Povežite se sa nama

Izdvojeno

ULCINJ I IZBORI: Neizvjestan pobjednik, a neizvjesno i hoće li biti izbora

Objavljeno prije

na

Lokalnih izbora u Ulcinju bi trebalo da se održe za tri sedmice, ali postoji mogućnost da se oni odlože

 

,,Poslije 30 godina Ulcinju je kao vazduh, voda ili hrana potreban novi početak i politička stabilnost. To su preduslovi početka nove ere ekonomskog razvoja u ovoj maloj zajednici”, kaže za Monitor predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA u Ulcinju Omer Bajraktari.

On se nalazi na čelu izborne liste koju uz njegovu stranku čine i Demokratska partija Fatmira Đeke, Albanska alternativa Nika Đeljošaja, te Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija.

Ovako široka predizborna koalicija tri građanske i dvije nacionalne albanske stranke nikada se nije desila u Ulcinju od uvođenja višestranačkog sistema.

Đeka kaže da je srećan što je njegova stranka dio ovakve koalicije koja je, kako tvrdi, spremna i kadrovski i organizaciono da preuzme upravljanje tim gradom. Navodi i da se u njoj nalaze dvije najveće albanske partije u Crnoj Gori, koje su potpisnice i Memoranduma o saradnji dijela vladajućih i manjinskih partija na centralnom nivou. Prvi put, Albanska alternativa, čije je sjedište u Tuzima, imaće odbornika u ulcinjskoj skupštini.

,,Mi smo izabrali put pomirenja, izabrali smo da ne budemo konkurenti nego istinski partneri za novi početak u našem gradu. Ujedinili smo nacionalne i građanske partije kako bismo poslali našim građanima/kama snažnu poruku jedinstva”, ističe Bajraktari.

Naziv njihove liste je Za novi početak (Fillim i ri). Bajraktari  kaže da se na taj način želi ukazati na potrebu da Ulcinj konačno uđe u novi razvojni ciklus nakon što više od tri decenije dramatično kaska u razvoju.

Prema gotovo svim ekonomskim pokazateljima, Ulcinj je jedina nerazvijena opština na Primorju, ima najmanju prosječnu zaradu u državi, dok je broj stanovnika za četiri hiljade manji nego prije 30 godina.

Zato i ostale stranke, koje će se takmičiti za povjerenje birača na izborima koji su raspisani za 27. mart, obećavaju da će sve svoje kapacitete uložiti u svestrani razvoj ove opštine.

Kako je saopšteno iz Opštinske izborne komisije, samostalno nastupaju Demokratska Crna Gora, Nova demokratska snaga Forca i Patriotsko-komitski savez, dok će u koaliciji ići Demokratska partija socijalista i Bošnjačka stranka, te Demokratska unija Albanaca i Demokratski savez u Crnoj Gori.

Sve one, sa uglavnom novim licima na izbornim listama, očekuju da bez njihovog učešća neće biti moguće formiranje vlasti u ovoj opštini. I URA i njeni saveznici tvrde da je njihova lista pobjednička. Kao  zamajac za tu želju, posebno ističu  činjenica da je mandatar za sastav buduće crnogorske vlade  čelnik URA-e, Ulcinjanin Dritan Abazović. Njegovim ključnim doprinosom nakon 43 godine vraćena je imovina velikom broju sugrađana u uvali Valdanos, zemljište na Solani je vraćeno u državno vlasništvo, krenule su investicije u razorene hotelske kapacitete, dogovorena je izgradnja sa Republikom Albanijom mosta preko Bojane.

Ulcinjani  su se stalno žalili na  sistematsku zapostavljenost od strane centralnih vlasti. To više nije slučaj. O  tome govori podatak da je, na primjer, u 2021. u kapitalnom budžetu države po glavi stanovnika za Ulcinj bio jedan euro, dok je projekcija da će u ovoj godini to biti preko 160 eura.

„Planova za Ulcinj imamo mnogo. Izvjesno je da je krenulo novo razdoblje za ovaj grad koji do 2030. godine treba, kao nekada, biti centar našeg turizma“, kaže Abazović. „Ova vizija se može realizovati samo ako budemo radili zajedno”.

To tek treba dokazati. Dosadašnje iskustvo je veoma loše. Svjedoči o tome činjenica da ni nakon sedam godina još nije počela realizacija projekta sa KfW bankom, a Vlada Crne Gore je počela da otplaćuje kreditne rate toj njemačkoj finansijskoj instituciji.

Još je možda poraznije da lokalni parlament nije bio u stanju da usvoji običnu tehničku odluku da ubuduće u njemu ne bude 33, već 34 odbornika. Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore je ranije saopštilo da je broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Ulcinj 20.434. To je za oko 600 više nego na prethodnim lokalnim izborima, kada je taj broj dakle bio nešto ispod 20.000. Po Zakonu o izboru odbornika i poslanika propisano je da se u Skupštini opštine bira 30 odbornika i još po jedan na svakih 5.000 birača.

I to u konstelaciji kada 22 poslanika čine vladajuću koaliciju. Do prije godinu dana bilo ih je čak 30!? U opoziciji su tek URA i SDP, koji imaju ukupno tri odbornika u ulcinjskom parlamentu.

To je otvorena mogućnost da se nekoliko sedmica pred njihovo održavanje ovi izbori odlože!? U skupštinskoj proceduri je Prijedlog Zakona o dopunama zakona o lokalnoj samoupravi, kojim se zahtjeva da lokalni izbori u 14 opština, uključujući i Podgoricu, budu održani u jednom danu.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da ima razumijevanja za inicijative o objedinjavanju datuma lokalnih izbora. ,,Smatram da je to racionalno. Posebno što u ovim mjesecima treba svu pažnju fokusirati prvenstveno na rješenja u vrhu državne politike”, ukazuje on.

U svakom slučaju, turistička sezona je na pragu.  ,,Od te privredne grane ostvaruje se tri četvrtine prihoda u Ulcinju. Od životnog je značaja da se izjašnjavanje obavi krajem marta, vlast što prije konstituiše, kako bi se sa punim kapacitetima moglo raditi na što boljem odvijanju sezone. Građani od toga žive, a izbora će biti“, kaže Ismet Karamanaga. predsjednik Društva prijatelja Starog grada u Ulcinju i poznati turistički radnik

                                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo