Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ, ČEKAJUĆI SEZONU: Albanija, glavna konkurencija

Objavljeno prije

na

U lokalnoj Turističkoj organizaciji (LTO) tvrde da je ovih dana jula na ulcinjskoj rivijeri gostiju isto koliko i lane u ovom periodu. Navodi se i da je struktura bitno izmijenjena, da je za dva puta više gostiju iz Srbije i Rusije, kao i iz Bosne i Hercegovine i Poljske.

No, osim dobre posjete u hotelima, malo je razloga za zadovoljstvo u drugim vidovima smještaja, a da se ne govori o ukupnom prometu. Još manje o dobiti.

,,Sigurno je da je promet manji za trećinu u odnosu na prošlu godinu i to se teško može nadoknaditi do kraja ove sezone. Kada sada sastančimo, onda je jasno da sezona nije dobro pripremljena i zato plaćamo skupu cijenu”, kaže predsjednik Udruženja zakupaca plaža i vlasnik kupališta Kopakabana Prelja Škrelja.

Sličan je stav ugostitelja Muniba Abazovića. „Nakon relativno dobrog početka, turistička sezona u Ulcinju cijeli ovaj mjesec – šlajfuje. Nema jačeg talasa gostiju, posebno ne iz regiona, da je poguraju, da plaže, restorani i ulice našeg grada budu ispunjeni”, kaže on dodajući da ostaje da se vidi da li će se to desiti u avgustu. „Ali se već sada može zaključiti da će, u poređenju sa prošlom sezonom, ova biti slabija. Jer, dani ljeta su odbrojani, pa se ovi minusi ne mogu više nadoknaditi”, dodaje Abazović.

Direktor LTO Fuad Hadžibeti ističe da je u Ulcinju veliki broj kreveta i da je to teško sve popuniti. Zaista, niko sa sigurnošću ne može da navede tačan broj ležajeva u ovoj opštini. Zna se samo da je između dvije sezone izgrađeno ili dograđeno oko 300 objekata, a da je u njima bar pet hiljada kreveta!? Istovremeno, nema nijedne nove investicije za poboljšanje infrastrukture i nijednog novog parking mjesta. Buka, parking, dileri i psi lutalice, samo su neki od problema koji se iz sezone u sezonu evidentiraju, a ništa se ne čini da se oni rješavaju.

Da je u ovu sezonu Ulcinj ušao sasvim nespremno pokazuje činjenica da se tek krajem jula na sjednici Skupštine opštine, i to na zahtjev opozicije, nalazi tačka dnevnog reda o pripremi turističke sezone!? Čak i odbornici vladajuće koalicije ocjenjuju da je to smiješno i tragično.

S druge strane, iz Poreske uprave kažu da su njihovi inspektori ove godine u Ulcinju i Budvi otkrili najviše nepravilnosti, te da u tim gradovima ima najviše „povratnika”, odnosno firmi i preduzetnika koji ponavljaju prekršaje.

Ono na što su već godinama upozoravali turistički stručnjaci ove sezone se ostvaruje: Albanija je postala glavna konkurencija ulcinjskom turizmu. Sa veličinom obale, dobrom infrastrukturom i znatno povoljnijim cijenama, ona je privukla veliki dio tradicionalnih gostiju Ulcinja koji su dolazili sa Kosova i iz Makedonije, kao i albanske dijaspore.

„Naše prednosti su bezbjednost, prirodne ljepote, infrastruktura, kultura stanovništva, ali nema dileme da se naš turizam mora transformisati. Moramo ga podići na viši nivo da bi se gosti niže i srednje platežne moći, prije svega iz Makedonije i Kosova koji idu u Albaniju, vratili kod nas”, smatra Hadžibeti.

I on tvrdi da postoji niz stvari koje se mogu uraditi kako bi se produžila sezona, jer je to najveći problem ulcinjskog turizma. Jer, od 40 do 45 dana sezone, treba biti mađioničar pa preživjeti 12 mjeseci. A tri četvrtine prihoda grad i njegovi žitelji ostvaruju upravo od turizma.

Vlasnik Palate Venecija u Starom gradu Gani Resulbegović rekao je da se posmatranje ptica može iskoristiti u tom smjeru. „Tako, na primjer, dosta gostiju kod nas dolazi da posmatra čiopu, veoma rijetku pticu koja praktično nikada ne spava. To je veoma rijetka ptica koja donosi proljeće, a dolazi iz Kolumbije. Samo kada se gnijezde one staju, inače cijelo vrijeme lete. Prisutne su, zavisno od vremena, do sredine novembra”, dodao je on.

Turistički radnik Ćazim Hodžić je uvjeren da bi se i od posmatranja zalaska sunca mogla napraviti posebna ponuda. ,,To je slučaj i na Ibici, u poznatom kafiću Del Mare. Turisti plaćaju gomilu para da vide zalazak sunca koji se ne može uporediti sa našim. Neki gosti posjećuju Ibicu samo zbog toga”, kaže on i tvrdi da je na Adi i Velikoj plaži zalazak sunca hiljadu puta ljepši i zato treba organizovati i naplaćivati taj užitak.

To je već slučaj sa kajtsurfingom, a ulcinjska Velika plaža je u posljednjih nekoliko godina postala prava hit-destinacija za tu vrstu sporta. Lane je ovdje boravio prvak svijeta u formuli 1 Luis Hamilton u društvu sa poznatom muzičarkom Ritom Orom.

Prema riječima instruktora i menadžera Dolcinium Kite surfing centra Nemanje Škobića, Velika plaža je jedna od tri najpovoljnije destinacije u svijetu za kajtsurfing. ,,Nema korala, nema dubine, plitka je voda i učenik ima sigurnost da uči kajt, ima dosta prostora i nije gužva”, nabroja on prednosti najduže plaže na istočnoj obali Jadrana.

U Ulcinju sada ima četiri instruktora kajtsurfinga, a kurs za turiste košta 300 eura.

Inače, ovih dana očekuje se da se saopšti više detalja o mogućnosti da poznata kompanija Karisma Hotels& Resorts uzme u zakup dio imovine Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera. Jer, jedino je ta kompanija dostavila ponudu na tenderu koji je zaključen prošle sedmice. U renoviranje postojećih hotela Olimpik i Belvi, koji se nalaze na početku Velike plaže, iz te kompanije je najavljeno ulaganje od oko 20 miliona eura, kao i izgradnja 400 novih soba u narednih tri do pet godina sa investicijom od oko 60 miliona. Ti objekti bi trebali biti gotovi do početka sezone 2019.

,,Kriterijumi su bili jasni i zahtjevni, tako da sam uvjeren da će investitor biti spreman da realizuje projekat, prvenstveno kroz podizanje kvaliteta usluga u objektima koji su predmet tendera. Time će biti ostvaren i cilj tendera, da se Ulcinju vrati zasluženo mjesto u katalozima – ponudama velikih turoperatora, što će imati uticaja na razvoj ne samo na lokalnom, već i državnom nivou”, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

Kako je najveći njemački turoperator TUI jedan od osnivača Karisma Hotels& Resorts u ovom gradu su uvjereni da bi se tek dolaskom te kompanije zaustavilo šlajfovanje ulcinjskog turizma koje traje već pune tri decenije.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo