Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Umjesto otpremnina – deratizacija

Objavljeno prije

na

Radnicima hercegnovske građevinske firme Novi Prvoborac prošli četvrtak bio je 19. dan od kako štrajkuju glađu. Spavaju u hodniku upravne zgrade na tablama stiropora. Dok ih poslodavci prozivaju da fingiraju štrajk glađu, služba Hitne pomoći Doma zdravlja Herceg Novi ih spašava koktelima za preživljavanje. Prije nekoliko dana zaprijetili su da će se zapaliti benzinom. Umjesto hitne intervencije nadležnih, posjetio ih je poreski inspektor Miljan Gagović. Donio im je ohrabrujuću vijest – konačno su se stekli uslovi da u firmu uđu inspekcije da provjere uplatu poreza i doprinosa na zarade zaposlenim. Ali, uslijedila su nova iznenađenja. Predsjednik sindikata Novog Prvoborca Zahid Hodžić u razgovoru sa Gagovićem saznaje da je menadžment firme tražio da, prije ulaska poreznika, treba izvršiti dezinsekciju i deratizaciju hodnika i prostorija u kojima radnici štrajkuju!

,,Sve naše stvari smo iznijeli, očistili prostoriju i hodnik u kojem boravimo, kako bi inspekcija mogla da uđe. Ovo se radi smišljeno, kako bi se otpečatile prostorije, a rukovodstvo izvršilo zloupotrebu”, kaže Hodžić.

Inspekcija rada zapečatila je zgradu Novog Prvoborca zbog neizmirenih obaveza preduzeća prema radnicima. Uprava, pored ostalog, uporno odbija da riješi status 13 radnika koji su po izvršnim sudskim presudama vraćeni na posao.

,,Sigurni smo da su tražili deratizaciju kako bi očistili tragove i kako bi ispalo da su samo radnici nešto tu radili, ali je dokazano ko je kriv i time će s se baviti sudski organi jer se radi o krivičnom djelu zloupotrebe pečata”, kaže Hodžić.

Zbog toga što Inspekcija nije našla pečat koji je tu ranije ostavila protiv rukovodstva Prvoborca, biće podnijeta krivična prijava.

Finansijska policija utvrdila je u srijedu niz nepravilnosti u Novom Prvoborcu. Inspekcija rada, koja je otvorila prostorije, potvrdila je da su one bile nasilno otpečaćene nakon zatvaranja.

,,Sumnjamo da su oni od 15. maja, kad je Inspekcija dolazila, stalno radili noću, sređivali dokumentaciju, uklapali je kako njima odgovara i manipulisali papirima”, objasnio je Hodžić.

Hodžić kaže da radnici svakodnevno komuniciraju sa predsjednikom Opštine Dejanom Mandićem i dobijaju informacije iz Vlade, ali problem je i u tome što institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu.

Prema informacijama radnika, ruski vlasnici nijesu ni obaviješteni o situaciji u Prvoborcu. Za to je zaslužno domaće rukovodstvo.

Rusi su u Prvoborcu prisutni od 2007. godine kada je Inteh Montenegro, crnogorska ćerka ruske firme Inteh Moskva, otkupom oko 3,5 miliona eura dugova postala vlasnik 42 odsto akcija preduzeća.

Prema podacima Centralne depozitarne agencije, najveći pojedinačni vlasnik Novog Prvoborca sa oko 39,79 odsto akcija je kompanija Pit investments registrovana na Britanskim djevičanskim ostrvima.

Vlada ima 21,42 odsto, Mellie investment 8,63 odsto, lokalna uprava 2,9 odsto, Preduzeće za izgradnju Podgorica 2,7 odsto, Elektroprivreda oko 1,8 odsto, Jugobanka Beograd 1,6 odsto. Kompanija Accord iz Budve posjeduje 1,58 odsto, dok po oko 1,38 odsto dionica imaju Merkur i fond Western Balkan Investment.

Radnici Novog Prvoborca počeli su 7. juna štrajk glađu, nakon što ih je uprava preduzeća drugi put i nakon sudskih presuda u korist zaposlenih, proglasila tehnološkim viškom.

Zaposleni traže poništenje odluke o proglašenju tehnološkim viškom, povratak na posao, isplatu zaostalih zarada i naknada za topli obrok i prevoz, povezivanje radnog staža i otpremnine od po 500 eura po godini rada.

Radnici su u subotu dobili po 500 eura od gradonačelnika Dejana Mandića, kao vid socijalne pomoći.

Neki radnici dobili su od uprave čudne ponude. Radnik Miloš Radosavljević dobio je ponudu da sa mjesta vozača ode u mehaničare, a Krsto Radanović sa mjesta mašinbravara na mjesto magacionera. Žarko Porobić, koji je bio mašinista na drobiličnom postrojenju, dobio je na potpis ugovor kojim se obavezuje da vozi teretno vozilo, iako nema položen vozački ispit!

Uprkos svemu, radnici su odlučni da nastave štrajk sve dok ne dobiju pisane garancije Opštine i države da će biti pravedno obeštećeni sa obećanih 165.000 eura na ime zaostalih plata, otpremnina po socijalnom programu, povezivanja radnog staža…

Novo ime i vlasnik

Haos u novljanskoj firmi ima bolnu genezu. Nakon dugogodišnjeg stečaja (1994 – 2005. godine), staro preduzeće, pod nazivom GP Prvoborac, transformisano je u akcionarsko društvo za građevinarstvo i usluge Novi Prvoborac. Uprava Novog Prvoborca prodala je strateško partnerstvo ruskom partneru Ineks Motenegru u obliku i vrijednosti od 42 odsto akcija. Rus je platio tri miliona i 300 hiljada eura i nestao. Onda su došli drugi Rusi i sve kreće loše po radnike Novog prvoborca. Od 2008. godine starrtuje Novi Prvoborac sa novim menadžmentom uprave u sastavu: Dragan Liješević,Vadim Ogorodov,Viktor Kjalov i izvršni direktor Ilija Vukelić.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo