Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Aferu Belivuk, koja se stavlja na teret bivšim visokim funkcionerima, kako ju je  prezentovao svojevremeno i ugledni amerčki list Njujork tajms, je  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Kada je Belivuk i njegova grupa uhapšena u Srbiji 2021. godine, Belivuk je na saslušanju tvrdio da je njegova kriminalna grupa organizovana „za potrebe i po nalogu Aleksandra Vučića“. Vučić je važio za dugogodišnjeg strateškog partnera bivšeg crnogorskog vođe Mila Đukanovića.

Osim toga SDT vjeruje i da su Lazović i Katnić pribavili korist istaknutom članu kavačkog klana – Dušku Roganoviću. Katnić je, dodaje se u optužnici, naložio optuženom tužiocu Saši Čađenoviću da ne pokreće postupak protiv Roganovića. U optužnici SDT navodi da su prikupili dokaze za osnovanu sumnju da je bivši GST u januaru 2022. godine zajedno sa specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, pribavili korist optuženom Petru Lazoviću, ali i odbjeglom policajcu Ljubu Miloviću, Zviceru, Roganoviću i još sedmorici pripadnika njihove kriminalne organizacije.

To tužilaštvo u optužnici osnovano sumnja i da je Lazović od marta 2021. do marta 2024. godine “lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću”.

Piperović kaže da sam tužilac u dispoziciji, kako je on deskriptivno daje, isključuje iz svog stava da postoji organizovana kriminalna grupa. Da bi neko zloupotrijebio položaj, tvrdi Piperović, on mora da obnaša  službenu dužnost.

„Ovdje sam tužilac u ispravljenoj optužnici kaže da je Zoran Lazović prestao sa službom 1.3.2021. Ako znamo da je napisao da je Katnić u penziji od 27.2.2022. godine – onda je on godinu dana član OKG-a bez šefa. Šef je ostao bez svojstva službenog lica i ne može više da zloupotrebljava položaj – on se pravno eliminiše“, pojasnio je Piperović.

Međutim, po nalazu vijeća Višeg suda, na čijem čelu sjedi Zoran Radović, uz sudije Nenada Vujanovića i Vesnu Kovačević, dokazi predloženi u optužnici bude osnovanu sumnju da su Lazović i Katnić izvršili krivična djela koja im se optužnicom stavljaju na teret, ali do stepena koji je dovoljan za potvrđivanje optužnice i iznošenje predmeta na sud. Oni su posebno istakli da u ovoj fazi kontrole optužnice nijesu ovlašćeni da ocjenjuju pojedinačne dokaze i njihove protivrječnosti, već se to mora raditi na suđenju.

“Rješenjem krivičnog vijeća potvrđena je optužnica SDT-a kojom se Z.L stavlja na teret da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne, zloupotreba službenog, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, a okrivljenom M.K krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija“, saopštio je Viši sud.

Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, a zbog osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja.

Optužnica je predata i vraćena na doradu krajem januara. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao kada je stvorena kriminalna organizacija, koliko dugo je djelovala i kada su se njoj priključili optuženi članovi. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine. Šoškić je već sjutradan ispravio i predao optužnicu, koju je sad potvrdio  Viši sud.

SUĐENJE VESNI MEDENICI
„Plakao si, plakaćeš“

Zbog prijetnji Bojanu Popoviću, izrečenih prije nekoliko dana u sudnici Višeg suda u Podgorici, Osnovnom državnom tužilaštvu danas je podnijeta prijava protiv Miloša Medenice, koji je prema tvrdnjama specijalnih državnih tužilaca formirao kriminalnu organizaciju čiji je član i Popović. Medenica je juče, dok je Popović davao iskaz, tom optuženom rekao – “Plakao si tada, pa se ne možeš sjetiti…plakaćeš”, nakon čega je specijalni tužilac Jovan Vukotić tražio da se te prijetnje unesu u zapisnik.

Tokom suđenja optuženi Marko i Bojan Popović ostali su pri ranijem iskazu i priznali  krivicu. Sutkinja Vesna Kovačević koja odnedavno vodi postupak, koji je krenuo ispočetka,  ih je podsjetila na raniji iskaz koji su dali.

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv okrivljenih Miloša i Vesne Medenice, Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića i firme “Kopad Company”, za krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja, nanošenje teške tjelesne povrede i sprečavanje dokazivanja.

Miloš Medenica tereti se da je u 2019. godini stvorio kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali njegova majka Vesna i drugi okrivljeni, s ciljem šverca cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći. Navodi se da je, u saizvršilaštvu sa okrivljenim pripadnicima kriminalne organizacije, izbjegavajući mjere carinskog nadzora, iz Slobodne carinske zone luke Bar, krijumčario cigarete uz pomoć lažne dokumentacije i davanja mita carinskim službenicima.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Zakonom je predviđeno obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije; zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta i slično; obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta; obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo.

U opisu zadatka Ministarstva zdravlja je da uradi svoj dio posla koji se tiče odrednice iz KZ – obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova. Da zadatak nijesu uradili govori i to da Klinika za psihijatriju nema podatak da su psihoterapeuti, psiholozi ili psihijatri ikada radili sa počiniocima ovakvih djela. Da jesu,  ta vrsta evidencije sigurno bi postojala, pa makar rukom ispisana.

Kristina Mihailović, izvršna direktorica NVO Roditelji je podsjetila da je zakon usvojen u decembru 2021. godine, da je njegova primjena počela 8. januara 2022, te da je sada već 2025. godina i da nadležni od tada ne uspijevaju da definišu podzakonski akt koji treba  da usaglase sa Ministarstvom pravde.

„ Ministarstvo pravde je više puta saopštavalo da im je upućivalo zahtjeve, da su dali obećanje da će to odraditi, ali to ne rade jer  imaju druge prioritete. Po hiljaditi put je  potvrđeno i dokazano da ih taj dio priče ne interesuje i da se ne trude da na makar srednji nivo dovedu zaštitu djece od počinilaca tih krivičnih djela, kazala je Mihailović.

Ona ističe i da se mnogi slučajevi seksualnog uznemiravanja djece, naročito u javnim prostorima poput ulica, plaža i igrališta, kvalifikuju kao remećenje javnog reda i mira.

“Kao rezultat toga, počinioci se često kažnjavaju zatvorskim kaznama od samo dva mjeseca ili novčanim kaznama od nekoliko hiljada eura – što je sasvim nedovoljno da bi se obeshrabrili za daljnje zločine,” dodaje ona.

Ona podsjeća na generalno blagu kaznenu politiku.

“Na žalost, počinioci ovih zločina vrlo lako izmiču pravdi. Čak i kad se radi o težim djelima, imaju mogućnost da izbjegnu sankcije. Statistika pokazuje značajan broj povratnika. Često se desi da se počinioci, kada izađu iz zatvora, ponovo upuste u ista djela, a onda ih naši tužijaci i sudije kažnjavaju tako što im sude po zakonu o prekršaju, šta su kazne koje bi trebalo da ih obeshrabre gotovo simbolične”, kaže izvršan direktorica NVO Roditelji.

Za sada sve ostalo je na onome što je uradilo Ministarstvo pravde, nakon insistiranja tadašnjeg ministra Andreja Milovića, a onda i urgencija Bojana Božovića koji ga je zamijenio na toj funkciji – formiran je Registar u kome sada ima 103 imena. Na dan kada je pokrenut bilo je 98.

Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode učinjenih na štetu maloljetnika, poznatiji kao Registar pedofila, oformljen je 13. avgusta prošle godine i u njemu se nalaze 103 imena. Registar je uspostavljen sa velikim zakašnjenjem od 15 godina, kada se država obavezala potpisom Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja.

ZABRINJAVAJUĆA STATISTIKA

Tokom 2024. godine registrovano je ukupno 24 krivična djela protiv polne slobode na štetu maloljetnika.

Od tog  broja registrovano je šest krivičnih djela silovanja, jedno krivično djelo obljuba zloupotrebom položaja, dva krivična djela obljuba sa djetetom, sedam krivičnih djela nedozvoljene polne radnje i osam krivičnih djela dječija pornografija. Sva ova krivična djela su procesuirana nadležnom tužilaštvu, a osumnjičena lica su lišena slobode i uz krivične prijave su privedena nadležnom tužiocu.

Pregled petogodišnjeg perioda (2020–2024) pokazuje stalno povećanje broja prijavljenih djela, dok broj presuda i izrečene sankcije ostaju izrazito nezadovoljavajući. Dodatni problem predstavlja ponavljanje krivičnih djela, što ukazuje na slabosti sistema praćenja i rehabilitacije.

FORTIS  I U CRNOJ GORI

Organizacija Fortis koja razotkriva pedofile, a u nekim slučajevima se i nasilnički ophode prema njima i o svemu tome obavještava javnost snimcima na društvenim mrežama,  djeluje i u Crnoj Gori.

Iz Uprave policije početkom marta su saopštili da sprovode intenzivne mjere i radnje na identifikaciji, lociranju i procesuiranju pripadnika neformalne organizacije “Fortis”, zbog sumnje da čine krivična djela time što samoinicijativno, nezakonito, primjenom fizičke sile, prijetnje i ponižavajućih metoda, “vrše zlostavljanje i kažnjavanje lica, u cilju iznuđivanja iskaza, javnog poniženja i diskreditacije lica koje oni smatraju osumnjičenim”.

Svetlana ĐOKIĆ

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Takav nalaz inspekcije i pristanak EPCG da formira radna tijela za dalju eksproprijaciju zemljišta u okolini odlagališta, za procjenu štete koju nanosi TE i za zaštitu životne sredine, mještani smatraju određenim  pomakom. Ipak, objašnjavaju, to nije dovoljno da odustanu od protesta, jer su se naslušali “praznih” obećanja. Najavljuju nastavak protesta sve dok ih, kaže Knežević, državne institucije ne zaštite od ekološke katastrofe i ne procijene ugroženost ljudi, životinja i zemljišta. Traže i uvid u dokumentaciju ekološkog inspektora i mjerne stanice u blizini deponije.

“Problem se godinama ne rješava. Od 2006. godine odlažu nusproizvode iz TE samo na osnovu nekadašnje dozvole iz lokalne uprave. Prije četiri godine,   zasadili su stabla nepoznate vrste, od kojih se ni jedno nije primilo. Prije nekoliko godina obavljena je procjena štete i nekim mještanima je nadoknađena šteta, ali od tada niti je šteta procjenjivana niti je kome išta isplaćeno. Obavljena je i djelimična eksproprijacija na lokaciji deponije, a nijesu jasni načini prema kojim kriterijumima. Tako su neki mještani ostali ovdje da žive bez života i u stalnoj opasnosti”, poručeno je sa poslednjeg protesta u srijedu.

Prema podacima dostupnim javnosti, u projektu koji je nazvan „Nastavak korišćenja i fazna rekultivacija deponije Maljevac“, EPCG planira da ove godine uloži tri miliona eura, godinu kasnije još četiri, u 2027. godini nešto preko dva miliona, a 2028. godine oko 1,5 milona. EPCG je u decembru prošle godine poslala nadležnom resoru Zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za izgradnju kasete 4 deponije Maljevac TE „Pljevlja”. U tom dokumentu objašnjavaju da je deponija formirana izgradnjom nasute zemljane brane „Maljevac”. U prvoj fazi izvedena je osnovna brana, a u drugoj fazi sukcesivno su izvedeni nasipi 1, 2, 3, 4. i 5. stepenica do kote 813 mnm.

“Tokom 2003. godine prešlo se na novi kasetni sistem odlaganja pepela i šljake, tako da su nastavkom odlaganja pepela i šljake na lokaciji Maljevac formirane dvije kasete sa nasipima od pepela… Taj dio deponije nije korišćen duži niz godina, jer je preko njega prolazio dalekovod DV 220 kV Piva—Pljevlja, koji je kroz realizaciju projekta Nastavak korišćenja i fazna rekultivacija izmješten. Paralelno sa deponovanjem nusprodukata na prostoru Kasete 3 fazno se vrši tehnička i biološka rekultivacija prethodne dvije kasete”, piše u zahtjevu.

Objašnjavaju da je EPCG u prethodnom periodu izvršila otkup parcela i objekata u pojasu od 300 metara od ivica aktivne kasete, u većem dijelu i šire, gdje su se ispostavili opravdani zahtjevi prethodnih vlasnika za otkup preostalog dijela zemljišta u njihovom vlasništvu. Na tim površinama nije dozvoljena gradnja, jer predstavljaju buffer zonu deponije.

“Poslije ekološke rekonstrukcije TE ‘Pljevlja’, kao nusproizvodi javljaju se pepeo, šljaka i gips u ukupnoj količini od oko 730.000 m³ godišnje. Pepeo i šljaka, a nakon ekološke rekonstrukcije i gips, iz TE ‘Pljevlja’ predstavljaju osnovni materijal koji se deponuje na deponiji Maljevac, a za novu lokaciju deponije su kategorisani prema Katalogu otpada kao neopasan otpad… U skladu sa planiranom dinamikom, ovaj otpad će se odlagati na Kasetu 3 do kraja 2026. godine, na novi, ekološki prihvatljiviji način, suvim transportom, za razliku od dosadašnjeg hidromješavinom…”, najavljuju iz EPCG.

Za potrebe transporta pepela, šljake i gipsa iz TE „Pljevlja”, planiraju izgradnju saobraćajnice koja povezuje TE i deponiju. Objašnjavaju da će izgradnjom Kasete 4 biti omogućen stabilan rad TE „Pljevlja” na period od najmanje pet godina.

“Ostvariće se dodatno učvršćenje rekultivisane deponije jer će biti u potpunosti naslonjena na prirodni teren sa strane. Biće izbjegnuta mogućnost sakupljanja atmosferskih voda u klancu i stvaranja zadržavanja. Takođe, za ovaj prostor nije potrebna eksproprijacija, dok je za prostor buffer zone nove deponije potrebna manja eksproprijacija”, objasnili su iz EPCG.

Na najave novih ulaganja u postojeću, za mještane na više načina problematičnu deponiju, Akcija za socijalnu pravdu (ASP) je u novembru podsjetila  kako  je, ima 15 godina  “EPCG kupila od Rudnika uglja lokaciju u Šumanima za sedam miliona eura za novu deponiju, koja je do tada bila rudokop. Ugalj je do 2010. godine potrošen, a prodajom tog zemljišta Rudnik se oslobodio obaveze rekultivacije te lokacije. Dvije godine kasnije, kako tvrde iz ASP, EPCG je podgoričkom Bemax-u dala posao od preko osam miliona eura za stabilizaciju brane Maljevac, najavljujući njeno zatvaranje do 2021. godine. U planu za javne nabavke za 2014. godinu, EPCG je projektovala posao od 30 miliona eura za deponiju u Šumanima, ali to nikada nije realizovano.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ