Povežite se sa nama

Izdvojeno

ULCINJ UOČI SEZONE: Da bude makar kao lani

Objavljeno prije

na

Već je izvjesno da će ovo biti jedna od najneizvjesnijih sezona na ulcinjskoj rivijeri. Potvrđuju to podaci u prvih pet mjeseci ove godine. Dok istovremeno konkurentske destinacije bilježe rekorde. Svi bi bili prezadovoljni da ove godine bude kao lani

 

“April je bio dobar, maj dosta slabiji u poređenju sa prošlom godinom. Ni jun nije baš najbolje krenuo. Nadamo se da će se vrijeme konačno stabilizovati, jer  tada dolazi najviše gostiju”, kaže za Monitor analitičar turističkih prilika u Ulcinju Ismet Karamanaga.

Prema njegovim riječima, to je očekivano, jer ova zemlja ne “diše” turistički, iako se jedna četvrtina bruto-društvenog proizvoda ostvaruje od turizma. “Mnogo je problema koji nam se gomilaju iz godine u godinu. Mi i sada dočekujemo goste sa prokopanim ulicama. Kako se približava špic sezone, ulazi se u zonu nervoze i stihije. I to nakon propasti zimske sezone, kada je trebao da bude upaljen crveni alarm za cijelu državu”, ističe profesor Karamanaga dodajući da za to vrijeme naša konkurencija radi sve i uspijeva u namjeri da privuče goste.

To se, prije svega, odnosi na susjednu Albaniju, kao i na dubrovačko područje. U prvih četiri mjeseca ove godine Albaniju je posjetilo za 29,3 odsto više gostiju nego u istom periodu 2023. godine. Aerodrom u Tirani je postao najprometnija zračna luka u ovom dijelu Evrope, a Albanija uz Hrvatsku i Tursku bilježi najveći rast broja gostiju. Najviše turista u “zemlju orlova” stiže iz Italije, Njemačke i Poljske.

Istovremeno je za građane Kosova ukinuta carinska kontrola, pa oni ulaze u Albaniju bez ikakvih ograničenja. Kada se zna da Kosovari na graničnom prijelazu Sukobin-Muriqan čekaju ponekad satima da uđu u Crnu Goru, onda je logično da ubuduće neće htjeti da se dobrovoljno izlažu takvim neprijatnostima. Treba takođe znati da građani te države sada bez viza putuju i u zemlje EU, pa svakog dana iz Prištine, na primjer, nekoliko desetina autobusa saobraća prema Solunu. Cijena karte je 10 eura.

“Početak maja, kada zvanično počinje sezona na ulcinjskoj rivijeri, potvrdio je da ćemo mi nesumnjivo osjetiti te trendove.  Kosovari zvanično ostvaruju četvrtinu noćenja u Ulcinju, a nezvanično oko 40 odsto”, navodi Karamanaga.

Veoma dobri rezultati bilježe se u predsezoni i na dubrovačkoj rivijeri. Samo tokom maja ostvareno je oko 170 hiljada dolazaka (porast od 23 odsto u poređenju sa istim mjesecom prošle godine) i 513 hiljada noćenja (porast od 25 odsto). Gosti su pretežno dolazili iz Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Njemačke, Irske, Poljske, Finske, Kanade i Australije. Više od polovine noćenja registrovano je u hotelima.

Konstatujući da je predsezona na našem Primorju podbacila, suvlasnik Montenegro stars hotel group Žarko Radulović kaže da je realno očekivati da ćemo “kada se napravi 30 do 40 novih hotela veličine Splendida duž albanske obale ostati prirepak – s jedne strane biće Dubrovnik, s druge Albanija”.

“Nema vizije razvoja ni osjećaja gdje smo mi geografski, na kakvom terenu igramo tržišnu utakmicu, a prekosjutra ćemo na Albaniju gledati kao na Monako. A moglo je biti obrnuto”, kazao je on.

Iako su najveće hotelske kompanije na ulcinjskoj rivijeri najavljivale da će vrata za turiste otvoriti već početkom februara, to se nije dogodilo. Počeli su sa radom dva mjeseca kasnije, dok se stalno govori da će ovo biti cjelogodišnja destinacija.

Još ako se u Crnoj Gori poveća stopa PDV na smještaj sa dosadašnjih sedam na 21 odsto, tada   gotovo nijedan veći hotel na Primorju neće biti otvoren tokom zimskih mjeseci.

U Turističkoj organizaciji Ulcinj su uvjereni da će sezona svom silinom početi nakon Kurban bajrama, odnosno nakon 20. juna. Kako ističu, špic sezone će biti na prošlogodišnjem nivou, jer oko 30 gostiju na ulcinjskoj rivijeri čine mladi, starosti od 18 do 29 godina.

Vlasnik hotela Nobel, koji se nalazi u blizini ulcinjskog Starog grada, Nedžad-Ljoška Hasanaga, kaže da su svi kapaciteti od sredine juna u tom objektu rasprodani. “Od 10. juna i naredna četiri mjeseca ćemo biti prebukirani. Gosti će biti iz Crne Gore i regiona, a biće i stranaca. Čak smo uzeli još neke apartmane da smjestimo sve zainteresovane goste, jer se traži mjesto više”, ističe Hasanaga. On napominje  da  nakon glavne sezone u oktobru očekuju seminare i individualce koji su već krenuli sa rezervacijama.

Hasanaga smatra da je posebno važno to  što se u svoj rodni grad vraćaju mladi ljudi koji su živjeli u inostranstvu. “Ima puno momaka iz Ulcinja koji su radili vani četiri-pet godina i vraćaju se da ovdje naprave biznis,  sa početnim kapitalom i znanjem koje su stekli. Ne znam kako je sa drugim crnogorskim gradovima. To je plus i za opštinu i za državu i to treba iskoristiti. Uz našu ljubaznost, adekvatne cijene i izvanredne prirodne uslove“, dodaje Hasanaga.

Dakle, i ove godine će se više od tri četvrtine turističkog prometa u Ulcinju ostvariti tokom jula i avgusta. Sezonalnost ostaje glavna karakteristika ulcinjskog turizma. To je  siguran znak da se nastavlja dobro znano preživljavanje uz sve veći pritisak na prirodne resurse. Dok konkurencija ubrzano grabi.

                                                                                                 Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo