Ulcinjska Borova šuma, u dužini od dva kilometra, pruža se od Male plaže prema istoku, omiljeno je šetalište u užem dijelu Ulcinja, gdje se nalazi nekoliko ekskluzivnih kupališta i restorana. Nova štetočina je brzo uništava. Borova šuma je već duže ugrožena i zbog nekontrolisane gradnje na brdu Pinješ, što je dovelo do erozije terena i prorjeđivanja stabala borova
Nakon surlaša koji je proteklih godina devastirao ulcinjske palme, sa lijepim vremenom nova štetočina uništava borove šume ovog grada. Posebno onu najpoznatiju, uz samu obalu mora, u urbanim njedrima Ulcinja.
,,Neophodno je odmah djelovati, na fizički način, uz pomoć specijalnih makaza jer dnevno nestaje naš identitet. Neshvatljivo je da mi, uz svu ovu tehniku i znanje, ne možemo da sačuvamo ono što su nam ranije generacije ostavile”, kaže poznati ekolog Dželal Hodžić.
Ulcinjska Borova šuma se, u dužini od dva kilometra, pruža od Male plaže prema istoku. Omiljeno je šetalište u užem dijelu Ulcinja, gdje se nalazi nekoliko ekskluzivnih kupališta i restorana.
Hodžić ukazuje da Borova šuma osim što je oplemenila čitav ovaj prostor, ima izvanrednu zdrastveno-rekreativnu i estetsko-dekorativnu funkciju. Na tom prelijepom području nalazi se znamenita Ženska plaža sa svojim sumpornim izvorima, koji su pravi eliksir za nerotkinje.
Ljekari iz cijele ex-YU su preporučivali djeci, koja su imala problema sa astmom, da izjutra šetaju Borovom šumom i da grlo ispiraju morskom vodom. Zato je tu, u osvit zore tokom ljeta pravi korzo, koji uz miris mora i borova, taj ugođaj čine jedinstvenim. Takođe, ovdje se često mogu vidjeti vjeverice kako se igraju po borovima.
Sve se to sada dovodi u pitanje, jer jedno od plućnih krila Ulcinja ubrzano nagriza najdestruktivnija štetočina mediteranskog bazena – borovi litijaš, koji se naziva i borov četnjak. Litijaš primarno napada slabija stabla, ali kada je njihov broj značajniji, napada i potpuno zdrava stabla bora, posebno primorskog i alepskog, koji su ovdje najzastupljeniji.
,,Vidimo da se napadnute grane za veoma kratko vrijeme osuše, a ukoliko se to ne spriječi, propada cijelo stablo. Kako je ovo sada masovna pojava, šteta koju će pretrpjeti ova Borova šuma biće, strahujem, trajna”, kaže Hodžić.
Ova Borova šuma, zasađena prije više od sedam decenija, već duže vrijeme je ugrožena i zbog nekontrolisane gradnje na brdu Pinješ, što je dovelo do erozije terena i prorjeđivanja stabala borova. Niz akcija koje su preduzimane za revitalizaciju šume, često uz podršku Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koje gazduje tim prostorom, nijesu imali gotovo nikakav efekat.
Kako je borovi litijaš prisutan i u drugim opštinama u Crnoj Gori, iz lokalne uprave su saopštili da će akciju na uništavanju i sprječavanju razvoja larvi ovog štetnog insekta preduzeti uz koordinaciju sa Upravom za gazdovanje šumama i lovištima.
Iz te institucije navode da hemijsko tretiranje nije dozvoljeno kako se ne bi narušila biološka ravnoteža.
Pored evidentne štete koju pričinjava borovima, gusjenice litijaša mogu biti opasne i za ljude sklone alergijama. Štetan je i za životinje, naročito za pse.
Načelnica Odsjeka za uzgoj i zaštitu šuma, Zehra Demić, kazala je da ta zaraza, ukoliko se brzo ne reaguje, može imati velike posljedice po šume. ,,Bitno je da se to čišćenje radi u periodu dok su gundelji mali, a njihova brojnost niska, jer tada nema veće opasnosti od raznošenja dlačica, koje kod ljudi izazivaju ozbiljne iritacije u vidu otoka na koži i bolnog svraba. Iz tih razloga uklanjanje borovog litijaša se najčešće obavlja u proljeće. Već od sredine maja počinje njihovo ubrzano razmnožavanje, kada intervenisanje postaje znatno teže i opasnije”, upozorava ona.
Potrebno je urgentno djelovati i u Ulcinju, posebno ako se ima u vidu činjenica da je turistička sezona na pragu.
Sa željom da povrati mediteranski izgled grada, opštinska vlast je pristupila nabavci velikih palmi, koje će, kao nekada, biti zasađene na Pristanu.
Publicista i predsjednik Društva prijatelja Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga smatra da je pravo vrijeme da se krene u obnovu prirodnog spomeničkog fonda u Ulcinju.
,,Tu, prije svega, mislim na palme, koje su stradale proteklih godina od surlaša, a koje su bile, posebno na Pristanu, naš zaštitni znak, davale mu ljepotu i čar grada na Sredozemlju“, kaže on.
Bilo bi dobro da borba za obnovu ulcinjskih palmi podstakne i borbu za očuvanje borova.
. Mustafa CANKA
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice