Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKI TURIZAM: Vratili se Njemci

Objavljeno prije

na

Na ulcinjskoj rivijeri je dosta njemačkih gostiju. Turistički radnici smatraju da bi nakon više od tri decenije Ulcinj mogao ponovo postati omiljeno odredište za turiste sa najvećeg emitivnog tržišta Evrope. Mnogo Njemaca kupuje u toj opštini i nekretnine

 

,,U dosadašnjem dijelu sezone, ali sudeći i po najavama sa Bookinga, gotovo tri četvrtine gostiju u našem objektu su sa njemačkog govornog područja”, kaže vlasnik eko-turističkog naselja u Ulcinju Hamid Buzuku. Najveći broj gostiju je iz Njemačke, ali ima dosta i Austrijanaca i Švajcaraca.

Ista je situacija na auto-kampovima širom Velike plaže, posebno na Safariju, kao i na nudističkom naselju na Adi Bojani.

Iz lokalne Turističke organizacije (TO) ističu da ove godine bilježe znatno veći broj gostiju sa njemačkog tržišta. „Oni biraju kvalitetne objekte, žele mir i udobnost, ali primjećuju i sve nedostatke. Predstoji nam mnogo posla na poboljšanju kvaliteta ponude, ali i osmišljenog nastupa na tržištu Njemačke ukoliko želimo da broj gostiju iz te najznačajnije emitivne države na starom kontinentu narednih godina ima rast”, kaže direktor TO Ulcinj Gzim Hajdinaga.

Njemački gosti su poznati po tome što dolaze u pred i u postsezoni. „To je ono što nama treba – produžetak sezone.  U julu i u avgustu u Ulcinju nastupa prebukiranost i opšta gužva koju Njemci, kao i većina gostiju iz Zapadne Evrope ne vole“, napominje Hajdinaga.

Za privlačenje takvih gostiju potrebno je obnoviti turističku industriju Ulcinja. Izgraditi bar nekoliko hotela visoke kategorije u užem dijelu grada i na Velikoj plaži.

U novoj lokalnoj upravi tvrde da su u taj veliki posao ušli uz ogromnu podršku Vlade Crne Gore. ,,Taj investicioni talas u Ulcinju je simbolički krenuo prošle jeseni početkom rekonstrukcije Hotela Mediteran. Niz se nastavlja krajem ovog mjeseca potpisivanjem ugovora o gradnji ekskluzivnog hotela na lokaciji bivšeg Galeba, te u julu potpisivanjem ugovora o hotelu na rtu Suka, iznad Male plaže, gdje se nalazio poznati Jadran“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, primjetno je znatno interesovanje njemačkih investitora za ulaganja u Ulcinj, prije svega na Solani.

Evidentno je  da Njemci, kao ranije Rusi, kupuju nekretnine po Ulcinju, uglavnom stanove, ali i kuće. Očekuje se da će se taj trend još snažnije nastaviti.

,,Njemci, najbolji turisti iz onih zlatnih vremena našeg turizma, se očigledno vraćaju u Crnu Goru i u naš grad. Ovoga puta dolaze da ostatak svojih života provedu u Ulcinju i okolini. Dolaze sa svojim firmama i sa svojom vizijom novog, drugačijeg života u ovoj bajkovitoj ljepoti“, kaže predsjednik Društva prijatelja Starog grada Kaljaja i poznati turistički vodič Ismet Karamanaga.

On smatra da je  prethodnom periodu najviše na promociji Crne Gore na njemačkom tržištu uradio jedan Njemac koji živi od 2005. godine u Utjehi (Bušatu), naselju između Ulcinja i Bara. „Taj neumorni ‘ambasador’ naše zemlje Mihael Bader, poznatiji kao Mihael Montenegro, je više učinio od svih državnih institucija zajedno na odličnom marketingu“, tvrdi Karamanaga.

Kako napominje, do početka ratova na području bivše Jugoslavije Njemci su u objektima Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera ostvarivali preko 90 odsto noćenja. Dolazili su obično u aprilu i bili tu do kraja oktobra. Sezona je tada trajala punih sedam mjeseci.

„Mi smo uvijek lako punili Ulcinj. Imali smo zahtjeva od naših njemačkih partnera da se zakupljuju kapaciteti u tom gradu na čak 220 dana“, kaže dugogodišnji šef filijale državne agencije Jugotours u Frankfurtu Vukašin Ćulafić.

U Ulcinju se u međuvremenu uvriježilo mišljenje da će istinski povratak na stare staze, i zlatno doba turizma,  biti moguć tek kada se ponovo masovno vrate Njemci.

Karamanaga smatra da treba postojati državna strategija nastupa na njemačkom tržištu. Ukazuje da tu treba učiti od Hrvatske, jer tu zemlju svake godine posjećuje gotovo tri miliona gostiju iz Njemačke.

,,Najvažnije je da ne pravimo kikseve, posebno kada je riječ o čistoći, te da se ne igramo sa cijenama. Izuzetno je važno s kakvim će se utiscima iz Crne Gore vratiti ove prve grupe njemačkih gostiju, jer će ove godine Njemci veoma paziti na svoj novac i biće vrlo kritični prema svakoj usluzi koju plaćaju”, kaže on.  ,,Zbog sve veće konkurencije na tržištu naši hotelijeri i ugostitelji moraju biti suzdržani u formiranju cijena usluga, a svako povećanje mora biti praćeno poboljšanjem njihovog kvaliteta”.

Njemci su nakon više od tri decenije ponovo na ulcinjskoj rivijeri i na nama je da ih svojom ljubaznošću, kvalitetom usluge i primjerenim cijenama ugostimo tako da  požele da se vrate. I da to preporuče prijateljima i poznanicima.

                                                                                             Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo