Povežite se sa nama

Izdvojeno

ULCINJ UOČI SEZONE: Da bude makar kao lani

Objavljeno prije

na

Već je izvjesno da će ovo biti jedna od najneizvjesnijih sezona na ulcinjskoj rivijeri. Potvrđuju to podaci u prvih pet mjeseci ove godine. Dok istovremeno konkurentske destinacije bilježe rekorde. Svi bi bili prezadovoljni da ove godine bude kao lani

 

“April je bio dobar, maj dosta slabiji u poređenju sa prošlom godinom. Ni jun nije baš najbolje krenuo. Nadamo se da će se vrijeme konačno stabilizovati, jer  tada dolazi najviše gostiju”, kaže za Monitor analitičar turističkih prilika u Ulcinju Ismet Karamanaga.

Prema njegovim riječima, to je očekivano, jer ova zemlja ne “diše” turistički, iako se jedna četvrtina bruto-društvenog proizvoda ostvaruje od turizma. “Mnogo je problema koji nam se gomilaju iz godine u godinu. Mi i sada dočekujemo goste sa prokopanim ulicama. Kako se približava špic sezone, ulazi se u zonu nervoze i stihije. I to nakon propasti zimske sezone, kada je trebao da bude upaljen crveni alarm za cijelu državu”, ističe profesor Karamanaga dodajući da za to vrijeme naša konkurencija radi sve i uspijeva u namjeri da privuče goste.

To se, prije svega, odnosi na susjednu Albaniju, kao i na dubrovačko područje. U prvih četiri mjeseca ove godine Albaniju je posjetilo za 29,3 odsto više gostiju nego u istom periodu 2023. godine. Aerodrom u Tirani je postao najprometnija zračna luka u ovom dijelu Evrope, a Albanija uz Hrvatsku i Tursku bilježi najveći rast broja gostiju. Najviše turista u “zemlju orlova” stiže iz Italije, Njemačke i Poljske.

Istovremeno je za građane Kosova ukinuta carinska kontrola, pa oni ulaze u Albaniju bez ikakvih ograničenja. Kada se zna da Kosovari na graničnom prijelazu Sukobin-Muriqan čekaju ponekad satima da uđu u Crnu Goru, onda je logično da ubuduće neće htjeti da se dobrovoljno izlažu takvim neprijatnostima. Treba takođe znati da građani te države sada bez viza putuju i u zemlje EU, pa svakog dana iz Prištine, na primjer, nekoliko desetina autobusa saobraća prema Solunu. Cijena karte je 10 eura.

“Početak maja, kada zvanično počinje sezona na ulcinjskoj rivijeri, potvrdio je da ćemo mi nesumnjivo osjetiti te trendove.  Kosovari zvanično ostvaruju četvrtinu noćenja u Ulcinju, a nezvanično oko 40 odsto”, navodi Karamanaga.

Veoma dobri rezultati bilježe se u predsezoni i na dubrovačkoj rivijeri. Samo tokom maja ostvareno je oko 170 hiljada dolazaka (porast od 23 odsto u poređenju sa istim mjesecom prošle godine) i 513 hiljada noćenja (porast od 25 odsto). Gosti su pretežno dolazili iz Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Njemačke, Irske, Poljske, Finske, Kanade i Australije. Više od polovine noćenja registrovano je u hotelima.

Konstatujući da je predsezona na našem Primorju podbacila, suvlasnik Montenegro stars hotel group Žarko Radulović kaže da je realno očekivati da ćemo “kada se napravi 30 do 40 novih hotela veličine Splendida duž albanske obale ostati prirepak – s jedne strane biće Dubrovnik, s druge Albanija”.

“Nema vizije razvoja ni osjećaja gdje smo mi geografski, na kakvom terenu igramo tržišnu utakmicu, a prekosjutra ćemo na Albaniju gledati kao na Monako. A moglo je biti obrnuto”, kazao je on.

Iako su najveće hotelske kompanije na ulcinjskoj rivijeri najavljivale da će vrata za turiste otvoriti već početkom februara, to se nije dogodilo. Počeli su sa radom dva mjeseca kasnije, dok se stalno govori da će ovo biti cjelogodišnja destinacija.

Još ako se u Crnoj Gori poveća stopa PDV na smještaj sa dosadašnjih sedam na 21 odsto, tada   gotovo nijedan veći hotel na Primorju neće biti otvoren tokom zimskih mjeseci.

U Turističkoj organizaciji Ulcinj su uvjereni da će sezona svom silinom početi nakon Kurban bajrama, odnosno nakon 20. juna. Kako ističu, špic sezone će biti na prošlogodišnjem nivou, jer oko 30 gostiju na ulcinjskoj rivijeri čine mladi, starosti od 18 do 29 godina.

Vlasnik hotela Nobel, koji se nalazi u blizini ulcinjskog Starog grada, Nedžad-Ljoška Hasanaga, kaže da su svi kapaciteti od sredine juna u tom objektu rasprodani. “Od 10. juna i naredna četiri mjeseca ćemo biti prebukirani. Gosti će biti iz Crne Gore i regiona, a biće i stranaca. Čak smo uzeli još neke apartmane da smjestimo sve zainteresovane goste, jer se traži mjesto više”, ističe Hasanaga. On napominje  da  nakon glavne sezone u oktobru očekuju seminare i individualce koji su već krenuli sa rezervacijama.

Hasanaga smatra da je posebno važno to  što se u svoj rodni grad vraćaju mladi ljudi koji su živjeli u inostranstvu. “Ima puno momaka iz Ulcinja koji su radili vani četiri-pet godina i vraćaju se da ovdje naprave biznis,  sa početnim kapitalom i znanjem koje su stekli. Ne znam kako je sa drugim crnogorskim gradovima. To je plus i za opštinu i za državu i to treba iskoristiti. Uz našu ljubaznost, adekvatne cijene i izvanredne prirodne uslove“, dodaje Hasanaga.

Dakle, i ove godine će se više od tri četvrtine turističkog prometa u Ulcinju ostvariti tokom jula i avgusta. Sezonalnost ostaje glavna karakteristika ulcinjskog turizma. To je  siguran znak da se nastavlja dobro znano preživljavanje uz sve veći pritisak na prirodne resurse. Dok konkurencija ubrzano grabi.

                                                                                                 Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo