZNI BERANAC: Borovnice  i kokain

Objavljeno prije

na

Objavio:

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i  neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac, Mileta Božović. Božović se u Beranama bavio proizvodnjom borovnice i jabuke, zlatarskim i ugostiteljskim poslovima

 

 

Tek kada je nedavno, u decembru prošle godine,  Specijalno državno tužilaštvo blokiralo imovinu jednog broja   uhapšenih u akciji „General“ koja je izvedena nekoliko mjeseci ranije, Beranci su mogli doznati šta makar od dijela nekretnina u ovom gradu posjeduje njihov sugrađanin Mileta Božović.

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i ovaj neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac.

Nakon zahtjeva SDT-a da se stavi zabrana raspolaganja, Božović neće moći da raspolaže imovinom u naselju Lužac, kao i nekretninama u gradu.

Privremeno su mu blokirani njiva površine 588 kvadratnih metara i  osam voćnjaka ukupne površine 26.211 kvadratnih metara. Zabrana raspolaganja upisana je i na njegov poslovni prostor 112 kvadratnih metara, zemljište u Lužcu ukupne površine 7.916 kvadratnih metara, kao i na još dva voćnjaka površine 3.313 i 4.603 kvadrata.

Božoviću je blokirana  i  imovina upisana na firmu, ukupne površine 681 kvadrat,  šuma površine 8.950 kvadratnih metara, kao i zemljište od 2.736 metara kvadratnih. Vjeruje se da se  još značajan dio imovine Božovića u ovom sjevernom gradu formalno vodi na druge.

Mediji su  pisali da je ovom Berancu koji se nalazi u pritvoru u Spužu, početkom novembra u  ranim jutranjim satima, oko 4.30, u prigradskom naselju Lužac u Beranama, zapaljena jedna moderna drvena kuća velike vrijednosti.

Već tada se moglo saznati da Božović u ovom naselju na dvije lokacije, nedaleko jedna od druge, ima dvije velike plantaže jabuka i američke borovnice. Božović je u ovom prigradskom naselju napravio prave hacijende. Tu je preko noći nikla velelepna vila,  sa pomoćnim objektom ogromne vrijednosti. Upravo je na ovoj lokaciji policija u akciji „General“ tokom pretresa pronašla veliku količinu satova, zlata i oružja. Nekoliko dana je policija obezbjeđivala ovo mjesto, dok su dovedene specijalne mašine za prekopavanje zemlje i traženje podzemnih bunkera.

Ko je, zapravo, Mileta Božović, za koga veliki broj Beranaca, posebno mlađe generacije, nikada nije čuo?

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo