Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ U PRIPREMAMA ZA SEZONU:  Turistički radnici optimistični

Objavljeno prije

na

Lokalni čelnici, kao i turistički radnici sa optimizmom očekuju narednu turističku sezonu. Ipak, mnogo je posla koji tek predstoji

 

U Turističkoj organizaciji u Ulcinju kažu da je 2023. dobro krenula. Već prvih dana u novoj godini je nastavljena veoma uspješna manifestacija Sweet December na Pristanu, na kojoj su učestvovale mnoge regionalne zvijezde, a ovih dana na ulcinjskoj rivijeri boravi preko 800 gostiju.

Rezervacije i najave sa evropskih emitivnih tržišta pružaju takođe dosta optimizma, što se, kako navode, potvrdilo i na sajmu turizma Balt Tour u Rigi, koji je održan početkom februara.

Izvršni direktor Turističke organizacije Ćazim Hodžić kaže da je izvjesno da će ove sezone u Ulcinju biti znatno više gostiju iz baltičkih država – Litvanije, Letonije i Estonije. „Najveće agencije u tim državama su već krenule da rade paket aranžmane za Ulcinj. Gosti iz tih zemalja, koji su za nas praktično novo tržište, traže smještaj u hotelima visoke kategorije“, ističe Hodžić.

Prema njegovim riječima, dobroj posjeti će svakako doprinijeti činjenica da će od 4. maja do 28. septembra biti direktni letovi prema Crnoj Gori.

On dodaje da se u toj instituciji marljivo pripremaju za učešće na sajmovima koji uskoro slijede u Beogradu i Prištini, kao i za Berlin, na najveću evropsku smotru turizma koja se tradicionalna održava početkom narednog mjeseca.

Istovremeno na terenu se preduzimaju velike akcije da Ulcinj što bolje dočeka sezonu. A tu se prije svega misli na najveće probleme na koje godinama, pa i decenijama, ukazuju turisti: otpad i komunalni red.

„Znamo što nam je raditi. I turisti i građani treba da budu zadovoljni. Ne smijemo više dozvoliti da nam se sezona događa. Uz nastavak kvalitetne saradnje između javnog i privatnog sektora možemo ostvariti dobre rezultate, posebno što smo za ovih osam mjeseci nakon preuzimanje lokalne vlasti stabilizovali finansije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

On ističe da su tokom januara radnici Komunalnog preduzeća uklonili gotovo sve divlje deponije na teritoriji opštine, te da Komunalna policija strogo kažnjava one koji odlažu otpad na nelegalan način.

Takođe, poboljšava se gradska infrastruktura, kao i turistička ponuda. Tako, na primjer, kompanija Becovic Managment Group radi na rekonstrukciji svog hotela Mediteran, koji se nalazi iznad ulcinjske Male plaže.

Kako su saopštili, do maja ove godine će biti okončani radovi na gradnji Ville Version, koja će imati dva bazena.

Kompletna rekonstrukcija ovog objekta biće završena do aprila 2025. godine kada će Mediteran biti kategorisan sa četiri plus zvjezdice.

U toku su i radovi na partnernom uređenju ulcinjske Velike skele, koja se nalazi ispod južnih zidina Starog grada, a u što će Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom uložiti oko milion eura.

Očekuje se da će na tom mjestu biti otvoren i granični prijelaz na moru, pa svi oni koji žele da svojim plovilom dođu u Ulcinj sa Otranta neće imati potrebe da idu do Bara kako bi prijavili svoj boravak u Crnoj Gori.

Premijer Dritan Abazović, koji je nedavno sa grupom ministara boravio u zvaničnoj posjeti Ulcinju, najavio je nove investicije: „Nadam se da će naš stari Galeb, ali u novom ruhu, za jedno tri godine raširiti svoja krila. Riječ je o hotelu sa pet zvijezdica, luksuznom, savremenom, čiji će operater biti neki od najprestižnijih brendova u svijetu. Imaće 400 soba. Tu u neposrednoj blizini će biti i hotel Jadran, kao i nekoliko objekata visoke kategorije na Velikoj plaži”.

Najavljuje se i da bi Ulcinj uskoro trebao dobiti i Strategiju razvoja turizma do 2030. godine, s ključnim ciljem da postane cjelogodišnja destinacija.

S obzirom na naše jedinstvene potencijale imamo dovoljno prostora da privlačimo turiste koji nijesu usko vezani samo za ljeto nego žele dolaziti tokom čitave godine. Moramo napraviti ribrending destinacije, odnosno imati novu viziju razvoja ove privredne grane u kojoj se ostvaruje tri četvrtine prihoda građana Ulcinja, te osigurati nastavak investicionog ciklusa, jer jedino tako možemo biti konkurentni i nastaviti da budemo najsnažniji motor domaće privrede”, zaključuje Hodžić.

                                                                                                                    Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo