Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ DOBIJA SPORTSKU INFRASTRUKUTURU: Stadion na Velikoj plaži i za domaćine i za turiste

Objavljeno prije

na

U neposrednom zaleđu ulcinjske Velike plaže, ove godine će biti postavljen kamen-temeljac za gradnju fudbalskog stadiona. Time će krenuti nova faza i u razvoju sportskog turizma na ulcinjskoj rivijeri

 

Prije tri sedmice Opština Ulcinj je raspisala međunarodni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje gradskog stadiona. Kako će izgledati taj objekat, koji će se nalaziti na drugom kilometru Velike plaže, u neposrednom zaleđu popularnog kupališta Miami, biće poznato u martu.

Tu lokaciju od 77.000 metara kvadratnih, odnosno Odluku o prenosu prava na nepokretnosti na Opštinu Ulcinj za ovu namjenu, donijela je krajem godine Vlada Crne Gore.

Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari kaže za Monitor da će stadion u Ulcinju biti jedan od najljepših u okruženju, a da će Fudbalski savez Crne Gore (FSCG) finansirati izgradnju ovog objekta.

Kako saznajemo, stadion će u prvoj fazi imati 1.500 sjedišta, tri pomoćna terena, te ostalu prateću infrastrukturu po standardima UEFA-e.

U FSCG navode da su veoma posvećeni realizaciji ovog projekta, te da ni u jednom trenutku neće odlagati njegovo finansiranje. ,,Uostalom, sredstva za gradnju stadiona u Ulcinju su spremna već godinama. Mi smo samo čekali da opštinska uprava odredi lokaciju”, ističu iz te sportske organizacije.

Kako tvrde, odmah  po završetku glavnog projekta biće potpisan protokol za finansiranje gradnje stadiona, koji će ,,Ulcinj pretvoriti u sportski centar ne samo domaćeg, već i međunarodnog karaktera“.

Uz sportsku salu koja će se graditi u neposrednoj blizini stadiona, Ulcinj konačno dobija prijeko potrebnu infrastrukturu da postane mjesto za pripreme sportista. To je bio  prije četiri decenije, kada je imao odlične hotele na Velikoj plaži, odnosno kada su na zimske pripreme dolazili veliki timovi iz bivše Jugoslavije, uključujući Crvenu zvezdu i Partizan. Istovremeno je ovaj grad bio omiljeno mjesto za pripreme brojnih atletičara.

„Duga pješčana plaža i blaga klima čine Ulcinj posebno atraktivnim. Zato svi koji ovdje dođu govore da on može i treba biti crnogorska Antalija“, kaže predsjednik Fudbalskog kluba Otrant Olympic Skender Redžović.

Ovaj poznati sportski radnik bio je, inače, organizator čuvene manifestacije  Pro beach soccer, odnosno fudbala na pijesku, koja se održavala u prvoj deceniji ovog stoljeća. „Uz podršku Opštine, lokalne Turističke organizacije (TO) i Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva sporta i mladih mislim da bi bilo vrijedno obnoviti ovu atrakciju“, dodaje Redžović.

U TO su spremni da na svaki način pomognu, a sve sa ciljem da u Ulcinju pred i u postsezoni bude što više interesantnih događaja, kako bi se glavna sezona produžila. ,,A to se može uraditi samo kvalitetnim i dobro osmišljenim manifestacijama, kakva bez sumnje jeste ’Pro beach soccer’“, smatra izvršni direktor TO Ćazim Hodžić.

Prema njegovim riječima, da je to moguće uraditi pokazuje primjer kajtsurfinga gdje je Ulcinj, zbog prirodnih karakteristika i odlične ponude, postao prepoznatljiv u evropskim i svjetskim razmjerama. Najpoznatija internet stranica na svijetu za ekstremne sportove http//www.xtremesports.com/, opisuje ulcinjsku Veliku plažu kao mjesto gdje se dobija mnogo pozitivne energije i gdje je sigurno da ćete imati nezaboravno iskustvo.

Bajraktari kaže da je višedecenijski period stagnacije Ulcinja završen i da će biti znatno podignut ukupan kvalitet turizma. ,,Skoro 200 miliona eura su samo investicije u hotelske objekte visoke kategorije. Za dvije nedjelje konačno kreće i projekat rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže koji se finansira iz kredita njemačke KfW banke vrijedan oko 20 miliona eura”, navodi on.

Kako najavljuje, kamen-temeljac za gradnju stadiona trebao bi biti postavljen 11. novembra. „To je dan kada je prošle godine počela Ivanova ulcinjska igra, manifestacija koja je okupila preko 100 vrhunskih fudbalera bivše Jugoslavije iz 70-ih i 80-ih godina prošloga vijeka, a koju je pokrenuo poznati privrednik, humanista i sportski entuzijasta Pavle Pajo Pepđonović. Oni su bili oduševljeni boravkom i utiscima koje su ponijeli iz našeg grada, pa će ove godine ponovo biti održana slična manifestacija, ja vjerujem na još većem nivou“, kaže Bajraktari.

I Redžović je uvjeren da bi to bio odličan marketinški potez. Dolazak u Ulcinj u novembru već su najavile fudbalske legende – Dragan Džajić, Ivica Šurjak, Ivan Gudelj, Safet Sušić, Vladimir Petrović Pižon, Fuad Muzurović, Zlatko Vujović, Enver Marić

,,Svi opet hoće u Ulcinj! U Sarajevu, Splitu, Skoplju, Beogradu… svi pričaju kako su Ulcinjanke i Ulcinjani dali srce i dušu. Kažu, jednostavno neopisivo i hoćemo opet u Ulcinj!”, kaže Pepđonović. I ističe: „Ulcinjska priča nastavlja da povezuje, gradi mostove, budi sjećanja i emocije”.

Tako je to u gradu gdje se fudbal igra već duže od jednog vijeka. Naime, u Ulcinju je davne 1921. godine osnovan fudbalski klub Olcinium, jedan od najstarijih u regionu.

Uz novi stadion i osiguravanjem opstanka Otrant Olympica u Drugoj crnogorskoj ligi Ulcinjani se nadaju da počinje novo razdoblje u analima fudbala ovog grada.

                                                                                                                        Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo